Koliko iznosi porez na mirovinu često je pitanje koje zbunjuje mnoge umirovljenike. Pravila se mijenjaju, a svaka promjena osobnog odbitka ili stopa poreza može značiti razliku u mjesečnom iznosu koji ostaje na raspolaganju. Zato je važno jasno znati kada i koliko se plaća.
Porez na mirovinu plaća se samo na iznos mirovine koji prelazi osobni odbitak od 600 eura, a stopa poreza ovisi o mjestu prebivališta te se na umirovljenike primjenjuje umanjena, odnosno polovična stopa poreza na dohodak.
Razumijevanje pravila ne donosi samo sigurnost nego i bolju kontrolu nad vlastitim financijama. Tko zna točne iznose i uvjete, lakše planira troškove i izbjegava neugodno iznenađenje na isplatnoj listi. Upravo zato vrijedi ući dublje u temu i razjasniti sve detalje.
Što je porez na mirovinu?
Porez na mirovinu odnosi se na obvezu plaćanja poreza kada primanja iz mirovine prelaze određeni zakonski prag. On se ne obračunava jednako za sve, već ovisi o visini mirovine, osobnom odbitku i lokalnim poreznim stopama.
Osnovna definicija
Porez na mirovinu je oblik poreza na dohodak koji se primjenjuje posebno na mirovinska primanja. Za razliku od redovnih plaća, mirovine imaju određeni neoporezivi iznos koji štiti one s nižim primanjima. U Hrvatskoj taj prag iznosi oko 600 eura mjesečno (otprilike 4.500 kuna).
Ako je mirovina manja od tog iznosa, porez se uopće ne plaća. Kada mirovina prijeđe prag, na razliku se primjenjuje porezna stopa koju određuje lokalna samouprava. U većini gradova ona iznosi oko 10–12%.
Primjer: osoba s mirovinom od 650 eura plaća porez samo na 50 eura, a ne na cijeli iznos. Time se osigurava da porez ne opterećuje one s najnižim mirovinama, već samo one s višim primanjima.
Ovaj sustav omogućuje pravedniju raspodjelu poreznog tereta jer se visina poreza prilagođava realnim prihodima umirovljenika.
Razlika između mirovina i drugih primanja
Mirovine se tretiraju drukčije od plaća i drugih oblika dohotka. Kod plaća se porez obračunava na gotovo cijeli iznos nakon osnovnog odbitka, dok se kod mirovina primjenjuje blaži režim. To znači da umirovljenici s nižim mirovinama često uopće ne ulaze u porezni sustav.
Još jedna bitna razlika je u načinu obračuna. Kod mirovina se porez automatski zadržava prilikom isplate od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Radnici, s druge strane, porez plaćaju kroz obračun plaće koji provodi poslodavac.
Također, mirovine ne podliježu istim doprinosima kao plaće. Na primjer, na mirovinu se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje jer je riječ o već ostvarenim pravima. Kod plaća, doprinosi su obvezni i čine značajan dio ukupnog opterećenja.
Zbog tih razlika, porez na mirovinu u praksi je blaži od poreza na plaće, što umirovljenicima osigurava veći neto iznos u odnosu na radnike s jednakim bruto primanjima.
Tko plaća porez na mirovinu?
Porez na mirovinu u Hrvatskoj ne plaćaju svi umirovljenici. Obveza ovisi o visini mjesečne mirovine, osobnom odbitku i mjestu prebivališta jer lokalne jedinice određuju stope poreza na dohodak. Najčešće ga plaćaju oni čija primanja prelaze određeni prag.
Obveznici plaćanja
Umirovljenici postaju porezni obveznici kada njihova mjesečna mirovina prelazi osobni odbitak od 600 eura. Porez se ne obračunava na cijelu mirovinu, već samo na dio iznad tog praga.
Primjer: ako netko prima 650 eura, porez se računa samo na 50 eura. Stopa ovisi o gradu ili općini, ali za mirovine se primjenjuje polovica niže stope poreza na dohodak. U Varaždinu, gdje je stopa 21 %, umirovljenik plaća 10,5 % na osnovicu.
Oko trećine umirovljenika u Hrvatskoj trenutačno plaća porez. U prosjeku, iznos je oko 30 eura mjesečno, no to varira ovisno o visini mirovine i lokalnoj stopi. Broj obveznika raste kada se mirovine usklađuju, jer povećanje gura više korisnika iznad praga od 600 eura.
Specifične skupine umirovljenika
Nisu svi umirovljenici u istoj poziciji. Oni s manjim mirovinama, ispod 600 eura, uopće ne ulaze u porezni sustav. To znači da većina korisnika najnižih i starosnih mirovina ostaje izvan obveze plaćanja.
