Koliko će iznositi 13. mirovina i tko na nju ima pravo? To je pitanje koje se posljednjih mjeseci najviše postavlja među umirovljenicima. Vlada je potvrdila da će se dodatak isplaćivati svake godine u prosincu, a visina će ovisiti o godinama staža i odluci koja se donosi u listopadu.
13. mirovina u 2025. godini iznosit će između 8 i 15 eura po godini radnog staža, a pravo na nju imat će svi umirovljenici koji primaju mirovinu iz hrvatskog sustava.
Ova odluka mijenja način na koji se gleda na mirovinski sustav jer se po prvi put uvodi trajni godišnji dodatak. Kako će se točno računati, kada stiže isplata i kako stojimo u usporedbi s drugim europskim državama – vrijedi pratiti detalje koji slijede.
Najnovije vijesti o 13. mirovini
Umirovljenici u Hrvatskoj od sljedeće godine mogu računati na trajni godišnji dodatak, poznat kao 13. mirovina. Ovaj dodatak neće biti jednak za sve, već će se izračunavati prema godinama radnog staža, a ne prema visini same mirovine.
Trenutni status i isplata
Prema najavama Ministarstva rada i mirovinskog sustava, prva isplata 13. mirovine trebala bi krenuti u prosincu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima zadatak obračunati iznos za svakog od oko 1,23 milijuna umirovljenika.
Model je jednostavan: više godina staža znači veći godišnji dodatak. Na primjer, umirovljenik s 40 godina staža dobit će veći iznos od onoga s 20 godina. Time se nagrađuje dulji radni vijek, dok se istodobno osigurava da svi dobiju barem minimalan dodatak.
Isplata će se provoditi jednom godišnje, u prosincu, i to neovisno o visini mirovine. To znači da će dodatak primiti svi, bez obzira imaju li nisku ili višu mirovinu. Ministar Marin Piletić naglasio je da se ne uvodi cenzus, što je važna razlika u odnosu na ranije socijalne mjere.
Najave Vlade i zakonske izmjene
Vlada je u saborsku proceduru poslala novi Zakon o mirovinskom osiguranju u kojem je 13. mirovina definirana kao trajni godišnji dodatak. Time se ova mjera pretvara u stalno pravo, a ne samo privremenu pomoć.
Ministar Piletić izjavio je da će se isplata provoditi svake godine, bez obzira na gospodarske okolnosti ili završetak postojećih vladinih mjera. Odluka je dio šire reforme koja uključuje i novu formulu za usklađivanje mirovina te dodatne pogodnosti za roditelje i radnike u mirovini.
Zakonske izmjene imaju za cilj osigurati predvidljivost i stabilnost sustava. Vlada naglašava da se ovim potezom želi smanjiti rizik od siromaštva starijih osoba i povećati socijalna sigurnost. Time se 13. mirovina pretvara u trajni instrument unutar mirovinskog sustava, a ne u jednokratnu političku odluku.
Reakcije umirovljenika i udruga
Sindikati umirovljenika Hrvatske pozdravili su odluku, ali ističu da je visina dodatka i dalje skromna u odnosu na rastuće troškove života. Umirovljenici s kraćim radnim stažem dobit će osjetno manji iznos, što mnogi smatraju nepravednim.
Predstavnici udruga naglašavaju da su troškovi režija, hrane i lijekova posljednjih godina značajno porasli, pa dodatak neće u potpunosti pokriti te izdatke. Ipak, smatraju da je važno što se radi o trajnom rješenju, a ne samo privremenoj pomoći.
Dio umirovljenika izražava zadovoljstvo jer se po prvi put uvodi univerzalna mjera koja obuhvaća sve, bez cenzusa. No, sindikati i dalje traže da se razmotri povećanje osnovnih mirovina i dodatno ulaganje u socijalne programe. Time bi se, kako navode, osiguralo dostojnije starenje za sve generacije umirovljenika.
