Povećanje mirovina u 2025. godini donosi niz konkretnih promjena koje izravno utječu na svakodnevni život umirovljenika. Od srpnja je na snazi novi Zakon o mirovinskom osiguranju, a dio mjera koje se odnose na fleksibilniji rad, ukidanje penalizacije i dodatna povećanja stupa na snagu početkom 2026. godine. Ove izmjene nisu samo tehničke, već mijenjaju način na koji se mirovine izračunavaju i usklađuju s rastom plaća i troškova života.
Od 2025. mirovine rastu prema novoj formuli usklađivanja, uvodi se godišnji dodatak poznat kao 13. mirovina, povećava se najniža mirovina, a uvjeti za prijevremeno i obiteljsku mirovinu postaju povoljniji.
Za mnoge, ovo znači sigurniji prihod i veću predvidljivost u planiranju troškova, ali i nove mogućnosti poput rada uz mirovinu bez gubitka prava. Tko želi razumjeti kako će se ove promjene odraziti na njegovu mirovinu, trebao bi obratiti pažnju na detalje jer se iza svake odredbe kriju praktične posljedice koje vrijedi znati.
Glavne promjene u povećanju mirovina 2025.
Godina 2025. donosi niz mjera koje izravno utječu na iznos mirovina. Ključne promjene odnose se na novu formulu za usklađivanje mirovina, rast najnižih i invalidskih mirovina te uvođenje trajnog godišnjeg dodatka.
Novi izračun i formula usklađivanja mirovina
Najveća novost je promjena formule usklađivanja mirovina. Do sada se koristio model 70:30 u korist povoljnijeg indeksa rasta plaća ili troškova života. Od 2025. omjer se mijenja na 85:15, čime se jače štiti kupovna moć umirovljenika.
Ova izmjena znači da će mirovine rasti brže u godinama kada plaće rastu, ali i u uvjetima inflacije. Time se nastoji smanjiti razlika između prosječne plaće i prosječne mirovine, koja je posljednjih godina bila izrazito visoka.
Prema procjenama, ovakav način usklađivanja trebao bi donijeti nekoliko postotnih bodova veći rast mirovina godišnje u odnosu na stari model. Za prosječnu mirovinu od oko 645 eura, to može značiti povećanje od 20 do 30 eura više nego što bi bilo dosad.
Povećanje najnižih i invalidskih mirovina
Posebna pažnja usmjerena je na korisnike najnižih i invalidskih mirovina. Najniže mirovine rastu za otprilike 3%, što je namijenjeno ublažavanju rizika od siromaštva među starijim građanima.
Invalidske mirovine doživljavaju još značajniji pomak. Planirano je prosječno povećanje od 75 eura mjesečno, a dodatno se uvodi i fleksibilniji radni status za korisnike invalidskih mirovina. Oni će moći raditi do tri i pol sata dnevno bez gubitka prava, što je ranije bilo znatno ograničeno.
Ove mjere posebno su važne jer upravo korisnici invalidskih i najnižih mirovina imaju najmanje koristi od općeg usklađivanja. Povećanje im pruža stabilniju osnovu za svakodnevne troškove, posebno u uvjetima rasta cijena.
Uvođenje godišnjeg dodatka (13. mirovina)
Još jedna važna novost je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka, često nazivanog 13. mirovina. Isplata će se vršiti krajem svake godine, a iznos će ovisiti o godinama mirovinskog staža.
Primjerice, umirovljenik sa 40 godina staža dobit će veći dodatak od onoga s 20 godina staža. Time se nagrađuje dulji radni vijek i doprinos sustavu. Vlada će svake jeseni utvrditi osnovicu, koja će se potom množiti s godinama staža.
Ovaj dodatak postaje trajno pravo, a ne jednokratna isplata, što daje veću sigurnost umirovljenicima pri planiranju godišnjeg budžeta. Za mnoge će to značiti nekoliko stotina eura više godišnje, što može pokriti troškove grijanja, režija ili lijekova.
