Mnoge žene u Hrvatskoj razmišljaju o prijevremenoj mirovini puno prije nego što ispune uvjete za redovitu starosnu mirovinu. Razlozi su različiti – od iscrpljujućeg posla do želje za više vremena s obitelji. No, odluka o ranijem umirovljenju nosi i svoje posljedice koje valja dobro razumjeti.
Žena u 2025. godini može ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i 9 mjeseci života te najmanje 33 godine i 9 mjeseci radnog staža.
Ono što je važno znati jest da se uvjeti svake godine pomiču za tri mjeseca, sve dok se 2030. ne izjednače s uvjetima za muškarce. To znači da odluka o prijevremenoj mirovini nije samo pitanje osobne želje, već i preciznog planiranja. Upravo zato vrijedi ostati i dalje uz tekst, jer razlike u uvjetima, izračunu i penalizaciji mogu značajno utjecati na kvalitetu života nakon prestanka rada.
Što je prijevremena mirovina za žene
Prijevremena starosna mirovina omogućuje ženama odlazak iz svijeta rada nekoliko godina ranije od redovne starosne mirovine. Uvjeti se tijekom prijelaznog razdoblja do 2029. postupno izjednačavaju s onima za muškarce, pa razlike svake godine postaju manje.
Razlika između prijevremene i starosne mirovine
Starosna mirovina u Hrvatskoj podrazumijeva odlazak u mirovinu kada osoba navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina mirovinskog staža. To je osnovni uvjet koji vrijedi jednako za muškarce i žene od 2030. godine.
Prijevremena starosna mirovina omogućuje povlačenje iz radnog odnosa do pet godina ranije. Za muškarce to znači s navršenih 60 godina života i najmanje 35 godina staža. Žene u razdoblju do 2029. imaju blaže uvjete – primjerice, 2025. godine pravo ostvaruju s 58 godina i 9 mjeseci života te 33 godine i 9 mjeseci staža.
Bitna razlika leži i u financijskom dijelu. Kod prijevremene mirovine iznos se umanjuje zbog ranijeg odlaska, i to 0,2% za svaki mjesec prije zakonske dobi za starosnu mirovinu. Od 2026. godine ta se umanjenja ukidaju nakon što korisnica navrši 70 godina.
Drugim riječima, prijevremena mirovina daje fleksibilnost, ali nosi i određeni financijski teret u prvim godinama primanja.
Vrste prijevremene mirovine za žene
Postoje dvije osnovne situacije u kojima žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu. Prva je dobrovoljni odlazak, kada osiguranica sama odluči napustiti tržište rada nakon što ispuni minimalne uvjete dobi i staža.
Druga je prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca. U tom slučaju žena mora ispuniti uvjete za prijevremenu mirovinu, ali i biti prijavljena kao nezaposlena najmanje dvije godine nakon prestanka osiguranja uzrokovanog stečajem. Tek tada može ostvariti pravo.
Važno je naglasiti da se pravo na prijevremenu mirovinu stječe tek nakon prestanka osiguranja, osim u posebnim slučajevima kada osoba nastavi raditi pola radnog vremena temeljem izmijenjenog ugovora o radu.
Dakle, iako se oba oblika vode pod pojmom “prijevremena starosna mirovina”, uvjeti i okolnosti pod kojima se ostvaruju nisu jednaki, a to izravno utječe na visinu i dinamiku isplate mirovine.
Uvjeti za ostvarivanje prijevremene mirovine
Prijevremena starosna mirovina u Hrvatskoj vezana je uz dob i duljinu mirovinskog staža, ali i uz prijelazne odredbe koje vrijede samo za žene do 2029. godine. Osim osnovnih pravila, postoje i posebni uvjeti za određene situacije poput stečaja poslodavca ili rada s nepunim radnim vremenom.
Minimalna dob i mirovinski staž
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovni uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu jest navršenih 60 godina života i najmanje 35 godina mirovinskog staža. Taj se kriterij primjenjuje prvenstveno na muškarce, dok žene do 2029. godine imaju blaže uvjete.