Tko ima pravo na 13. mirovinu
Pravo na takozvanu 13. mirovinu uvedeno je kao godišnji dodatak umirovljenicima. Visina tog dodatka ne određuje se jednako za sve, već ovisi o nekoliko ključnih kriterija poput visine redovne mirovine i duljine radnog staža.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Kako bi umirovljenik ostvario pravo na 13. mirovinu, potrebno je zadovoljiti određene financijske i zakonske uvjete. Najvažniji kriterij odnosi se na visinu mjesečne mirovine. U praksi, pravo na dodatak imaju oni čija mirovina ne prelazi određeni limit koji je Vlada postavila.
Prema posljednjim podacima, taj limit u 2024. godini iznosio je oko 4.565 kuna. Osim toga, uvjet je i minimalno 15 godina radnog staža. Time se želi osigurati da dodatak dobiju starije osobe koje su dulje sudjelovale u sustavu rada i doprinosa.
Umirovljenici koji primaju invalidsku ili obiteljsku mirovinu također ulaze u sustav, ali pod istim uvjetima. To znači da se ne gleda vrsta mirovine, nego iznos i staž. Na taj način se pokušava postići pravednija raspodjela.
Uloga radnog staža
Radni staž igra sve veću ulogu u određivanju visine godišnjeg dodatka. Reforma koja je stupila na snagu 2025. godine donijela je promjenu: što je dulji staž, to je veći iznos 13. mirovine.
Primjerice, umirovljenik s 20 godina staža dobit će manji dodatak od onoga koji je radio 40 godina. Ova razlika nije simbolična, već konkretno utječe na iznos koji starije osobe primaju jednom godišnje.
Takav model nagrađuje one koji su dulje bili dio mirovinskog sustava i uplaćivali doprinose. Time se pokušava izbjeći situacija da svi dobiju jednako, bez obzira na trajanje radnog vijeka.
Posebne kategorije umirovljenika
Neke skupine umirovljenika imaju specifičan položaj kada je riječ o 13. mirovini. Osobe s invalidskom mirovinom, obiteljskom mirovinom ili najnižom mirovinom često su u posebno osjetljivoj financijskoj situaciji.
Za njih se dodatak računa po istoj formuli, ali upravo njima on ima najveći značaj. Budući da su njihove redovne mirovine često ispod prosjeka, dodatak predstavlja važnu pomoć u pokrivanju osnovnih troškova.
Također, umirovljenici koji žive sami ili u ruralnim područjima, gdje su troškovi života drugačije raspoređeni, posebno osjećaju razliku kada im se isplati godišnji dodatak. U praksi, 13. mirovina postaje oblik socijalne sigurnosti za najranjivije skupine.
Iznos 13. mirovine i način izračuna
Godišnji dodatak na mirovinu, poznat kao 13. mirovina, uveden je kao trajni oblik isplate svim umirovljenicima. Njegova visina ne ovisi o iznosu same mirovine, već isključivo o godinama mirovinskog staža i vrijednosti koju Vlada svake godine određuje.
Faktor vrijednosti godine staža
Osnovna formula računa se tako da se broj godina staža pomnoži s iznosom u eurima koji Vlada Republike Hrvatske utvrdi svake jeseni. Taj iznos nije fiksan, već se prilagođava proračunskim mogućnostima.
Primjerice, u javnim raspravama spominjala se vrijednost od 4 do 5 eura po godini staža. Ako Vlada odredi 4 eura, tada se umirovljeniku s 30 godina staža priznaje 120 eura dodatka. Ako bude 5 eura, isti umirovljenik bi dobio 150 eura.
Važno je naglasiti da se dodatak ne računa prema aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM), nego isključivo prema godinama staža. Time se izbjegava nejednakost između onih s istim stažem, ali različitim mirovinama.