Posebno je važno spomenuti korisnike invalidskih mirovina. Ako njihova primanja prelaze odbitak, porez se i dalje obračunava, bez obzira na razlog umirovljenja. Međutim, neki umirovljenici imaju pravo na dodatne olakšice, primjerice zbog uzdržavane djece ili invaliditeta.
U praksi, porez najčešće pogađa umirovljenike koji su imali više plaće tijekom radnog vijeka, pa im je i mirovina znatno viša. Njihove mirovine često prelaze granicu odbitka i time ulaze u sustav oporezivanja.
Obiteljske mirovine i porez
Obiteljske mirovine, koje najčešće primaju udovice ili udovci, također mogu biti predmet oporezivanja. Pravilo je isto – ako ukupna svota prelazi osobni odbitak, plaća se porez na razliku.
Poseban slučaj nastaje kada korisnik obiteljske mirovine prima i vlastitu mirovinu. U tom slučaju zbrajaju se oba primanja, a zatim se uspoređuju s odbitkom. Ako zajednički iznos premaši 600 eura, porezna obveza postaje aktivna.
Na taj način, i korisnici obiteljskih mirovina mogu ući u porezni sustav, iako im pojedinačna primanja možda ne bi bila oporeziva. To najviše pogađa one koji koriste pravo na dijeljenje obiteljske i osobne mirovine, uvedeno posljednjih godina.
Kako se izračunava porez na mirovinu?
Porez na mirovinu u Hrvatskoj temelji se na jasnim pravilima: prvo se utvrđuje neoporezivi dio primanja, zatim se računa porezna osnovica, a na kraju se primjenjuje stopa poreza. Na taj način svaki umirovljenik zna unaprijed koliki će iznos otići državi, a koliki će primiti na račun.
Osobni odbitak i porezni limit
Osobni odbitak predstavlja iznos mirovine koji se ne oporezuje. U 2025. godini on iznosi 600 eura mjesečno (oko 4.500 kuna). To znači da svi koji primaju mirovinu do tog iznosa ne plaćaju porez na dohodak.
Porezni limit je prag iznad kojeg nastaje obveza plaćanja poreza. Ako je mirovina viša od osobnog odbitka, razlika između stvarne mirovine i odbitka postaje porezna osnovica.
Važno je naglasiti da se osobni odbitak primjenjuje jednako na sve vrste mirovina – starosne, invalidske i obiteljske. Nema posebnih pravila ovisno o vrsti mirovine, nego se gleda samo visina primanja. Time se osigurava jednak tretman svih korisnika.
Porezna osnovica
Porezna osnovica je iznos na koji se primjenjuje porezna stopa. Izračunava se tako da se od ukupne mirovine oduzme osobni odbitak. Ako je rezultat negativan ili nula, poreza nema.
Na primjer, umirovljenik s mirovinom od 550 eura ne prelazi odbitak i ne plaća porez. No, ako netko prima 700 eura, osnovica je 100 eura (700 – 600). Na taj se iznos primjenjuje stopa poreza na dohodak koju određuje lokalna samouprava.
Stope se razlikuju ovisno o gradu ili općini, ali u prosjeku se kreću oko 10–12%. To znači da konačni porez može varirati ovisno o mjestu prebivališta. Upravo zato mnogi umirovljenici primjećuju razlike u iznosima poreza iako imaju jednaku mirovinu.
Primjeri izračuna
Primjeri najbolje pokazuju kako funkcionira sustav:
- Mirovina 500 eura – ne prelazi osobni odbitak, porez se ne plaća.
- Mirovina 650 eura – osnovica 50 eura, porez oko 5–6 eura mjesečno (ovisno o stopi).
- Mirovina 800 eura – osnovica 200 eura, porez oko 20–24 eura mjesečno.
U praksi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) automatski obračunava i zadržava porez prije isplate. Umirovljenik tako na račun prima već umanjeni iznos, bez potrebe za dodatnim obračunima.
Ovaj sustav omogućuje jednostavnu kontrolu jer se porez uvijek računa na isti način: mirovina – osobni odbitak = osnovica × stopa poreza.
Stope poreza i prirez na mirovinu
Visina poreza na mirovinu ne ovisi samo o iznosu same mirovine nego i o mjestu prebivališta te lokalnim stopama poreza na dohodak. Kako mirovine rastu, sve više umirovljenika ulazi u porezne obveze, što se često naziva „poreznim škarama“.
Stope poreza prema gradovima i općinama
U Hrvatskoj stopa poreza na mirovinu nije jednaka u svim gradovima i općinama. Lokalna samouprava određuje koliki će biti postotak poreza na dohodak, a umirovljenici plaćaju polovicu te stope.
