Mnogi umirovljenici pitaju se kada i pod kojim uvjetima mogu očekivati isplatu jednokratne pomoći. Ova mjera uvedena je kako bi se ublažili rastući troškovi života, a iznosi koje će primiti ovise o visini mirovine. Time se nastoji pružiti barem kratkoročno olakšanje onima s nižim primanjima.
Jednokratna pomoć za umirovljenike isplaćuje se onima čija ukupna mirovinska primanja za rujan 2024. nisu prelazila 840 eura, a iznosi se kreću od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine.
Isplata je planirana u listopadu, dok će umirovljenici s inozemnim mirovinama i oni koji rade na pola radnog vremena sredstva primiti najkasnije do prosinca 2024. godine. Kako bi se izbjegle nedoumice i pogreške, važno je znati točne uvjete, postupak prijave te posebna pravila za određene skupine. Upravo zato vrijedi nastaviti s detaljnim pregledom svega što treba znati prije nego što novac sjedne na račun.
Što je jednokratna pomoć umirovljenicima
Jednokratna pomoć umirovljenicima (jednokratno novčano primanje ili JNP) predstavlja privremenu novčanu mjeru kojom se nastoji ublažiti rast troškova života. Iznosi i kriteriji razlikuju se ovisno o visini mirovine, a isplatu provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u ime Republike Hrvatske.
Definicija i svrha
Jednokratna pomoć umirovljenicima je novčani iznos koji se isplaćuje samo jednom, izvan redovne mirovine. Ne ulazi u trajna primanja niti povećava osnovicu mirovine.
Svrha ove mjere je jasna – zaštititi umirovljenike s nižim prihodima od posljedica inflacije i povećanih troškova života. Posebno su pogođene skupine čije mirovine ne prelaze određeni prag, primjerice 840 eura mjesečno.
Iznos JNP-a varira prema razredima mirovina. Oni s najnižim mirovinama dobivaju veći iznos pomoći, dok korisnici s višim mirovinama unutar propisanog praga primaju manju svotu. Na taj način država pokušava usmjeriti sredstva tamo gdje su najpotrebnija.
Mjera se ne smatra socijalnom pomoći, već izvanrednim oblikom financijske potpore u specifičnim ekonomskim okolnostima. Time se zadržava razlika između redovnog socijalnog sustava i privremenih državnih intervencija.
Povijest isplata
Isplate jednokratne pomoći nisu novost. Vlada Republike Hrvatske uvodila ih je više puta, najčešće u razdobljima povećane inflacije ili kada su troškovi života naglo rasli.
Primjerice, u listopadu 2024. godine isplaćeno je više od 66 milijuna eura za više od 660 tisuća korisnika mirovina. Iznosi su se kretali od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovinskog primanja.
Ovo nije bila prva takva mjera – ranije isplate provodile su se nekoliko puta godišnje, a ukupno je do kraja 2024. kroz JNP isplaćeno više od 600 milijuna eura. Time je jednokratna pomoć postala redovita praksa u kriznim vremenima.
Uz domaće korisnike, posebna pravila vrijede i za one koji primaju mirovinu iz inozemstva ili kombinirano iz Hrvatske i drugih država. Za njih se isplata često odvija naknadno, nakon dostave potvrde o visini inozemne mirovine.
Tko provodi isplatu
Za provedbu isplate zadužen je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). On prikuplja podatke o korisnicima, određuje tko ispunjava uvjete i organizira prijenos sredstava na račune umirovljenika.
HZMO postupa prema odluci Vlade Republike Hrvatske, koja donosi okvirne uvjete – visinu pomoći, granicu prihoda i rokove. Zavod zatim tehnički provodi isplatu, slično kao kod redovnih mirovina.
Korisnici s tzv. inozemnim elementom (oni koji primaju mirovinu i iz drugih država) moraju dodatno dostaviti podatke o inozemnim primanjima. Bez toga se ne može utvrditi ukupan iznos prihoda i pravo na JNP.