Žene trenutno mogu otići u prijevremenu mirovinu s nešto nižom dobi i kraćim stažem. Primjerice, 2025. godine uvjet iznosi 58 godina i 9 mjeseci života te 33 godine i 9 mjeseci staža. Svake godine prag se postupno povećava.
Važno je naglasiti da pravo nastaje tek nakon prestanka radnog odnosa ili druge osnove osiguranja. Iznimka su žene koje nastave raditi na pola radnog vremena, jer tada mogu ostvariti pravo bez prekida zaposlenja.
Prijelazno razdoblje i izjednačavanje uvjeta
Razdoblje od 2020. do kraja 2029. godine posebno je jer žene imaju povoljnije uvjete u odnosu na muškarce. Dob i staž potrebni za prijevremenu mirovinu svake se godine povećavaju za tri mjeseca.
Tablica prikazuje primjer za nekoliko godina:
| Godina | Dob života | Staž |
|---|---|---|
| 2025. | 58 g. 9 mj. | 33 g. 9 mj. |
| 2026. | 59 g. | 34 g. |
| 2027. | 59 g. 3 mj. | 34 g. 3 mj. |
Od 1. siječnja 2030. uvjeti se u potpunosti izjednačavaju. Tada i žene i muškarci moraju imati 60 godina života i 35 godina staža kako bi ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu.
Ovo prijelazno razdoblje uvedeno je s ciljem postupnog usklađivanja uvjeta i izbjegavanja naglih promjena za osiguranice.
Posebni uvjeti za određene kategorije žena
Postoje situacije u kojima žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu pod posebnim pravilima. Jedan od takvih slučajeva odnosi se na stečaj poslodavca. Ako je žena ostala bez posla zbog stečaja i bila prijavljena na Zavod za zapošljavanje najmanje dvije godine, može ostvariti pravo čim ispuni uvjete za prijevremenu mirovinu.
Također, od 2026. godine uvedeno je pravilo da se penalizacija (umanjenje mirovine od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska) ukida kada korisnica navrši 70 godina života. Time se ublažava dugoročni financijski učinak prijevremenog umirovljenja.
Još jedna posebnost odnosi se na žene koje nastavljaju raditi s izmijenjenim ugovorom na pola radnog vremena. One mogu istovremeno ostvariti pravo na mirovinu i nastaviti raditi, što je posebno važno za one koje žele postupno izaći s tržišta rada.
Izračun iznosa prijevremene mirovine
Visina prijevremene mirovine ne ovisi samo o godinama života, već i o duljini mirovinskog staža, visini plaće tijekom radnog vijeka i mogućem umanjenju zbog ranijeg odlaska. Posebno je važno razumjeti kako se računa osnovica te kolika je najniža prijevremena mirovina koju država jamči.
Način izračuna mirovine
Iznos prijevremene mirovine računa se prema istim pravilima kao i starosna mirovina, ali uz dodatak smanjenja (tzv. penalizacije) za svaki mjesec ranijeg odlaska. To smanjenje iznosi 0,2% po mjesecu prije navršenih godina potrebnih za starosnu mirovinu.
Primjerice, ako netko ode tri godine ranije, mirovina mu se trajno smanjuje za 7,2%. To znači da se odluka o ranijem umirovljenju izravno odražava na mjesečni iznos koji će primati do kraja života.
Od 2026. godine uvodi se novost: kada korisnik prijevremene mirovine navrši 70 godina, penalizacija se briše i iznos se izjednačava s redovnom mirovinom. To pravilo posebno je važno za one koji planiraju dugoročno, jer smanjenje ne ostaje trajno do kraja života.
Utjecaj radnog staža i plaće
Duljina mirovinskog staža i visina plaće glavni su čimbenici kod izračuna. Svaka godina staža povećava buduću mirovinu, a viša plaća tijekom radnog vijeka znači i veću osnovicu.
Prosječna prijevremena mirovina u Hrvatskoj danas iznosi oko 572 eura za gotovo 36 godina staža, što je otprilike 42% prosječne plaće. To pokazuje da se mirovina ne može izjednačiti s prihodima iz radnog odnosa, već predstavlja manji dio prijašnje zarade.