Primjeri izračuna
Kako bi se jasnije prikazalo funkcioniranje modela, pogledajmo konkretne primjere:
- 20 godina staža × 4 eura = 80 eura
- 30 godina staža × 4 eura = 120 eura
- 40 godina staža × 4 eura = 160 eura
Ako se vrijednost poveća na 5 eura, iznosi izgledaju ovako:
- 20 godina staža = 100 eura
- 30 godina staža = 150 eura
- 40 godina staža = 200 eura
Ovakvi izračuni pokazuju da je glavni faktor upravo broj godina rada. Oni s duljim stažem ostvaruju veći godišnji dodatak, bez obzira na to kolika im je osnovna mirovina.
Odluke Vlade o visini dodatka
Konačnu vrijednost po godini staža Vlada utvrđuje svake godine u listopadu, nakon rebalansa proračuna. Tek tada postaje jasno koliki će biti iznos 13. mirovine za sve umirovljenike.
Oporba je upozorila da bi dodatak mogao ostati simboličan ako se izdvoji premalo sredstava, dok predstavnici vlasti tvrde da će iznos biti viši od ranije spominjanih 4 eura. Budući da se radi o trajnom dodatku, svake godine može doći do promjene, ovisno o stanju državnog proračuna.
Prva isplata planirana je krajem prosinca 2025., neposredno prije Božića. Time se ujedno i formalizira praksa isplate božićnica, ali sada u obliku zakonski zajamčenog godišnjeg dodatka na mirovinu.
Vremenski okvir i dinamika isplate
Prva isplata godišnjeg dodatka, poznatog kao 13. mirovina, vezana je uz odluku Vlade o iznosu po godini staža. Dinamika isplate ovisi o proračunskim mogućnostima i novom zakonskom okviru koji je stupio na snagu sredinom 2025.
Rokovi i mjeseci isplate
Prema planu, godišnji dodatak umirovljenicima isplaćuje se krajem godine, najčešće u prosincu. Odluka o visini iznosa donosi se u listopadu, nakon rebalansa državnog proračuna. Tek tada se precizira koliko eura po godini staža pripada svakom korisniku.
Ova praksa znači da se umirovljenici ne mogu ranije osloniti na točan iznos, već moraju čekati jesen da bi znali što ih očekuje. Za mnoge to stvara neizvjesnost, jer planiranje kućnog budžeta postaje otežano.
Novi model ujedno zamjenjuje dosadašnje božićnice koje su bile diskrecijska odluka Vlade. Sada se isplata regulira zakonom, čime se uvodi predvidljivost u raspored, iako je sam iznos i dalje promjenjiv.
Utjecaj zakonodavnih promjena
Mirovinska reforma koja je stupila na snagu 1. srpnja 2025. godine donijela je ključnu promjenu – godišnji dodatak više nije politička gesta, već zakonsko pravo. Time se osigurava da svi umirovljenici s ostvarenim stažem dobiju isplatu, neovisno o visini osnovne mirovine.
Formula izračuna temelji se na broju godina staža pomnoženih s iznosom koji Vlada odredi svake jeseni. Na primjer, ako se potvrdi 4 eura po godini staža, umirovljenik s 30 godina staža dobio bi 120 eura. Ako Vlada poveća iznos, dodatak raste proporcionalno.
Oporba upozorava da ovakav model može rezultirati simboličnim iznosima, dok predstavnici vlasti tvrde da će se visina prilagođavati fiskalnim mogućnostima. Umirovljenici pak naglašavaju da očekuju stabilnost i iznose koji će imati stvarni utjecaj na njihov standard.
Usporedba s europskim praksama
U većini europskih zemalja dodatna mirovina već je ustaljena praksa. Razlikuju se modeli isplate, broj godišnjih uplata i način na koji takve mjere utječu na život starijih osoba. Hrvatska se tek približava tim rješenjima, a iskustva drugih država pokazuju koliko sustav može biti učinkovit ako se jasno definira.
Modeli iz drugih zemalja
Primjeri iz susjedstva pokazuju različite pristupe. Mađarska je, primjerice, uvela 13. mirovinu postupno – prvo 25% iznosa, a zatim puni iznos već sljedeće godine. Takav model omogućio je prilagodbu državnog proračuna, ali i jasnu poruku umirovljenicima da se radi o trajnom rješenju.
