Kada se govori o mirovinama, jedno od prvih pitanja koje se postavlja odnosi se na sam datum isplate. To nije tek tehnički detalj, već važna informacija koja određuje planiranje svakodnevnih troškova i sigurnost osobnog budžeta.
Redovna mjesečna isplata mirovina u Hrvatskoj provodi se svakog prvog radnog dana u mjesecu, a u nekim slučajevima može biti pomaknuta na datume između 6. i 8. dana, ovisno o banci ili posebnim okolnostima.
Znati točan datum isplate znači imati kontrolu nad vlastitim financijama. Upravo zato vrijedi dublje razumjeti kako se ti datumi određuju, zašto ponekad dolazi do pomaka i kakve promjene se mogu očekivati u posebnim situacijama.
Što znači datum isplata mirovina
Datum isplate mirovina označava točan dan kada umirovljenici dobivaju svoja mjesečna primanja. On nije samo tehnički detalj, već ključna informacija koja utječe na planiranje kućnog budžeta i svakodnevnih obveza. Stabilnost i predvidljivost tog datuma čine razliku između sigurnosti i neizvjesnosti za velik broj ljudi.
Definicija pojma isplata mirovina
Isplata mirovina znači prijenos novca iz sustava mirovinskog osiguranja na račune korisnika ili putem pošte. U Hrvatskoj se to obično događa prvog radnog dana u mjesecu, no ponekad se datum pomiče. Primjerice, ako prvi pada u neradni dan, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) može pomaknuti isplatu na raniji petak.
Važno je naglasiti da se mirovine isplaćuju unatrag, za prethodni mjesec. To znači da, primjerice, u lipnju umirovljenici primaju mirovinu za svibanj. Ovaj sustav omogućuje obračun i usklađivanje prije same isplate.
Postoje različite vrste mirovina – starosne, invalidske, obiteljske i povlaštene – no sve se isplaćuju prema istom načelu. Razlika je jedino u njihovom iznosu i uvjetima ostvarivanja.
Važnost točnog datuma isplate
Za umirovljenike točan datum isplate ima izravni utjecaj na svakodnevni život. Mirovina je glavni, a često i jedini izvor prihoda, pa kašnjenje može otežati plaćanje režija, kupnju lijekova ili osnovnih namirnica. Redovitost i predvidljivost datuma osiguravaju financijsku stabilnost.
Primjer iz prakse pokazuje da kada isplata pada u petak prije vikenda, umirovljenici dobivaju sredstva ranije i lakše raspolažu novcem. Kada bi se čekalo do ponedjeljka, mnogi bi morali odgoditi troškove. Upravo zato HZMO prilagođava raspored isplate kada je to potrebno.
Pouzdan datum također olakšava planiranje obiteljskog budžeta. Djeca i unuci, koji često pomažu starijima, znaju kad mogu računati na dodatnu podršku iz mirovine. Time se smanjuje stres i neizvjesnost.
Tko određuje datum isplate
Datum isplate određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. On postupa prema zakonskim odredbama i unaprijed objavljuje raspored isplata. Na službenim stranicama i putem medija redovito se objavljuje kada će sredstva biti dostupna korisnicima.
Upravni odbor HZMO-a donosi odluke o usklađivanju i visini mirovina, ali i potvrđuje raspored isplata. Na taj način se jamči da sustav ostaje transparentan i predvidljiv.
Banke i pošte provode samu isplatu, no one ne odlučuju o datumu. Njihova je uloga tehnička – osigurati da novac na vrijeme stigne do korisnika. Time se zatvara cijeli krug, od odluke HZMO-a do stvarne dostupnosti sredstava.
Kako se određuje datum isplate mirovina
Datum kada mirovina sjedne na račun ne određuje se nasumično. On proizlazi iz zakonskog rasporeda, odluka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) te tehničkih okolnosti poput blagdana i vikenda. Upravo ti elementi čine osnovu sustava koji osigurava da korisnici pravodobno prime svoja sredstva.
Proces određivanja datuma
Redovna isplata mirovina u Hrvatskoj temelji se na zakonskom pravilu da se isplata provodi prvog radnog dana u mjesecu. To znači da, ako prvi dan u mjesecu pada na vikend ili blagdan, isplata se pomiče na prvi sljedeći radni dan.
