Mirovine su za mnoge glavni izvor prihoda, pa je svaka vijest o povišici važna. Pitanje kada točno stiže povećanje redovito se ponavlja jer o tome ovisi svakodnevni budžet. Povišica mirovina u 2025. godini stiže s isplatom za kolovoz, koja kreće u rujnu, a uključuje i razliku za srpanj prema novom modelu usklađivanja koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025.
Ono što ovu godinu čini posebno važnom jest promjena formule usklađivanja. Novi zakon daje veću težinu rastu plaća nego inflaciji, što znači da će mirovine rasti brže nego do sada. Uz to, najavljene su i dodatne mjere poput 13. mirovine i ukidanja kazni za prijevremeno umirovljenje, što mijenja cijeli sustav.
Zbog toga vrijedi obratiti pažnju ne samo na točan datum isplate, već i na to koliko će povišica iznositi, koje skupine imaju posebna prava i kako se sve to odražava na životni standard. Upravo tu počinje priča koja otkriva širu sliku promjena u mirovinskom sustavu ove godine.
Kada stiže povišica mirovina u 2025. godini
Povišice mirovina u 2025. godini vezane su uz redovito usklađivanje i primjenu novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Najviše pozornosti privlače isplate koje dolaze s vremenskim odmakom, jer umirovljenicima nije svejedno hoće li povećanje primiti odmah ili tek nekoliko mjeseci kasnije.
Točni datumi isplate povišica
Prema odlukama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), usklađivanje mirovina od 1. siječnja 2025. iznosilo je 3,03 %, a povišica se isplaćivala zajedno s mirovinom za veljaču. To je značilo da su umirovljenici u ožujku primili razliku za siječanj i punu mirovinu s povećanjem.
Drugo, znatno veće usklađivanje dogodilo se 1. srpnja 2025., kada je aktualna vrijednost mirovine porasla za 6,48 %. Ovo povećanje, jedno od najvećih u posljednjih 25 godina, nije odmah stiglo na račune. Isplata je krenula tek u rujnu, zajedno s mirovinom za kolovoz i razlikom za srpanj.
U praksi to znači da umirovljenici u 2025. godini dobivaju povišicu u dva navrata – prvo u ožujku, a zatim u rujnu. Taj raspored ostaje ključan podatak za sve koji planiraju svoje kućne budžete.
Razlozi kašnjenja i pomicanja isplata
Kašnjenja u isplati povišica nisu slučajna. HZMO mora pričekati da Državni zavod za statistiku objavi službene podatke o rastu plaća i inflaciji. Tek nakon toga izračunava se točan postotak usklađivanja.
Primjerice, usklađivanje od 1. srpnja 2025. nije moglo biti odmah obračunato jer su konačni statistički podaci objavljeni sredinom kolovoza. To je dovelo do toga da su povišice stigle tek u rujnu, i to retroaktivno.
Takva praksa nije nova. Već godinama se povišice isplaćuju s odmakom od jednog do dva mjeseca. Sustav je zamišljen tako da se izbjegnu pogreške u obračunu i da se umirovljenicima isplati točan iznos, iako to znači čekanje na dodatni novac.
Kako provjeriti kada stiže povišica
Umirovljenici najlakše mogu provjeriti datume isplata na službenim stranicama HZMO-a, gdje se redovito objavljuju obavijesti o usklađivanju i rokovima isplata. Osim toga, informacije se objavljuju u medijima i putem službenih priopćenja.
Za one koji žele osobno provjeriti stanje, postoji mogućnost uvida preko e-Građani sustava, gdje se vidi iznos mirovine i eventualne korekcije. Banke također šalju obavijesti kada sredstva sjednu na račun, što mnogima služi kao najbrža potvrda.
HZMO često objavljuje i tablice s točnim datumima isplata, pa je preporuka pratiti mjesečne kalendare isplata. Time se izbjegava nesigurnost i nepotrebno nagađanje o tome kada će povišica doći.