Isplata se obično odvija u nekoliko faza. Prvo se sredstva uplaćuju korisnicima s mirovinama isplaćenim u Hrvatskoj, a zatim onima koji imaju dodatne obveze dostave dokumentacije. Na taj način sustav ostaje pravedan i transparentan.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Jednokratna pomoć za umirovljenike određuje se prema visini ukupnih mirovinskih primanja i posebnim pravilima koja vrijede za određene skupine korisnika. Pritom se uzimaju u obzir i domaće i inozemne mirovine te dodatni prihodi od rada.
Prihvatljivi korisnici
Pravo na jednokratnu pomoć imaju svi umirovljenici čija ukupna mirovinska primanja za rujan 2024. ne prelaze 840 eura. U taj iznos ulazi mirovina iz obveznog osiguranja, dokupljena mirovina, kao i dodaci koji se redovno isplaćuju. Iznimka su naknade zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu, koje se ne uračunavaju.
Osim korisnika koji primaju mirovinu isključivo u Hrvatskoj, pravo ostvaruju i oni koji primaju inozemnu mirovinu. Njima je obveza dostaviti dokaz o visini inozemnog primanja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) najkasnije do 30. studenoga 2024..
Umirovljenici koji su nastavili raditi uz mirovinu također mogu ostvariti pravo. Njihova ukupna primanja, uključujući plaću i mirovinu, ne smiju prijeći granicu od 840 eura. Time se jednako tretiraju svi korisnici, neovisno o tome ostvaruju li dodatne prihode.
Iznosi i granice mirovine
Visina isplate ovisi o razredu u kojem se korisnik nalazi prema mjesečnom iznosu mirovine. Podjela izgleda ovako:
| Raspon mirovinskog primanja (EUR) | Iznos pomoći (EUR) |
|---|---|
| do 350,00 | 160 |
| 350,01 – 500,00 | 120 |
| 500,01 – 650,00 | 80 |
| 650,01 – 840,00 | 60 |
Na ovaj način država pokušava usmjeriti veću pomoć onima s najmanjim mirovinama. Primjerice, umirovljenik s primanjem od 340 eura dobit će 160 eura, dok će netko s mirovinskim primanjem od 700 eura dobiti tek 60 eura.
Isplata se planira najkasnije u listopadu 2024., dok će korisnici s inozemnim mirovinama i oni koji rade sredstva dobiti do prosinca iste godine.
Posebni uvjeti za nove umirovljenike
Korisnici koji su tek nedavno ostvarili pravo na mirovinu također mogu biti uključeni, ali pod uvjetom da im je mirovina isplaćena za rujan 2024. To znači da osobe koje su umirovljene nakon tog mjeseca neće ući u ovaj krug jednokratne pomoći.
Kod novih korisnika računa se isti kriterij – ukupno mirovinsko primanje ne smije prelaziti 840 eura. Ako je osoba uz mirovinu ostvarila i prihod od zaposlenja, oba se iznosa zbrajaju.
Za one koji primaju dio mirovine iz inozemstva, obvezno je dostaviti potvrdu stranog nositelja osiguranja. Bez tog dokumenta HZMO ne može odrediti visinu ukupnog primanja i provjeriti pravo na naknadu.
Ovakvi uvjeti uvedeni su kako bi se osiguralo da pomoć dobiju samo oni kojima je zaista potrebna, a izbjegle bi se nepravilnosti u isplati.
Proces isplate jednokratne pomoći
Isplata jednokratnog novčanog primanja provodi se prema jasno određenim pravilima. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koordinira cijeli postupak, a dinamika ovisi o vrsti mirovine, visini primanja i eventualnim dodatnim obvezama korisnika.
Rokovi i datumi isplate
Isplata za većinu umirovljenika počinje u listopadu 2024. godine. Točan datum određen je za 22. listopada, kada sredstva sjedaju na račune korisnika koji imaju mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj.