U Njemačkoj i Austriji dodatak se često veže uz božićnicu, a isplaćuje se u punom iznosu redovne mirovine. U Italiji pak sustav ide korak dalje jer se mirovine općenito izdvajaju u većem udjelu BDP-a, pa i dodatne isplate imaju značajniji učinak.
Za Hrvatsku se spominju četiri modela – od jednokratne isplate u prosincu do trodijelne varijante (božićnica, uskrsnica, regres). Procijenjeni trošak kreće se između 150 i 600 milijuna eura godišnje, ovisno o formuli.
Broj isplata godišnje
U većini država 13. mirovina dolazi jednom godišnje, najčešće u prosincu. To je logično jer se vezuje uz blagdane, kada troškovi kućanstava rastu. Međutim, postoje i fleksibilniji modeli.
Primjer je Slovenija, gdje se dodatak isplaćuje ranije tijekom ljeta, kako bi starije osobe lakše pokrile sezonske troškove. Mađarska je u početku koristila isplatu u ratama, dok su pojedine zemlje, poput Portugala, eksperimentirale s dvostrukim isplatama godišnje.
Hrvatski sindikati predlažu kombinacije:
- Jedna isplata u prosincu (oko 600 milijuna eura)
- Dvije isplate – božićnica i uskrsnica (oko 305 milijuna eura)
- Tri isplate – božićnica, uskrsnica i regres (oko 600 milijuna eura)
Ovakve razlike jasno pokazuju da broj uplata nije samo tehničko pitanje, nego i politička odluka o tome kako raspodijeliti teret proračuna.
Utjecaj na standard umirovljenika
Za starije osobe dodatna isplata znači više od simboličnog priznanja. U državama gdje se 13. mirovina isplaćuje redovito, umirovljenici imaju stabilniji kućni budžet i manju ovisnost o pomoći obitelji. To posebno dolazi do izražaja u zemljama s nižim prosječnim mirovinama.
U Hrvatskoj je prosječna mirovina i dalje među najnižima u Europskoj uniji. Čak i uz redovna usklađivanja, mnogi umirovljenici teško pokrivaju osnovne troškove. Dodatna uplata od nekoliko stotina eura može značiti plaćenu režiju ili lijekove za cijelu sezonu.
Važno je i pitanje pravednosti. Ako se dodatak određuje prema godinama staža, nagrađuje se dulji radni vijek. Ako se određuje paušalno, pomaže se najsiromašnijima. Europske prakse pokazuju da oba modela postoje, no zajednički im je cilj – poboljšati standard starijih osoba i smanjiti rizik od siromaštva u starosti.
Dodatne mjere i buduće promjene za umirovljenike
Umirovljenici u Hrvatskoj u narednim godinama mogu računati na nekoliko važnih novosti. One se odnose na dodatne oblike financijske potpore, izmjene u zakonodavnom okviru mirovinskog sustava te na sve aktivniju ulogu sindikata i udruga u kreiranju politika.
Paket pomoći i jednokratni dodaci
Vlada je posljednjih godina uvela niz paketa pomoći namijenjenih upravo umirovljenicima. Radi se o jednokratnim isplatama koje su služile kao zaštita od rasta cijena i inflacije. Prema izjavama resornog ministra, umirovljenici su do sada primili deset takvih paketa, što je više nego što je dodijeljeno drugim skupinama građana.
Najvažnija novost odnosi se na tzv. trinaestu mirovinu. Ona će se početi isplaćivati od 2026. godine i neće biti uvjetovana imovinskim cenzusom. To znači da će je primati svi korisnici mirovina, bez obzira na visinu primanja.
Ova mjera, uz jednokratne dodatke, predstavlja pokušaj da se stabilizira standard starijih osoba u razdoblju kada troškovi života stalno rastu. Posebno se naglašava važnost trajnosti trinaeste mirovine, jer će se isplaćivati svake godine, a ne samo u kriznim situacijama.