Nova formula usklađivanja mirovina
Od 2025. godine u Hrvatskoj se primjenjuje nova formula usklađivanja mirovina koja mijenja način na koji se računaju povećanja. Promjena donosi drukčiji omjer između rasta plaća i inflacije te time utječe na visinu prosječne mirovine i položaj različitih skupina umirovljenika.
Omjer 85:15 i utjecaj na iznose
Nova formula usklađivanja mirovina temelji se na omjeru 85:15. To znači da se 85% povećanja računa prema rastu potrošačkih cijena, a 15% prema rastu prosječne plaće. Time se naglasak stavlja na inflaciju kao glavni čimbenik.
Primjerice, ako cijene porastu za 6%, a plaće za 3%, izračun će biti znatno više vezan uz inflaciju. To je važno jer umirovljenici najveći dio svojih prihoda troše na osnovne potrebe poput hrane, lijekova i režija.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), srpanjsko usklađivanje 2025. godine iznosilo je 6,48%, što je jedno od najvećih povećanja u posljednjih dvadeset godina. Prosječna mirovina tako je narasla s oko 644 eura na približno 688 eura.
Mirovinski analitičar Željko Šemper ističe da se ovom formulom bolje štiti realna vrijednost mirovina jer se inflacija brže prenosi u izračune. Time se smanjuje rizik da umirovljenici izgube kupovnu moć u kratkom roku.
Usporedba s prethodnim modelima
Do 2025. godine koristio se takozvani “švicarski model” u omjeru 70:30, gdje je rast plaća imao veću ulogu nego sada. Taj sustav bio je povoljniji u razdobljima kada su plaće brzo rasle, ali je slabije štitio umirovljenike u godinama visoke inflacije.
Primjer iz 2022. godine pokazuje razliku: inflacija je tada iznosila gotovo 11%, dok su plaće rasle znatno sporije. Po starom modelu, mirovine nisu uspjele pratiti tako snažan rast cijena.
Uvođenjem omjera 85:15, Vlada je pokušala odgovoriti na kritike da sustav ne štiti dovoljno starije građane u kriznim razdobljima. Novi model se više oslanja na troškove života, a manje na kretanje plaća zaposlenih.
Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da bi u dugom roku moglo doći do zaostajanja mirovina za plaćama, što bi stvorilo jaz između radno aktivnog i umirovljenog stanovništva.
Utjecaj na različite skupine umirovljenika
Nova formula ne djeluje jednako na sve. Minimalne mirovine najviše osjećaju korist jer se svako povećanje izražava u većem udjelu njihove ukupne primanja. Za umirovljenike s višim mirovinama, postotak rasta je isti, ali apsolutni iznos povećanja izražen je u desecima eura više.
Invalidske i obiteljske mirovine također se usklađuju prema istoj formuli, no dodatne korekcije mogu se primijeniti kroz posebne zakonske odredbe. To znači da određene skupine, poput korisnika obiteljskih mirovina, u nekim slučajevima primaju nešto povoljnije prilagodbe.
Prema službenim podacima HZMO-a, umirovljenici s mirovinom od 500 eura nakon srpanjskog usklađivanja 2025. dobili su povećanje od oko 32 eura. Kod prosječne mirovine rast je iznosio više od 40 eura mjesečno.
Za starije osobe s nižim primanjima, ova razlika može značiti mogućnost lakšeg pokrivanja troškova režija ili lijekova. Upravo zbog toga sindikati i udruge umirovljenika pozdravljaju formulu 85:15 kao socijalno osjetljiviji model.
Godišnji dodatak i 13. mirovina
Od 2025. godine uveden je novi oblik financijske potpore za umirovljenike – godišnji dodatak, poznat i kao 13. mirovina. Riječ je o trajnom pravu koje se isplaćuje jednom godišnje, a visina iznosa ovisi o godinama ostvarenog staža i odluci Vlade o vrijednosti po godini staža.
Način obračuna godišnjeg dodatka
Obračun godišnjeg dodatka temelji se na jednostavnoj formuli: broj punih godina staža množi se s vrijednošću po godini, koju Vlada Republike Hrvatske određuje svake jeseni. Time se iznos prilagođava gospodarskim okolnostima i proračunskim mogućnostima.