Kod žena koje odlaze u mirovinu u prijelaznom razdoblju (do 2029.), uvjeti za starost i staž postupno se izjednačavaju s muškarcima. To znači da će svaka dodatna godina rada povećati iznos mirovine i smanjiti gubitke zbog penalizacije.
Najniža prijevremena mirovina
Država jamči pravo na najnižu mirovinu, uključujući i prijevremenu. Ona se računa tako da se za svaku godinu mirovinskog staža priznaje određeni iznos po godini, bez obzira na visinu plaće. Time se osigurava minimalna sigurnost za one koji su radili cijeli život, ali s niskim primanjima.
Najniža prijevremena mirovina ipak može biti manja od najniže starosne, jer se i na nju primjenjuje smanjenje zbog ranijeg odlaska. Tek nakon 70. godine, kada se penalizacija briše, korisnici mogu ostvariti puni iznos najniže mirovine.
Za mnoge žene to znači da će odluka o ranijem umirovljenju donijeti osjetno niži prihod u prvim godinama, ali dugoročno, nakon 70., iznos će se povećati i izjednačiti s najnižom starosnom mirovinom.
Penalizacija i umanjenje prijevremene mirovine
Prijevremeni odlazak u mirovinu za žene nosi određene financijske posljedice. Najvažnije su visina mjesečnog umanjenja, trajanje penalizacije te situacije u kojima se ona djelomično ili potpuno ukida.
Visina penalizacije po mjesecu
Kod prijevremenog umirovljenja polazni faktor mirovine smanjuje se za 0,2 % za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na dobnu granicu za starosnu mirovinu. To znači da odlazak samo godinu dana ranije donosi ukupno 2,4 % nižu mirovinu.
Ako je odlazak pet godina prije propisane dobi, ukupno umanjenje iznosi čak 12 %. To umanjenje vrijedi neovisno o duljini staža, što znači da i osobe s dugim radnim iskustvom snose posljedice ranijeg umirovljenja.
U praksi, žene koje koriste prijelazne uvjete (niža dob i kraći staž do 2029.) često ulaze u mirovinu ranije, pa je penalizacija češća upravo u toj skupini.
Trajanje penalizacije
Penalizacija se primjenjuje trajno, odnosno iznos mirovine ostaje umanjen doživotno. Nema mogućnosti naknadnog vraćanja punog iznosa, osim u iznimnim slučajevima koje zakon posebno predviđa.
Važno je naglasiti da se od 1. siječnja 2026. uvodi značajna promjena – osobama koje su otišle u prijevremenu mirovinu, penalizacija prestaje vrijediti od prvog dana mjeseca nakon što navrše 70 godina života. Time se ukida višegodišnje umanjenje i mirovina se od tada računa bez smanjenja.
Ova izmjena posebno utječe na žene koje su ranije koristile povoljnije uvjete za prijevremenu mirovinu, jer im se nakon 70. godine iznos povećava.
Izuzeci od penalizacije
Postoje situacije u kojima se penalizacija ne primjenjuje ili se ublažava. Najvažniji primjer odnosi se na prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca. U tom slučaju osiguranik mora biti prijavljen kao nezaposlen najmanje dvije godine prije ispunjenja uvjeta, a tada ostvaruje pravo bez dodatnog umanjenja.
Također, od 2026. svi korisnici prijevremene starosne mirovine stariji od 70 godina automatski dobivaju ukidanje penalizacije. Procjenjuje se da će to obuhvatiti više od 120.000 umirovljenika, uključujući i veliki broj žena.
Ovi izuzeci pokazuju da zakonodavac nastoji ublažiti posljedice ranijeg umirovljenja u specifičnim životnim okolnostima.