Primjerice, ako je 1. svibnja (Praznik rada) u četvrtak, isplata se ne obavlja tog dana, već se pomiče na petak, 2. svibnja. Time se osigurava da sredstva budu dostupna bez dodatnih kašnjenja.
Važno je naglasiti da korisnici koji primaju mirovinu putem pošte često dobiju isplatu nešto kasnije od onih koji koriste bankovne račune. Raspored se, dakle, prilagođava i vrsti isplate.
Uloga HZMO u isplati
HZMO ima ključnu ulogu u cijelom procesu. On ne samo da određuje točan datum isplate, već i koordinira sve tehničke i administrativne radnje. To uključuje prijenos sredstava prema bankama i Hrvatskoj pošti.
HZMO također objavljuje službene obavijesti o datumima isplata, što korisnicima daje sigurnost i transparentnost. Bez ovih informacija umirovljenici bi ovisili o bankama ili pošti, što bi moglo stvoriti nesigurnost.
Osim toga, HZMO je odgovoran za usklađivanje mirovina, pa korisnici u određenim mjesecima primaju i dodatne isplate koje prate redovnu mirovinu. Time se osigurava da svaka promjena u iznosu bude provedena pravodobno.
Utjecaj praznika i vikenda
Vikendi i praznici imaju izravan utjecaj na isplatu. Ako prvi dan u mjesecu pada u subotu ili nedjelju, HZMO pomiče isplatu na prvi ponedjeljak. Isto vrijedi i za državne blagdane.
Takva praksa sprječava kašnjenja jer banke i pošta tada ne rade. Na taj način se izbjegava situacija da korisnici ostanu bez sredstava nekoliko dana dulje nego što je potrebno.
Primjeri iz prakse pokazuju da HZMO ponekad unaprijedi isplatu kada bi redovni datum pao neposredno prije dužeg vikenda. Tako je, primjerice, u lipnju 2025. mirovina isplaćena u petak, 6. lipnja, kako korisnici ne bi čekali ponedjeljak.
Objava datuma na službenim kanalima
HZMO redovito objavljuje točne datume isplata putem svoje službene internetske stranice, priopćenja za medije i društvenih mreža. Na taj način korisnici mogu unaprijed planirati svoje troškove.
Objave su jasne i sadrže precizne informacije, uključujući napomene o bankovnim računima i isplatama putem pošte. Time se smanjuje mogućnost zabune i nepotrebnih upita.
Za one koji žele dodatnu sigurnost, HZMO nudi mogućnost praćenja obavijesti putem newslettera ili Viber zajednice. Na taj način korisnici dobivaju informacije izravno i bez čekanja na medijske objave.
Vrste mirovina i datumi isplate
Mirovine u Hrvatskoj isplaćuju se mjesečno, najčešće prvog radnog dana u mjesecu. Vrsta mirovine određuje pravo korisnika i način isplate, a razlike među njima važne su za razumijevanje kada i kako sredstva stižu na račun.
Starosna mirovina
Starosna mirovina pripada osiguranicima koji su navršili zakonom propisane godine života i ostvarili minimalni broj godina staža. U pravilu, pravo se stječe s 65 godina života, iako postoje određene iznimke za žene i ranije umirovljenje uz penalizaciju.
Isplata se vrši mjesečno, unatrag za prethodni mjesec. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) obično isplaćuje starosne mirovine prvog radnog dana u mjesecu, putem poslovnih banaka ili poštom na adresu korisnika. Ako prvi dan pada na neradni dan, isplata se pomiče na sljedeći radni dan.
Važno je napomenuti da korisnici koji ne dostave potrebne podatke, poput OIB-a ili potvrde o životu, mogu privremeno izgubiti pravo na isplatu. Dugovanja se naknadno isplaćuju, ali najviše za 12 mjeseci unatrag.
Obiteljske mirovine
Obiteljske mirovine pripadaju članovima obitelji nakon smrti osiguranika ili korisnika mirovine. Najčešći korisnici su supružnici, djeca ili u nekim slučajevima roditelji. Pravo se ostvaruje pod uvjetima propisanim zakonom, primjerice kada djeca pohađaju školu ili fakultet do određene dobi.
Isplata obiteljskih mirovina slijedi isti raspored kao i kod starosnih – prvog radnog dana u mjesecu. Iznos ovisi o broju članova obitelji koji koriste pravo, a može se raspodijeliti između više korisnika.