Koliko iznose povišice mirovina ove godine
U 2025. godini mirovine u Hrvatskoj rastu u dva navrata – u siječnju i u srpnju. Prvo povećanje bilo je skromnije, dok je drugo donijelo jednu od najvećih stopa usklađivanja u posljednjih dvadeset godina. Time se značajno mijenja iznos koji umirovljenici primaju na mjesečnoj razini.
Prosječni iznosi povećanja po vrstama mirovina
U siječnju 2025. mirovine su povećane za 3,03%, što je prosječnom korisniku s mirovinom od 554 eura donijelo oko 16,6 eura više. Ovo povećanje isplaćeno je s razlikom za prva dva mjeseca u travnju.
Drugi val usklađivanja stupio je na snagu 1. srpnja 2025.. Aktualna vrijednost mirovine (AVM) tada je povećana za 6,48%, pa sada iznosi 14,45 eura. To je treća najveća stopa usklađivanja otkako se provodi ovaj mehanizam od 1999. godine.
Starosne, invalidske i obiteljske mirovine prate ista pravila usklađivanja. Razlike se javljaju samo u apsolutnim iznosima, jer postotak povećanja vrijedi jednako za sve kategorije.
Primjeri izračuna povišica
Na prosječnu mirovinu od oko 550 eura, povećanje od 3,03% znači dodatnih 16–17 eura mjesečno. Nakon srpanjskog usklađivanja od 6,48%, ta ista mirovina raste za još 35 eura, pa ukupno povećanje tijekom godine iznosi više od 50 eura.
Kod nižih mirovina, primjerice onih od 400 eura, siječanjska povišica donijela je oko 12 eura, a srpanjska oko 26 eura. Kod viših mirovina od 1.000 eura, povećanja su bila znatno izraženija – prvo oko 30 eura, a zatim dodatnih 65 eura.
Ovi primjeri jasno pokazuju da iako postotak ostaje isti, iznos u eurima snažno ovisi o visini osnovne mirovine.
Utjecaj na različite kategorije umirovljenika
Za umirovljenike s prosječnim primanjima, ovogodišnja usklađivanja znače oko 50 eura više mjesečno. To nije zanemarivo, jer pokriva troškove poput režija ili dijela mjesečne potrošačke košarice.
Kod onih s nižim mirovinama, povećanja su manja u apsolutnom iznosu, ali i dalje predstavljaju važnu pomoć u pokrivanju osnovnih potreba. Posebno su značajna za korisnike obiteljskih i invalidskih mirovina, gdje su primanja često ispod prosjeka.
Za umirovljenike s višim mirovinama, povišice donose osjetnije iznose – i preko 100 eura godišnje više. Iako njima ta pomoć nije presudna za preživljavanje, povećanje ipak čuva realnu vrijednost mirovine u odnosu na rast plaća i cijena.
Ovakva usklađivanja dvaput godišnje osiguravaju da svi korisnici, bez obzira na vrstu mirovine, zadrže barem djelomičnu ravnotežu između troškova života i svojih primanja.
Novi model usklađivanja mirovina od srpnja 2025.
Od srpnja 2025. uveden je novi način izračuna mirovina koji se temelji na omjeru promjena plaća i cijena. Time se mijenja dugogodišnja praksa te se uvodi fleksibilniji sustav koji bi trebao bolje pratiti ekonomske uvjete i kretanja na tržištu rada.
Promjene u formuli usklađivanja
Do sada su se mirovine usklađivale kombiniranjem rasta prosječnih plaća i rasta potrošačkih cijena u jednakom omjeru. Novi model, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., uvodi omjer 85:15.
To znači da se u većini slučajeva veći naglasak stavlja na rast plaća, dok se manji dio računa prema kretanju cijena. Ako inflacija postane dominantna, tada se omjeri zamjenjuju, pa cijene nose 85 %, a plaće 15 %.
Ovakva promjena uvedena je kako bi se osiguralo da mirovine ne zaostaju previše za primanjima zaposlenih. Primjerice, u srpnju 2025. upravo je rast plaća bio odlučujući faktor, što je dovelo do povećanja od 6,48 %.