Planirane izmjene mirovinskog sustava
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi nekoliko ključnih promjena. Jedna od njih je nova formula za usklađivanje mirovina kojom se želi osigurati pravedniji rast u odnosu na plaće i troškove života. Cilj je podići prosječnu mirovinu s oko 645 eura na najmanje 800 eura do kraja mandata aktualne Vlade.
Također, od 2026. umirovljenicima će se omogućiti rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje polovice mirovine. Do sada su mogli raditi samo do pola radnog vremena uz punu mirovinu. Procjene govore da će tisuće umirovljenika iskoristiti ovu mogućnost, osobito u sektorima trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva.
Uz to, planirano je povećanje invalidskih mirovina za 10 posto te ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine osobama koje su navršile 70 godina. Ove mjere pokazuju nastojanje da se sustav učini fleksibilnijim i socijalno osjetljivijim.
Uloga sindikata i udruga
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i druge udruge starijih građana sve češće sudjeluju u javnim raspravama o mirovinskoj politici. Njihov pritisak bio je ključan u uvođenju trinaeste mirovine kao trajnog rješenja, a ne samo privremene pomoći.
Ove organizacije redovito upozoravaju na problem niskih mirovina i potrebu da se one usklađuju s realnim životnim troškovima. Posebno naglašavaju da prosječna mirovina pokriva manje od polovice prosječne plaće, što mnoge starije osobe stavlja u rizik od siromaštva.
Sindikat i udruge također traže veća ulaganja u socijalne usluge za starije, poput dostupnije zdravstvene skrbi i razvoj centara za starije osobe. Njihova uloga postaje sve značajnija jer predstavljaju glas umirovljenika u pregovorima s Vladom i poslodavcima, čime doprinose oblikovanju pravednijeg sustava.
Često postavljana pitanja
Trinaesta mirovina u Hrvatskoj postala je stalni dodatak koji se isplaćuje jednom godišnje. Pravila oko iznosa, uvjeta i isplate mijenjala su se posljednjih godina, a nova zakonska rješenja donijela su jasnije kriterije i trajnost ovog prava.
Kada se očekuje isplata 13. mirovine za tekuću godinu?
Isplata se provodi u prosincu, zajedno s redovitom mirovinom. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje automatski obračunava i isplaćuje dodatak bez potrebe za dodatnim postupkom od strane korisnika.
Koji su uvjeti potrebni za ostvarivanje prava na 13. mirovinu?
Osnovni uvjet je najmanje 15 godina radnog staža. Također, korisnik mora biti u mirovini i imati prebivalište u Hrvatskoj. Umirovljenici s kraćim stažem ne ostvaruju pravo na ovaj dodatak.
Kakve su promjene u zakonu koje utječu na isplatu 13. mirovine?
Od 2025. na snazi je novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Njime je 13. mirovina uvedena kao trajni godišnji dodatak, a ne kao privremena mjera. Time su uklonjeni prijašnji limiti vezani uz iznos redovite mirovine.
Koje su novosti u vezi s iznosom 13. mirovine za ovu godinu?
Visina se računa prema godinama staža pomnoženim s iznosom koji Vlada odredi do kraja listopada. Za 2025. godinu očekuje se da će vrijednost biti vezana uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja trenutno iznosi oko 13,57 eura.
Na koji način se može podnijeti zahtjev za isplatu 13. mirovine?
Nije potrebno podnositi zahtjev. Isplata se vrši automatski svim korisnicima koji ispunjavaju uvjete, na isti način kao i redovita mirovina.
Postoje li posebne odredbe za isplatu 13. mirovine umirovljenicima s niskim primanjima?
Da, sustav je oblikovan tako da najveću korist imaju umirovljenici s nižim mirovinama. Oni čija mjesečna primanja ne prelaze približno 700 eura ostvaruju puni iznos dodatka, dok se kod viših mirovina iznos smanjuje ili u potpunosti ukida.