Primjerice, u Varaždinu niža stopa poreza na dohodak iznosi 21 %, pa se na mirovine primjenjuje 10,5 %. Ako umirovljenik ima oporezivi dio mirovine od 23 eura, porez će iznositi oko 2,41 eura mjesečno.
U drugim gradovima, poput Zagreba ili Rijeke, stope su više jer su lokalne vlasti nakon ukidanja prireza povećale porez. To znači da će umirovljenici s istim iznosom mirovine plaćati različite poreze, ovisno o tome gdje žive.
Utjecaj mjesta prebivališta
Mjesto prebivališta postaje ključan faktor kod izračuna poreza. Dvoje umirovljenika s jednakom mirovinom može imati različite obveze samo zato što žive u različitim gradovima.
U Osijeku i Dubrovniku, primjerice, ukidanje prireza nije nadomješteno višim poreznim stopama. Time su umirovljenici u tim gradovima u povoljnijem položaju u odnosu na one u Zagrebu ili Sisku, gdje su stope povećane.
Ovakve razlike često izazivaju nezadovoljstvo jer se smatra da umirovljenici u manjim sredinama plaćaju manje, iako primaju iste iznose mirovina kao i oni u većim gradovima. To pokazuje koliko lokalne odluke izravno utječu na mjesečni budžet.
Porezne škare i rast mirovina
Pojam „porezne škare“ odnosi se na situaciju kada rast mirovina dovodi do toga da sve veći broj umirovljenika prelazi prag osobnog odbitka. Trenutačno osobni odbitak iznosi 600 eura, a sve iznad toga ulazi u osnovicu za obračun poreza.
Primjer: mirovina od 623 eura prelazi limit za 23 eura. Na taj iznos računa se porez prema lokalnoj stopi. Iako se čini da je riječ o malom iznosu, s kumulativnim rastom mirovina sve više ljudi ulazi u sustav.
Država je samo u jednoj godini od poreza na mirovine uprihodovala više od 130 milijuna eura. Budući da se mirovine redovito usklađuju dva puta godišnje, broj umirovljenika u poreznim škarama stalno raste, osim ako se ne poveća osobni odbitak.
Promjene i aktualnosti u oporezivanju mirovina
Oporezivanje mirovina u Hrvatskoj posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene. Najviše pažnje privlače izmjene osobnog odbitka, rast broja umirovljenika koji ulaze u porezni sustav i politički prijedlozi o potpunom ukidanju poreza na mirovine.
Nove zakonske izmjene
U posljednje vrijeme Vlada razmatra ukidanje poreza na dohodak koji se obračunava na mirovine iznad osobnog odbitka. Time bi se rasteretio velik broj umirovljenika koji su zbog rasta mirovina ušli u porezni sustav, iako ranije nisu plaćali porez.
Osobni odbitak trenutno iznosi oko 600 eura, a do sada su se mirovine iznad tog iznosa oporezivale, uz napomenu da se umirovljenicima porez umanjuje za 50%. To je značilo da su mnogi, nakon redovitih usklađivanja, počeli plaćati porez iako im primanja nisu bitno porasla u realnom smislu.
Ako prijedlog o ukidanju poreza stupi na snagu, neto mirovine bi porasle gotovo svakom drugom umirovljeniku. Međutim, otvoreno je pitanje kako će lokalne jedinice nadoknaditi gubitak prihoda jer se njihovi proračuni u velikoj mjeri pune upravo iz poreza na dohodak.
Usklađivanje mirovina i poreza
Redovita usklađivanja mirovina često dovode do toga da sve više korisnika prelazi prag osobnog odbitka. Primjerice, nakon posljednjeg povećanja od 3,03%, broj umirovljenika koji plaćaju porez ponovno je porastao.
To stvara situaciju u kojoj rast mirovina ne znači nužno i veći prihod za umirovljenike, jer dio povećanja odlazi državi kroz porez. U praksi se događa da netko tko je do jučer bio oslobođen poreza, nakon usklađivanja mora plaćati nekoliko desetaka eura mjesečno.
Ovakav razvoj događaja posebno pogađa one s mirovinama blizu granice osobnog odbitka. Za njih i minimalno povećanje može značiti ulazak u porezni sustav. Upravo zato se sve češće spominje potreba da se usklađivanja mirovina i osobnog odbitka usklade kako bi se izbjegle ovakve nelogičnosti.
Inicijative i prijedlozi za promjene
Pritisak na Vladu da ukine porez na mirovine dolazi s više strana. Hrvatska stranka umirovljenika, Sindikat umirovljenika Hrvatske i druge udruge već godinama upozoravaju da porez na mirovine nije pravedan, posebno za one koji su cijeli radni vijek uplaćivali doprinose.
U javnosti se sve češće čuje argument da mirovina nije klasičan dohodak, već pravo stečeno radom i doprinosima. Zastupnici poput Anke Mrak-Taritaš također su u Saboru isticali ovu temu, tražeći promjene koje bi išle u korist umirovljenika.