Za one koji primaju i inozemnu mirovinu rok je nešto kasniji. Oni moraju do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o iznosu strane mirovine. Njihova isplata predviđena je najkasnije u prosincu 2024.
Umirovljenici koji rade također ulaze u sustav, ali se kod njih provjerava ukupan prihod od mirovine i zaposlenja za rujan 2024. Ako ne prelazi 840 eura, pravo na uplatu ostaje.
HZMO je najavio da će isplata biti provedena jednokratno, bez dodatnih obroka ili naknadnih uplata. Time se želi osigurati brza i jednostavna provedba mjere.
Način isplate
Novac se isplaćuje na isti način kao i redovna mirovina. To znači da korisnici koji primaju mirovinu na bankovni račun dobit će i jednokratnu pomoć izravno na isti račun.
Za one koji koriste isplatu putem pošte, jednokratna pomoć uručuje se zajedno s mirovinskim primanjem. Na taj način izbjegava se dodatna administracija ili odlasci u poslovnice.
Iznosi su unaprijed određeni prema visini primanja. Primanja do 350 eura nose 160 eura pomoći, dok korisnici s prihodima između 650 i 840 eura dobivaju 60 eura. Time se jasno definira koliko tko dobiva, bez dodatnih obračuna.
HZMO naglašava da nije potrebna posebna prijava za korisnike s domaćom mirovinom jer se podaci već nalaze u sustavu. Time se postupak maksimalno pojednostavljuje.
Potrebna dokumentacija
Većina umirovljenika ne mora predavati nikakvu dokumentaciju. Oni koji primaju mirovinu iz hrvatskog sustava automatski ulaze u evidenciju i sredstva im se isplaćuju bez dodatnog zahtjeva.
Drugačija je situacija kod korisnika koji imaju i inozemnu mirovinu. Njihova je obveza dostaviti dokaz o iznosu mirovine za rujan 2024. godine, a rok za predaju je 30. studenoga 2024. Bez tog dokumenta isplata se ne može izvršiti.
Dokaz se predaje HZMO-u, a prihvaćaju se službene potvrde inozemnog nositelja osiguranja. Dokument mora sadržavati točan iznos isplaćene mirovine.
Umirovljenici koji rade ne dostavljaju dodatne obrasce, ali HZMO provjerava njihove podatke o prihodima kroz porezni i mirovinski sustav. Na taj način se utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za isplatu.
Jednokratna pomoć za umirovljenike s inozemnim mirovinama
Umirovljenici koji ostvaruju mirovinu izvan Republike Hrvatske također imaju pravo na jednokratnu pomoć, ali pod posebnim uvjetima. Ključnu ulogu imaju visina ukupnih primanja i obveza dokazivanja iznosa strane mirovine.
Korisnici s mirovinskim primanjima iz inozemstva
Pravo na jednokratnu pomoć ostvaruju umirovljenici koji dio ili cijelu mirovinu primaju iz inozemstva, a imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. U obzir se uzima ukupno mjesečno primanje za rujan 2024., uključujući i inozemnu mirovinu.
Ako zbroj tih primanja ne prelazi 840 eura, umirovljenik ulazi u sustav isplate. Iznos pomoći ovisi o visini primanja, pa su korisnici raspoređeni u četiri razreda. Primanja do 350 eura nose najveći iznos pomoći, dok oni bliže granici od 840 eura dobivaju najmanji.
Ovo pravilo vrijedi i za umirovljenike koji ostvaruju pravo temeljem međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, jer se i tada primanja iz inozemstva pribrajaju hrvatskoj mirovini.
Dokazivanje iznosa inozemne mirovine
Za razliku od umirovljenika koji primaju samo hrvatsku mirovinu, korisnici s inozemnim primanjima moraju dostaviti službeni dokaz o visini mirovine isplaćene za rujan 2024. godine.