Primjerice, ako je vrijednost određena na 13 eura po godini, osoba s 35 godina staža primit će 455 eura. Oni koji nemaju mirovinu temeljenu na stažu dobivaju izračun kao da imaju minimalno 15 godina radnog vijeka.
Ovakav model nagrađuje duži radni vijek, ali osigurava i minimalnu razinu potpore onima s kraćim stažem. Ključna prednost je automatska isplata bez dodatnih zahtjeva ili administrativnih postupaka, što umirovljenicima pojednostavljuje pristup ovom pravu.
Kome pripada pravo na 13. mirovinu
Pravo na godišnji dodatak imaju svi korisnici mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu, uključujući starosne, prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine. Bitno je da je mirovina priznata prije donošenja godišnje odluke Vlade o vrijednosti po godini staža.
Ako netko tek postane umirovljenik nakon te odluke, pravo na dodatak ostvaruje tek od iduće godine. Time se jasno određuje trenutak ulaska u sustav i sprječavaju nejasnoće oko isplata.
Ovo pravilo posebno je važno za one koji planiraju odlazak u mirovinu krajem godine, jer može značiti čekanje dodatnih dvanaest mjeseci na prvu isplatu. Dodatak se isplaćuje u prosincu, zajedno s redovnom mirovinom, bez potrebe za podnošenjem zahtjeva.
Stavovi sindikata i stručnjaka
Sindikat umirovljenika Hrvatske pozdravio je uvođenje 13. mirovine, ali naglašava da iznosi nisu jednako značajni za sve. Prema njima, oni s dugim stažem osjetit će veći pomak, dok će umirovljenici s kraćim radnim vijekom dobiti skromniji iznos.
Mirovinski analitičar Željko Šemper ističe da je godišnji dodatak važan korak prema stabilnijem sustavu, ali upozorava da on ne rješava problem niskih mirovina. Po njegovom mišljenju, potrebne su dodatne mjere kako bi se smanjio jaz između prosječne mirovine i troškova života.
Sindikalne udruge također traže da se vrijednost po godini staža redovito usklađuje s inflacijom. Bez toga, dodatak bi mogao izgubiti stvarnu kupovnu moć i postati simboličan, umjesto da bude stvarna pomoć u kućnom budžetu.
Promjene vezane uz staž i bonifikaciju
Mirovinska reforma iz 2025. donijela je nekoliko važnih novosti koje izravno utječu na duljinu staža i način obračuna bonifikacije. Posebno se ističe povećanje roditeljskog staža, promjene u pravilima za kasnije umirovljenje te izračun buduće mirovine koji sada može biti značajno povoljniji.
Povećanje staža za roditelje i udomitelje
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, roditelji dobivaju 12 mjeseci dodatnog staža po djetetu, umjesto dosadašnjih 6 mjeseci. Ova promjena vrijedi jednako za biološke i posvojitelje.
Prvi put se priznaje i rad udomitelja. Ako tradicionalni ili srodnički udomitelj brine o djeci dulje od deset godina, dobiva pravo na isti dodatni staž. Time se naglašava važnost dugotrajnog udomiteljstva, koje je do sada bilo isključeno iz ovakvih pogodnosti.
Ovaj dodatni staž ulazi u ukupni mirovinski staž koji se koristi za izračun mirovine. To znači da roditelji i udomitelji mogu ostvariti veću mirovinu bez potrebe za duljim ostankom na tržištu rada. U praksi, to je konkretna financijska korist za obitelji koje su imale veći broj djece ili su pružale dugotrajnu skrb.
Nova pravila za bonifikaciju
Bonifikacija, odnosno povećanje mirovine za kasnije umirovljenje, značajno je izmijenjena. Ranije je postojalo ograničenje od 27 % i uvjet od 35 godina staža. Reforma je ta ograničenja uklonila.
Sada se polazni faktor povećava za 0,45 % za svaki mjesec rada nakon navršene dobi za starosnu mirovinu. To znači da osiguranik koji odluči raditi dulje, primjerice dvije godine, može ostvariti povećanje od više od 10 %.