Postupak ostvarivanja prava na prijevremenu mirovinu
Da bi žena ostvarila pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, potrebno je proći nekoliko jasno definiranih koraka. Svaki od njih uključuje određene dokumente, rokove i postupke koje provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Prikupljanje potrebne dokumentacije
Prvi korak uvijek je prikupljanje dokaza o ispunjenim uvjetima. Najvažniji dokumenti su osobna iskaznica ili putovnica, potvrda o mirovinskom stažu i podaci o prestanku radnog odnosa. Ako je osoba bila prijavljena u oba mirovinska stupa, potrebno je i potvrdu REGOS-a o izboru načina isplate mirovine.
Često se traže i dodatni papiri, primjerice potvrde o nezaposlenosti ako se radi o stečaju poslodavca. U praksi, mnogi podnositelji zahtjeva unaprijed zatraže informativni izračun mirovine od HZMO-a kako bi znali koliki bi im iznos pripadao. Time se izbjegavaju neugodna iznenađenja nakon donošenja rješenja.
Dobro je sve dokumente pripremiti unaprijed jer nepotpuna dokumentacija usporava postupak. HZMO u pravilu obavještava podnositelja ako nešto nedostaje, no to produžuje cijeli proces.
Podnošenje zahtjeva HZMO-u
Zahtjev se podnosi u područnim uredima HZMO-a ili elektroničkim putem preko sustava e-Građani. Moguće ga je predati najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja, ali tek nakon što je poznat datum prestanka radnog odnosa.
Sam obrazac zahtjeva dostupan je na mrežnim stranicama HZMO-a i potrebno ga je ispuniti točno, jer svaka pogreška može uzrokovati dodatne provjere. Ako osoba podnese zahtjev unutar šest mjeseci od prestanka osiguranja, pravo na mirovinu priznaje se od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa. Ako se zahtjev preda kasnije, mirovina se može priznati najviše šest mjeseci unatrag.
U praksi, mnogi se odlučuju za osobni odlazak u ured jer tako mogu odmah dobiti upute od službenika i izbjeći pogreške.
Obrada zahtjeva i donošenje rješenja
Nakon što HZMO zaprimi zahtjev, slijedi provjera svih uvjeta: godina života, mirovinski staž i prestanak osiguranja. Ako podaci nisu potpuni, službenici traže dodatne potvrde od poslodavca ili drugih tijela.
Kada se utvrdi da su svi uvjeti ispunjeni, HZMO donosi rješenje o priznavanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu. U tom dokumentu navodi se datum od kojeg pravo vrijedi te iznos mirovine. Rješenje se dostavlja poštom ili putem sustava e-Građani.
Vrijeme obrade može varirati, ali uobičajeno traje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o složenosti predmeta. Nakon primitka rješenja, mirovina se isplaćuje od datuma koji je u njemu naveden.
Ako podnositelj nije zadovoljan izračunom ili uvjetima, ima pravo na žalbu u zakonskom roku.
Posebne situacije i iznimke za žene
Osim redovnih uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, postoje posebne okolnosti u kojima žene mogu ostvariti pravo na raniji odlazak iz svijeta rada. Takve situacije najčešće proizlaze iz stečaja poslodavca, ozbiljnih zdravstvenih poteškoća ili dugogodišnjeg radnog staža.
Prijevremena mirovina zbog stečaja poslodavca
U slučaju kada poduzeće ode u stečaj, radnice starije životne dobi često se suočavaju s problemom pronalaska novog zaposlenja. Zakon o mirovinskom osiguranju predviđa mogućnost prijevremene starosne mirovine za žene koje u trenutku gubitka posla ispunjavaju određene uvjete dobi i staža.
Najčešće se traži da osiguranica ima najmanje 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Ako ne ispunjava oba uvjeta, može ostvariti pravo kroz redovnu prijelaznu odredbu za žene, gdje se dobna granica svake godine pomiče za tri mjeseca do 2029. godine.
Ova opcija posebno je važna za one koje su dugo radile u istom poduzeću i ostale bez mogućnosti nastavka rada. Time se izbjegava situacija da radnica ostane bez primanja do navršenih uvjeta za starosnu mirovinu.
Prijevremena mirovina zbog zdravstvenih razloga
Zdravstveno stanje može značajno utjecati na sposobnost nastavka rada. Ako liječničko povjerenstvo utvrdi da osiguranica više nije sposobna obavljati svoj posao, može se odobriti prijevremena starosna mirovina ili invalidska mirovina.