Dokaz se pribavlja od inozemnog nositelja osiguranja, a prihvaćaju se potvrde ili izvadci iz banke koji jasno pokazuju iznos uplaćene mirovine. Bez tog dokumenta Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ne može obračunati pravo na jednokratnu pomoć.
Ova obveza postoji kako bi se izbjegle nepravilnosti i dvostruka isplata, budući da se različiti međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju primjenjuju ovisno o zemlji iz koje dolazi mirovina.
Rokovi za dostavu podataka
Korisnici s inozemnim mirovinama moraju dostaviti dokaz o visini primanja najkasnije do 30. studenoga 2024. godine. Ako dokumentacija ne stigne na vrijeme, pravo na isplatu se gubi.
Isplata jednokratne pomoći za ovu skupinu predviđena je do prosinca 2024., dakle kasnije nego za umirovljenike koji primaju samo hrvatsku mirovinu. Razlog su dulji administrativni postupci i provjera dostavljenih podataka.
HZMO je naglasio da se podaci mogu predati osobno, putem pošte ili elektroničkim putem, što korisnicima olakšava postupak i smanjuje potrebu za dodatnim odlascima u poslovnice.
Posebne situacije i iznimke
Umirovljenici ne primaju svi jednokratnu pomoć pod istim uvjetima. Postoje posebne situacije koje se odnose na one koji i dalje rade te na one koji primaju dodatna primanja ili imaju ograničenja vezana uz osiguranje i mirovinsko primanje.
Zaposleni umirovljenici
Dio umirovljenika nastavlja raditi uz mirovinu, bilo na pola radnog vremena ili kroz ugovore o djelu. Za njih vrijedi pravilo da se u obzir uzima zbroj svih prihoda – dakle mirovinsko primanje i zarada od rada. Ako taj ukupni iznos za rujan 2024. prelazi 840 eura, pravo na jednokratnu pomoć prestaje.
Ovo je važno jer mnogi zaposleni umirovljenici imaju primanja koja su blizu tog praga. Primjerice, ako netko prima 700 eura mirovine i dodatnih 200 eura od honorarnog posla, ukupno prelazi granicu i ne ostvaruje pravo.
HZMO naglašava da se kod zaposlenih umirovljenika provjerava svaki izvor prihoda na temelju kojeg postoji obveza osiguranja. To znači da se ne uzima u obzir samo osnovna mirovina, nego i svi dodaci povezani s radom.
Dodatna prava i ograničenja
Postoje i specifične iznimke za umirovljenike koji primaju inozemne mirovine. Oni imaju pravo na jednokratnu pomoć, ali moraju do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o iznosu mirovine koju im je isplatio strani nositelj osiguranja. Bez tog dokumenta isplata se ne može izvršiti.
U ukupno mirovinsko primanje ne ulaze sve vrste naknada. Na primjer, doplatak za pomoć i njegu ili naknada zbog tjelesnog oštećenja ne računaju se u limit od 840 eura. Time se štite oni kojima su takvi dodaci nužni za osnovne životne potrebe.
Važno je naglasiti da se isplata za umirovljenike s inozemnim mirovinama i zaposlene umirovljenike planira nešto kasnije – najkasnije do prosinca 2024. godine, dok ostali korisnici pomoć mogu očekivati već u listopadu.
Važni savjeti i najčešće pogreške
Prilikom isplate jednokratne pomoći mnogi umirovljenici naiđu na poteškoće koje se mogu izbjeći uz pravovremenu provjeru podataka i poštivanje rokova. Najviše problema nastaje zbog netočnih osobnih informacija, kašnjenja u dostavi dokumentacije ili nejasnoća oko prava na naknadu.
Kako izbjeći probleme s isplatom
Najsigurniji način da se izbjegnu poteškoće jest redovita provjera podataka kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ako adresa ili bankovni račun nisu ažurirani, isplata može kasniti ili uopće ne stići.
Umirovljenici koji primaju i inozemnu mirovinu moraju dostaviti dokaz o visini primanja za rujan. Rok za predaju dokumentacije obično je kraj studenoga, a propuštanje tog datuma znači čekanje do prosinca ili gubitak prava.