Premda prijedlozi imaju snažnu podršku među umirovljenicima, ostaje otvoreno pitanje financijske održivosti. Lokalna samouprava gubi značajan izvor prihoda, pa se mora pronaći način da se taj manjak nadoknadi bez dodatnog opterećenja građana. Upravo tu leži najveći izazov u provedbi bilo kakve reforme.
Najčešće pogreške i savjeti za umirovljenike
Mnogi umirovljenici griješe jer ne provjeravaju točan iznos osobnog odbitka ili zaborave prijaviti dodatne prihode. Drugi pak ne znaju da mogu zatražiti povrat poreza ako im se tijekom godine obračunalo previše.
Kako izbjeći preplatu poreza
Najčešća pogreška nastaje kada umirovljenici ne prijave sve olakšice koje im pripadaju. Primjerice, osobni odbitak iznosi 600 eura mjesečno, a mnogi ga ne koriste u potpunosti jer ne predaju potrebne obrasce Poreznoj upravi.
Drugi problem javlja se kod onih koji primaju više vrsta mirovina, npr. starosnu i obiteljsku. Ako se ti iznosi zbrajaju, lako se prijeđe prag oporezivanja, što može dovesti do većeg odbitka nego što je potrebno.
Praktičan savjet je da umirovljenici barem jednom godišnje provjere obračun kod HZMO-a ili Porezne uprave. Time mogu izbjeći situaciju u kojoj im se porez obračunava na krivo izračunatu osnovicu.
Korisno je i voditi pisanu evidenciju o svim primanjima. Na taj način lakše se uoče odstupanja i spriječe preplate koje se kasnije teško ispravljaju.
Povrat poreza na mirovinu
Ako se tijekom godine plati više poreza nego što je trebalo, umirovljenici imaju pravo na povrat. Povrat se utvrđuje kroz godišnji obračun koji provodi Porezna uprava, obično nakon što se predaju obrasci s podacima o ukupnim primanjima.
Česta pogreška je da se povrat uopće ne zatraži. Umirovljenici često misle da će se sve riješiti automatski, no u praksi je nužno predati prijavu ili barem provjeriti je li obračun napravljen ispravno.
U slučajevima kada je mirovina tek malo iznad praga osobnog odbitka, povrat može biti vrlo konkretan. Primjer je umirovljenik s mirovinom od 623 eura, koji plaća porez samo na 23 eura razlike. Ako se taj iznos pogrešno obračuna, povrat može značiti nekoliko desetaka eura godišnje.
Preporučuje se podnijeti prijavu elektronički putem sustava e-Građani jer je postupak brži i jednostavniji. Oni koji ne koriste internet mogu dokumente predati u najbližem uredu Porezne uprave.
Često postavljana pitanja
Porez na mirovine u Hrvatskoj ovisi o visini mirovine, osobnom odbitku i lokalnoj poreznoj stopi. Pravila su jasna, ali detalji poput olakšica i uvjeta oslobođenja često otvaraju dodatna pitanja.
Koje su stope poreza na mirovine u Hrvatskoj?
Stope poreza vezane su uz lokalne prireze i porezne stope koje određuju gradovi i općine. Najčešće se primjenjuje stopa od oko 10,5% na dio mirovine koji prelazi neoporezivi prag.
Kako se obračunava porez na mirovine?
Porez se računa samo na iznos koji premašuje osobni odbitak. Primjerice, ako netko prima 650 eura, porez se obračunava na 50 eura razlike. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje automatski zadržava taj iznos prilikom isplate.
Postoje li olakšice za umirovljenike pri plaćanju poreza?
Da, osobni odbitak može se povećati ako umirovljenik uzdržava članove obitelji ili ima invaliditet. Time se smanjuje porezna osnovica pa i konačni iznos poreza.
Koji su uvjeti za oslobođenje od poreza na mirovinu?
Mirovine do 600 eura mjesečno (oko 4.500 kuna) u potpunosti su oslobođene poreza. Ako mirovina ne prelazi taj prag, porezna obveza uopće ne nastaje.
Kako se prijavljuje porez na mirovinu?
Umirovljenici ne podnose zasebnu prijavu jer porez obračunava i uplaćuje HZMO prilikom svake isplate. Godišnji obračun Porezne uprave koristi se za eventualni povrat preplaćenog poreza ili naplatu razlike.
Mogu li strani državljani imati drugačiji porezni tretman mirovina?
Da, ovisi o međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako Hrvatska ima potpisan takav ugovor s državom iz koje dolazi mirovina, porez se može plaćati samo u jednoj zemlji. Ako ugovora nema, mirovina može biti oporezovana u obje države.