Ako korisnik umre prije isplate, dospjela sredstva mogu se naslijediti. Zakonski nasljednici ili davatelji uzdržavanja imaju pravo podnijeti zahtjev uz potrebnu dokumentaciju, a HZMO tada vrši isplatu prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
Invalidske mirovine
Invalidska mirovina se dodjeljuje osiguranicima koji su zbog bolesti ili ozljede izgubili radnu sposobnost. Postoje dvije osnovne vrste: potpuna i djelomična invalidska mirovina, ovisno o stupnju smanjenja radne sposobnosti.
Korisnici invalidske mirovine primaju isplate prema istom rasporedu – prvog radnog dana u mjesecu. Novac se uplaćuje na bankovni račun ili dostavlja putem pošte. U slučaju da korisnik ne ispuni obvezu dostavljanja traženih podataka HZMO-u, isplata se može privremeno obustaviti.
Posebno je važno istaknuti da se visina invalidske mirovine računa prema dosadašnjem stažu i zaradi, ali i prema uzroku invalidnosti (npr. ozljeda na radu ili profesionalna bolest). To znači da korisnici s istim godinama staža mogu imati različite iznose mirovine.
Prosječna mirovina i trendovi isplate
Visina mirovina u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi postupni rast, no razlike prema stažu, spolu i odnosu na prosječnu plaću i dalje su značajne. Podaci pokazuju da se iznosi kreću od prosječne mirovine ispod 700 eura do gotovo 1.000 eura za one s dugim radnim stažem.
Prosječna mirovina u Hrvatskoj
U srpnju 2025. prosječna netomirovina iznosila je 686 eura, dok je prosječna starosna mirovina bila nešto viša, oko 692 eura. Za one s 40 i više godina staža, mirovina je dosezala gotovo 1.000 eura.
Usporedimo li to s prethodnim godinama, vidi se jasan rast. Primjerice, krajem 2024. prosjek je bio oko 553 eura, što znači da su mirovine u manje od godinu dana porasle za više od 100 eura.
Broj korisnika također je važan podatak. Hrvatska u kolovozu 2025. bilježi više od 1,22 milijuna umirovljenika, od čega najveći dio čine korisnici starosnih i obiteljskih mirovina.
Ovaj rast nije samo rezultat usklađivanja s inflacijom, već i promjena u zakonodavstvu, uključujući povećanje najniže mirovine.
Usporedba s prosječnom plaćom
Kad se mirovine stave u odnos s plaćama, razlika je i dalje velika. Prosječna netoplaća u pravnim osobama u srpnju 2025. iznosila je 1.437 eura. To znači da prosječna starosna mirovina pokriva oko 48% prosječne plaće.
Za umirovljenike s dugim radnim stažem taj udio raste na gotovo 70%, što pokazuje koliki značaj ima dulje osiguranje. S druge strane, korisnici prijevremenih i obiteljskih mirovina ostaju na znatno nižim razinama.
Usporedba s ranijim razdobljima otkriva da je udio mirovine u plaći dosegao najvišu razinu u posljednjih deset godina. To je posljedica kombinacije rasta mirovina i blagog usporavanja rasta plaća u 2025.
Takav odnos daje jasnu sliku: iako su mirovine rasle, za većinu umirovljenika one i dalje ne dosežu polovicu prosječne plaće zaposlenih.
Razlike između muškaraca i žena
Spolne razlike u mirovinama ostaju izražene. U Hrvatskoj je među umirovljenicima više žena (53,6%), no njihova prosječna mirovina u pravilu je niža od mirovine muškaraca.
Razlog leži u kraćem radnom stažu i nižim prosječnim plaćama žena tijekom radnog vijeka. Dok muškarci u prosjeku ostvaruju dulji staž, žene češće završavaju s obiteljskim mirovinama, koje su niže od starosnih.
Primjerice, prosječan mirovinski staž svih korisnika iznosi 31 godinu, dok žene u prosjeku imaju kraći staž od muškaraca. To se direktno odražava na visinu primanja.
Ove razlike nisu samo statističke. One znače da velik broj umirovljenica raspolaže s mirovinama koje jedva prelaze 600 eura, dok muškarci s punim stažem češće dosežu iznose bliže 900 eura.