Utjecaj na buduće povišice
Za umirovljenike je ključno da ova formula donosi veću povezanost s realnim primanjima radnika. Kada plaće rastu brže od cijena, mirovine će se povećavati u skladu s time. To znači da će rast standarda zaposlenih izravnije pratiti i rast mirovina.
Međutim, u razdobljima visoke inflacije, sustav se okreće i više se oslanja na cijene. Tako se štiti kupovna moć umirovljenika kako bi mogli održati sličnu razinu potrošnje.
Primjer iz 2025. pokazuje da je nova formula odmah donijela jednu od najvećih korekcija u posljednjih 25 godina. To otvara pitanje hoće li i narednih godina omjer 85:15 redovito donositi veće povišice nego stari model.
Uloga upravnog vijeća HZMO-a
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima ključnu ulogu u cijelom postupku. Ono službeno donosi odluke o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.
Na sjednici u kolovozu 2025. upravo je ovo vijeće potvrdilo povećanje AVM-a na 14,45 eura, što je vrijednost od koje se računa svaka pojedina mirovina. Time se jasno određuje koliko će svaki umirovljenik dobiti više.
Osim odluke o AVM-u, vijeće donosi i odluke o najnižoj mirovini po godini staža te o osnovicama za naknade zbog tjelesnog oštećenja. Time se osigurava da usklađivanje obuhvati sve kategorije korisnika mirovinskog osiguranja, a ne samo one s prosječnim mirovinama.
Specifične skupine i posebne povišice
Povišice mirovina ne odnose se jednako na sve korisnike. Određene skupine imaju posebna pravila i izračune koji mogu značajno utjecati na konačan iznos koji primaju svaki mjesec. Razlike proizlaze iz zakonskih propisa, statusa korisnika i specifičnih uvjeta pod kojima je mirovina ostvarena.
Braniteljske i saborske mirovine
Braniteljske mirovine pripadaju skupini koja se izdvaja po posebnim zakonima. Njihova visina često se određuje prema posebnim koeficijentima, a povišice prate redovna usklađivanja, no dodatni iznosi mogu ovisiti o statusu i duljini sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Saborske mirovine, odnosno one koje primaju bivši zastupnici i članovi Vlade, redovito su među najvišima. Prema dostupnim podacima, korisnici tih mirovina mogu dobiti i preko 150 eura povećanja u jednom usklađivanju, što je višestruko više od prosječnog umirovljenika.
Ove razlike često izazivaju rasprave u javnosti jer se jasno vidi nerazmjer između posebnih i redovnih mirovina. Dok prosječni umirovljenik dobiva tek nekoliko desetaka eura više, saborske i braniteljske mirovine rastu znatno brže i u većim iznosima.
Invalidske i obiteljske mirovine
Invalidske mirovine usklađuju se na jednak način kao i starosne, ali visina povišice ovisi o osnovici i postotku invaliditeta. Kod težih invaliditeta, gdje je mirovina ionako niža, povišica u apsolutnom iznosu ostaje skromna, iako postotno jednaka kao kod ostalih skupina.
Obiteljske mirovine primaju članovi obitelji preminulog osiguranika. Njihovi iznosi ovise o broju članova kućanstva i udjelu mirovine preminulog koji se prenosi. Povišica se primjenjuje na taj iznos, pa je kod manjih obiteljskih mirovina povećanje često ograničeno na nekoliko eura mjesečno.
Važno je naglasiti da se i obiteljske i invalidske mirovine usklađuju u istim terminima kao i ostale, ali korisnici ovih kategorija nerijetko ističu da rast ne prati stvarne troškove života, osobito kad se radi o troškovima liječenja i skrbi.
Najniže i poljoprivredne mirovine
Najniže mirovine primaju oni s nedovoljnim radnim stažem ili niskim primanjima tijekom radnog vijeka. Ova skupina obuhvaća oko 270.000 umirovljenika, a povišice su u prosjeku oko 27 eura. To znači da, iako postotak povećanja vrijedi za sve, apsolutni iznos ostaje vrlo nizak.