Ukidanje gornje granice čini dulji ostanak u svijetu rada isplativijim. Posebno je važno da se povećanje primjenjuje i na one koji prvi put stječu pravo na mirovinu, ali i na umirovljenike koji se ponovno zaposle. Time se sustav usklađuje s ciljem produljenja radnog vijeka.
Utjecaj na iznos buduće mirovine
Kombinacija duljeg staža i povoljnijih pravila za bonifikaciju može znatno povećati buduću mirovinu. Primjerice, roditelj s dvoje djece dobiva dodatne dvije godine staža, što povećava osnovicu za izračun mirovine. Ako se taj isti roditelj odluči raditi dulje od zakonske dobi, koristi i od bonifikacije.
U praksi, to znači da se mirovina više ne temelji samo na godinama rada i visini plaće, već i na dodatnim elementima koje donosi novi zakon. Posebno dobitnu situaciju imaju oni koji kombiniraju roditeljski staž i kasnije umirovljenje.
Za mnoge osiguranike to može značiti razliku od nekoliko stotina eura godišnje. Na taj način reforma potiče i nagrađuje one koji su dulje ostali aktivni ili su imali veće obiteljske obveze, čime se sustav čini pravednijim i fleksibilnijim.
Penalizacija i uvjeti za prijevremeno umirovljenje
Mirovinska reforma 2025. donosi nekoliko važnih promjena koje izravno utječu na prijevremene umirovljenike. Najviše pažnje izaziva ukidanje penalizacije nakon određene dobi, ali i precizniji uvjeti pod kojima se može otići u prijevremenu mirovinu.
Ukidanje penalizacije za starije umirovljenike
Do sada su prijevremeni umirovljenici trajno primali manju mirovinu zbog penalizacije, koja se kretala od 6 do preko 20 posto, ovisno o duljini ranijeg umirovljenja. Reforma predviđa da se ta kazna briše kada osoba navrši 70 godina života.
Procjenjuje se da će ova mjera obuhvatiti više od 120 tisuća sadašnjih umirovljenika, a prosječno povećanje iznosit će oko 55 eura mjesečno. Time se pokušava ublažiti razlika između prijevremenih i starosnih mirovina, jer je do sada trajno umanjenje značajno smanjivalo primanja.
Umirovljeničke udruge i dalje upozoravaju da bi penalizacija trebala nestati ranije – već kod ispunjavanja uvjeta za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce, 63 godine i 9 mjeseci za žene). Smatraju da bi se time osiguralo pravednije postupanje prema svima koji su radili dugi niz godina, ali su zbog okolnosti otišli ranije u mirovinu.
Posebni uvjeti za prijevremenu mirovinu
Prijevremena mirovina i dalje ostaje opcija za one koji žele ili moraju ranije napustiti tržište rada. U pravilu, za nju je potrebno najmanje 35 godina staža, uz uvjet da osoba ima najmanje 60 godina života.
Penalizacija se obračunava po mjesecu ranijeg odlaska i može doseći i do 20,4 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. To znači da netko tko ode s 60 godina, a uvjet za starosnu mirovinu bi ispunio tek s 65, prima znatno manji iznos.
Postoje i posebni režimi za određene skupine, poput branitelja, policajaca ili vatrogasaca, koji imaju povoljnije uvjete. Uz to, reforma predviđa mogućnost rada uz mirovinu u širem opsegu nego ranije, što mnogima omogućava da nadoknade smanjene prihode.
Za većinu građana najvažnije ostaje pitanje – isplati li se čekati starosnu mirovinu ili otići ranije uz penalizaciju. Reforma 2025. ne uklanja potpuno dilemu, ali daje barem djelomično olakšanje onima koji dožive 70 godina i prestanu trpjeti trajno umanjenje svojih primanja.
Rad umirovljenika i dodatne mogućnosti
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi šire mogućnosti za rad uz mirovinu i ujedno povećava određene naknade za posebne skupine korisnika. Promjene su usmjerene na dulji ostanak u svijetu rada i postupno smanjenje razlike između prosječne plaće i mirovine.
Rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine
Od 2025. godine umirovljenici nakon navršene 65. godine mogu raditi puno radno vrijeme i istodobno primati 50% svoje mirovine. Ranije su mogli raditi samo do pola radnog vremena, pa je ovo značajna promjena.
Ova mogućnost posebno je važna za one koji žele zadržati financijsku sigurnost, ali i ostati aktivni na tržištu rada. Time se smanjuje pritisak na kućni budžet, a poslodavci zadržavaju radnu snagu s iskustvom.
Za obrtnike je uvedena posebna odredba – mogu nastaviti raditi bez prekida poslovanja i pritom ostvariti pravo na polovicu mirovine. Ova mjera uklanja ranije prepreke i omogućuje lakši prijelaz iz aktivnog rada u mirovinu.
Posebne kategorije umirovljenika i iznosi
Reforma obuhvaća i povećanja za određene skupine. Invalidske mirovine rastu za 10%, što za prosječnog korisnika znači oko 74 eura više mjesečno. Uz to, invalidska se mirovina može pretvoriti u starosnu kada korisnik ispuni uvjete.
Najniža mirovina po godini staža povećava se s 13,57 eura na 14,38 eura. To znači da će oni s dugim radnim stažem, ali niskim primanjima, dobiti nešto veći iznos.
Uveden je i trajni godišnji dodatak – tzv. 13. mirovina. Ona se računa prema godinama staža, s najmanje 5 eura po godini. Prva isplata očekuje se krajem 2025. godine, što će donijeti osjetno poboljšanje za većinu korisnika.
Frequently Asked Questions
Povećanje mirovina u 2025. godini rezultat je kombinacije novih zakonskih promjena, drukčije formule usklađivanja i dodatnih mjera Vlade. Istodobno su uvedeni posebni poticaji za dulji radni vijek i novi dodaci koji mijenjaju način na koji se mirovine obračunavaju i isplaćuju.
Koji su glavni faktori koji su doveli do povećanja mirovina u 2025. godini?
Glavni razlog je nova formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15, koja više prati rast plaća nego ranije. Time se mirovine povećavaju brže nego prije. Uz to, povećane su i najniže te invalidske mirovine, što utječe na velik broj korisnika.
Kako će promjene u zakonu o mirovinskom osiguranju utjecati na buduće isplate?
Od 1. srpnja 2025. umirovljenici primaju mirovine prema novim pravilima. Uvodi se godišnji dodatak, odnosno 13. mirovina, a ukida se penalizacija za one koji ostanu u prijevremenoj mirovini nakon 70. godine. Ove promjene znače stabilniji rast isplata u narednim godinama.
Koje su nove mjere vlade usmjerene na poboljšanje mirovinskog sustava?
Vlada je povećala staž za svako dijete s 6 na 12 mjeseci, ali samo za buduće umirovljenice. Udomitelji s najmanje deset godina iskustva također dobivaju dodatni staž. Osim toga, uvedena je mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine.
Kako se izračunava iznos mirovine nakon najnovijih reformi?
Iznos se temelji na aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM), koja se od 1. srpnja 2025. iznosi 14,45 eura. Na to se primjenjuje nova formula usklađivanja 85:15, a dodatno se može uračunati i godišnji dodatak koji ovisi o godinama staža i iznosu koji Vlada odredi.
Na koji način se povećanje mirovina odražava na različite generacije umirovljenika?
Stariji umirovljenici koji su već dugo u mirovini osjetit će učinke kroz usklađivanje i godišnji dodatak. Budući umirovljenici imaju dodatne pogodnosti poput duljeg roditeljskog staža i povoljnijih bonifikacija za dulji rad. Razlike između generacija ostaju, ali se smanjuju kroz nove mjere.
Koje su opcije za dodatno mirovinsko osiguranje u svjetlu povećanja mirovina?
Drugi i treći mirovinski stup i dalje ostaju važni za one koji žele veću sigurnost u starosti. Privatni mirovinski fondovi nude dodatne uplate koje se mogu iskoristiti uz državne poticaje. Povećanje mirovina u prvom stupu poboljšava osnovu, ali dodatna štednja ostaje preporučljiva.