Takav jaz pokazuje da će pitanje rodne nejednakosti u mirovinama ostati važno i u narednim godinama.
Postupak i uvjeti za ostvarivanje prava na isplatu mirovine
Pravo na isplatu mirovine u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju i provodi ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Da bi korisnik ostvario isplatu, mora ispuniti propisane uvjete, podnijeti potrebnu dokumentaciju i proći postupak koji ima jasno određene rokove.
Osnovni uvjeti za ostvarivanje mirovine
Najvažniji kriterij za stjecanje prava na starosnu mirovinu jest navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Postoji i mogućnost prijevremene starosne mirovine, ali tada se zahtijeva dulji staž (najmanje 35 godina) i određena životna dob, uz trajno umanjenje iznosa.
Osim starosne i prijevremene, postoje i druge vrste mirovina: invalidska, obiteljska te mirovina zbog profesionalne nesposobnosti. Svaka od njih ima posebne uvjete, primjerice dokaz o smanjenoj radnoj sposobnosti ili status člana obitelji preminulog osiguranika.
Za korisnike dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup), pravila se razlikuju jer se radi o isplatama iz fondova. Tamo se može tražiti djelomična jednokratna isplata ili mirovina kroz mirovinsko društvo, ovisno o prikupljenim sredstvima i ugovorenim uvjetima.
Potrebna dokumentacija
Za pokretanje postupka kod HZMO-a podnosi se zahtjev za mirovinu, a uz njega i nekoliko obaveznih dokumenata. Najčešće se traže:
- osobna iskaznica ili putovnica,
- potvrda o radnom stažu i uplatama doprinosa,
- rodni list ili izvadak iz matice rođenih,
- dokaz o prebivalištu ili boravištu.
Ako se radi o obiteljskoj mirovini, prilažu se i dokumenti poput smrtovnice ili izvatka iz matice umrlih. Kod invalidske mirovine nužna je i medicinska dokumentacija kojom se dokazuje smanjenje radne sposobnosti.
HZMO u nekim slučajevima može sam pribaviti određene podatke putem službenih evidencija, no korisnik je dužan dostaviti sve što Zavod ne može pribaviti službenim putem. Nedostavljanje potrebnih dokumenata može dovesti do obustave ili odgode isplate.
Rokovi i trajanje postupka
Nakon što korisnik podnese zahtjev, Zavod za mirovinsko osiguranje provodi upravni postupak i donosi rješenje. Ako su svi uvjeti ispunjeni, HZMO može izdati i privremeno rješenje o priznavanju prava i isplati predujma mirovine, dok se konačno rješenje donosi nakon provjere svih podataka.
Cijeli postupak u pravilu traje nekoliko mjeseci, ovisno o složenosti predmeta i dostavljenoj dokumentaciji. Isplata mirovine vrši se mjesečno, unatrag, na račun korisnika u banci. Promjena načina isplate (npr. s banke na poštu) nije moguća jer to zakon ne dopušta.
Ako korisnik ne dostavi tražene podatke (OIB, potvrdu o životu, promjenu adrese), HZMO može obustaviti isplatu. U tom slučaju, zaostatci se mogu isplatiti najviše za 12 mjeseci unatrag, računajući od dana kada su podaci dostavljeni.
Najčešće promjene i izvanredne situacije kod isplate mirovina
Isplata mirovina u Hrvatskoj uglavnom slijedi ustaljeni raspored, no postoje situacije kada se pravila prilagođavaju. Najčešće se radi o usklađivanju iznosa, pomicanju termina zbog praznika ili donošenju posebnih mjera od strane Vlade i HZMO-a.
Usklađivanje mirovina
Usklađivanje mirovina provodi se dva puta godišnje, u pravilu u ožujku i rujnu. Temelji se na kretanju plaća i troškova života, a HZMO primjenjuje formulu koja kombinira oba pokazatelja. Od 2025. uvedena je nova formula u kojoj se 85 % računa prema povoljnijem faktoru, a 15 % prema drugom.
Takav sustav znači da se mirovine povećavaju ili rjeđe stagniraju, ali nikad ne smiju pasti. Kada se donese odluka o novoj aktualnoj vrijednosti, povećanje se isplaćuje retroaktivno. Primjerice, ako se usklađivanje odnosi na siječanj i veljaču, razlika se nadoknađuje zajedno s mirovinom za ožujak.