Razlika je u tome što se invalidska mirovina priznaje isključivo kada postoji trajni gubitak radne sposobnosti, dok prijevremena starosna mirovina dolazi u obzir kada žena ispunjava minimalne uvjete dobi i staža, ali zdravstveno stanje onemogućava nastavak rada.
U praksi, mnoge žene koriste ovu mogućnost kada kronične bolesti ili posljedice povreda otežavaju redovno zaposlenje. Potrebna je detaljna medicinska dokumentacija, a odluku donosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon provedenog postupka.
Prava dugogodišnjih osiguranica
Posebnu kategoriju čine dugogodišnje osiguranice. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, žena može ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ako ima najmanje 60 godina života i 41 godinu efektivnog radnog staža.
Ovdje se ne priznaje staž ostvaren kroz beneficirani radni staž ili dodatke, već isključivo stvarno odrađene godine. To znači da žene koje su rano počele raditi i imaju dug radni staž mogu ranije ostvariti pravo na mirovinu bez penalizacije.
Ova mogućnost posebno je značajna jer se izbjegava umanjenje mirovine koje prati redovnu prijevremenu starosnu mirovinu. Za mnoge žene koje su cijeli radni vijek provele u istom sektoru, to je najpovoljnije rješenje.
Često postavljana pitanja
Prijevremena mirovina za žene u Hrvatskoj povezana je s dobi, duljinom radnog staža i posebnim prijelaznim pravilima koja vrijede do 2029. godine. Visina mirovine ovisi o načinu izračuna i vremenu kada osiguranica odluči otići u mirovinu, a postupak zahtijeva određenu dokumentaciju i administrativne korake.
Koje su dobi uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu za žene?
U 2025. godini žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu s 58 godina i 9 mjeseci života te 33 godine i 9 mjeseci staža.
Uvjeti se svake godine postupno povećavaju do 2029., kada će žene trebati 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci staža. Od 2030. godine izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce – 60 godina života i 35 godina staža.
Kako se izračunava visina prijevremene mirovine za žene?
Polazni faktor smanjuje se za 0,2 % za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na dobnu granicu za starosnu mirovinu. Taj se umanjeni iznos naziva penalizacija.
Od 2026. godine penalizacija se briše kada korisnica navrši 70 godina života, što znači da se mirovina tada ponovno računa bez umanjenja.
Koji su potrebni dokumenti za podnošenje zahtjeva za prijevremenu mirovinu?
Najčešće se prilažu: osobna iskaznica, dokaz o prestanku radnog odnosa, potvrda o radnom stažu i plaćama te ispunjeni obrazac zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Ako je žena bila prijavljena na Zavod za zapošljavanje, može biti potrebna i potvrda o nezaposlenosti.
Kako se prijevremena mirovina za žene razlikuje od redovne mirovine?
Glavna razlika je u dobnoj granici i penalizaciji. Kod redovne starosne mirovine nema umanjenja, ali je potrebno ispuniti višu dobnu granicu i dulji staž.
Prijevremena mirovina omogućuje raniji odlazak, ali uz financijsko umanjenje, osim ako korisnica navrši 70 godina života nakon 2026. godine.
Postoje li posebne odredbe za prijevremenu mirovinu za žene koje su profesionalno bile izložene teškim uvjetima rada?
Da, određene profesije imaju povoljnije uvjete. To se odnosi na poslove koji se obavljaju u posebnim uvjetima rada, primjerice rudari, vatrogasci ili osobe koje rade s opasnim tvarima.
U takvim slučajevima staž se računa s povećanim trajanjem, što omogućuje raniji odlazak u mirovinu.
Mogu li žene koje ostvare prijevremenu mirovinu nastaviti s radom?
Da, ali pod određenim uvjetima. Najčešće se dopušta rad do polovice punog radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu.
Ako žele raditi puno radno vrijeme, moraju privremeno obustaviti isplatu mirovine dok traje radni odnos.