Preporučuje se čuvati sve potvrde i uplatnice. U slučaju nesporazuma s HZMO-om, dokazivanje je brže i jednostavnije kada se dokumenti nalaze pri ruci. Posebno je važno obratiti pažnju na iznose mirovine jer pravo na pomoć imaju samo korisnici čija primanja ne prelaze propisani prag (npr. 840 eura u 2024.).
Najčešće administrativne greške
Najčešća pogreška je nepotpuna ili netočna prijava. Neki umirovljenici zaborave upisati sve potrebne podatke u obrasce, što dovodi do odbijanja zahtjeva.
Drugi problem je kašnjenje u predaji dokumenata. HZMO strogo poštuje rokove, pa i mali propust može značiti čekanje nekoliko mjeseci. Posebno su pogođeni korisnici s inozemnim mirovinama jer često kasne s dostavom potvrda iz drugih država.
Pogrešno navedeni bankovni podaci također stvaraju poteškoće. Ako broj računa nije ispravan, uplata se vraća i postupak se produžuje. Umirovljenici koji mijenjaju banku trebaju obavezno prijaviti novu IBAN oznaku prije službene isplate.
Na kraju, mnogi previdi nastaju jer se oslanjaju na usmenu informaciju umjesto na službene objave HZMO-a. Najpouzdanije je pratiti službene stranice i obavijesti, jer se uvjeti i rokovi mogu mijenjati iz godine u godinu.
Često postavljana pitanja
Isplata jednokratne pomoći za umirovljenike provodi se u određenim terminima koje određuje Vlada RH i HZMO. Iznosi ovise o visini mirovine, a pravo se ostvaruje prema jasno definiranim uvjetima.
Kada se očekuje sljedeća isplata jednokratne pomoći umirovljenicima?
Prema posljednjim najavama, nova isplata obično se provodi u jesenskom razdoblju ili krajem godine. Na primjer, u listopadu 2024. krenula je isplata pomoći od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine. To znači da se i u 2025. godini može očekivati sličan raspored, ali točne datume objavljuje HZMO.
Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć umirovljenicima?
Pravo imaju korisnici hrvatske mirovine, kao i oni koji primaju inozemnu mirovinu uz prebivalište u RH. Uvjet je da su u isplati mirovine u određenom referentnom mjesecu koji Vlada odredi. Također, visina mirovine određuje u koji iznos pomoći korisnik spada.
Kako se može podnijeti zahtjev za jednokratnu pomoć umirovljenicima?
U pravilu, umirovljenici ne podnose poseban zahtjev jer se isplata vrši automatski na temelju podataka kojima raspolaže HZMO. Iznimka su korisnici inozemnih mirovina, koji moraju dostaviti dokaz o visini mirovine ili izjavu da je ne primaju.
Koja je visina jednokratne pomoći za umirovljenike?
Iznosi se kreću od 50 do 160 eura, ovisno o visini mirovine. Primjerice, oni s mirovinom do 320 eura dobivaju 160 eura, dok korisnici s mirovinom između 730 i 880 eura dobivaju 50 eura. Time se nastoji pomoći najugroženijim skupinama.
Gdje se mogu pronaći informacije o isplati jednokratne pomoći umirovljenicima?
Najpouzdaniji izvor je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) putem službene stranice i priopćenja. Informacije objavljuju i Vlada RH te nacionalni mediji. Banke također obavještavaju korisnike kada sredstva sjednu na račune.
Postoji li mogućnost žalbe u slučaju odbijenog zahtjeva za jednokratnu pomoć?
Da, korisnici imaju pravo na prigovor ako smatraju da im je pomoć uskraćena. Žalba se podnosi HZMO-u u zakonskom roku, a tijelo ponovno razmatra dokumentaciju. Ako se utvrdi da su uvjeti ipak ispunjeni, pravo na isplatu se priznaje.