Za korisnike je važno znati da se iznos ne mijenja odmah na prvi dan mjeseca, već nakon što HZMO obradi podatke i objavi službeni datum isplate. Time se osigurava da svi umirovljenici dobiju jednako obračunat iznos.
Izvanredne isplate i promjene termina
Ponekad se mirovine ne isplaćuju točno prvog radnog dana u mjesecu. Ako taj dan pada na blagdan ili vikend, HZMO može pomaknuti isplatu na raniji ili kasniji datum. Takve promjene redovito se objavljuju unaprijed kako bi korisnici mogli planirati troškove.
Osim pomicanja termina, Vlada povremeno donosi odluke o izvanrednim isplatama. To su najčešće jednokratni dodaci, poput energetskih naknada ili tzv. “13. mirovine”. Iznos i pravo na takve dodatke ovise o kriterijima koje država propiše, primjerice visini osnovne mirovine ili duljini staža.
Ove mjere nisu dio redovnog sustava, ali često imaju važan utjecaj na kućni budžet umirovljenika. Zato korisnici trebaju pratiti službene objave i provjeriti ispunjavaju li uvjete za dodatna primanja.
Obavijesti i komunikacija s korisnicima
HZMO redovito objavljuje datume isplata na svojoj mrežnoj stranici i putem medija. Informacije se mogu provjeriti i telefonski ili u podružnicama. Time se izbjegava nesigurnost i smanjuje broj upita o točnom datumu isplate.
Korisnici koji primaju mirovinu na bankovni račun obično imaju sredstva dostupna isti dan kada HZMO izvrši isplatu. Oni koji primaju putem pošte mogu računati na kašnjenje od nekoliko dana, ovisno o dostavi.
U posljednje vrijeme sve je veći naglasak na digitalnim kanalima. Mnogi umirovljenici koriste e-Građani sustav kako bi provjerili stanje i obavijesti. Takva rješenja omogućuju brži pristup informacijama i smanjuju potrebu za odlaskom u poslovnice.
Frequently Asked Questions
Pitanja o datumima isplate mirovina često se odnose na točan raspored, načine obavještavanja o promjenama te postupke kada korisnici žive izvan Hrvatske ili mijenjaju osobne podatke. Bitno je znati i koja dokumentacija je potrebna kako bi isplata bila uredna i bez prekida.
Koji su datumi isplate mirovina za tekuću godinu?
Redovna isplata mirovina u Hrvatskoj obično se provodi prvog radnog dana u mjesecu. Ako prvi dan pada na vikend ili blagdan, isplata se pomiče na sljedeći radni dan. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavljuje točne datume unaprijed.
Kako se mogu informirati o promjenama u rasporedu isplata mirovina?
Korisnici mogu pratiti službenu mrežnu stranicu HZMO-a gdje se objavljuju sve obavijesti o datumima isplata. Banke također nude SMS ili online usluge koje odmah javljaju kada uplata sjedne na račun.
Postoji li mogućnost primanja mirovine prije službenog datuma isplate?
Ne, isplata se uvijek provodi prema službenom rasporedu. Iznimke se mogu dogoditi samo kada HZMO odluči da će zbog posebnih okolnosti isplata krenuti ranije, primjerice prije vikenda ili blagdana.
Kako promjena adrese utječe na datum primitka mirovine?
Ako korisnik prima mirovinu putem pošte, promjena adrese može odgoditi dostavu dok se novi podaci ne evidentiraju. Zato je važno pravovremeno prijaviti novu adresu HZMO-u kako ne bi došlo do prekida ili kašnjenja u isplati.
Na koji način se isplaćuje mirovina osobama koje žive izvan Hrvatske?
Mirovine se mogu isplaćivati i u inozemstvo, najčešće putem bankovnog transfera. U nekim slučajevima potrebna je potvrda o životu koju korisnik mora dostaviti kako bi isplata bila nastavljena.
Koje dokumente trebam dostaviti za pravovremenu isplatu mirovine?
HZMO može zatražiti osobni identifikacijski broj (OIB), potvrdu o životu, obavijest o promjeni adrese ili obnovu punomoći. Ako se traženi dokumenti ne dostave, isplata se može obustaviti sve dok podaci ne budu dostavljeni.