Poljoprivredne mirovine, koje se ostvaruju na temelju posebnog osiguranja, također spadaju u najniže. Njihovi korisnici često imaju iznose ispod državnog prosjeka, pa su i povišice skromne. U praksi to znači da rast od nekoliko postotaka jedva pokriva poskupljenja osnovnih namirnica.
Ove kategorije posebno su osjetljive na inflaciju. Dok veće mirovine mogu podnijeti rast cijena, najniže i poljoprivredne mirovine ostaju na granici dostatnosti, pa se svaka povišica, iako mala, doživljava kao nužno olakšanje.
Dodatne mjere i novosti u mirovinskom sustavu
Novi zakon o mirovinskom osiguranju donio je nekoliko važnih promjena koje izravno utječu na svakodnevni život umirovljenika. Posebno se ističu godišnji dodatak, priznavanje dodatnog staža te šire mogućnosti rada uz mirovinu.
Godišnji dodatak na mirovinu
Od 2025. godine uveden je godišnji dodatak, poznat i kao 13. mirovina. Isplaćuje se jednom godišnje svim korisnicima mirovina, bez obzira na kategoriju.
Visina dodatka nije ista za sve. Oni s manjim mirovinama dobivaju veći iznos, dok je za korisnike s višim primanjima predviđen manji dodatak. Time se nastoji smanjiti razlika između najnižih i najviših mirovina.
Ova mjera posebno je važna za više od 300.000 korisnika najnižih mirovina. Za njih nekoliko desetaka eura godišnje može značiti pokrivanje osnovnih troškova poput režija ili lijekova.
Isplata dodatka planirana je krajem godine, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) provodi obračun automatski, bez potrebe za dodatnim zahtjevima korisnika.
Dodatni staž za roditelje
Roditelji koji odlaze u starosnu mirovinu dobivaju priznanje u obliku dodatnog staža. Ova mjera posebno se odnosi na majke, ali i očeve koji su koristili roditeljski dopust.
Za svako dijete priznaje se dodatnih šest mjeseci radnog staža, što povećava iznos buduće mirovine. Primjerice, roditelj s troje djece dobiva godinu i pol dodatnog staža pri izračunu.
Ova promjena ima dvostruki učinak: nagrađuje roditelje za vrijeme provedeno u brizi za djecu i istovremeno osigurava višu mirovinu u starosti. Time se sustav mirovinskog osiguranja prilagođava realnim životnim okolnostima.
Mjera se primjenjuje automatski prilikom odlaska u mirovinu, a HZMO koristi podatke iz evidencije o roditeljskom dopustu.
Mogućnosti rada uz mirovinu
Od 1. siječnja 2026. umirovljenici dobivaju širu mogućnost rada uz mirovinu. Bit će im dopušten rad do punog radnog vremena uz zadržavanje 50 % iznosa mirovine.
Ovo pravilo vrijedi za sve kategorije mirovina, uključujući obiteljsku i invalidsku. Na taj način sustav potiče dulji ostanak na tržištu rada, ali i omogućuje dodatni prihod onima koji žele ili moraju raditi.
Za mnoge umirovljenike to znači fleksibilnost – mogu raditi i zadržati dio mirovine, a pritom stjecati nova prava kroz doprinose. Poslodavci također dobivaju priliku zadržati iskusne radnike bez administrativnih prepreka.
Rad uz mirovinu prijavljuje se redovnim putem preko HZMO-a, a isplata mirovine prilagođava se automatski. Ova mjera posebno je važna u sektorima gdje nedostaje radne snage, poput zdravstva i obrazovanja.
Kako ostvariti pravo na povišicu mirovine
Povišica mirovine ne dolazi uvijek automatski iako je većini umirovljenika obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ipak, postoje situacije kada je potrebno samostalno provjeriti prava i predati zahtjev kako bi se povećanje pravilno obračunalo.
Postupak za provjeru i ostvarivanje prava
Prvi korak je provjera osobnih podataka u evidenciji HZMO-a. To uključuje točnost radnog staža, visinu dosadašnjih uplata i vrstu mirovine. Ako postoji bilo kakva razlika u podacima, korisnik treba podnijeti zahtjev za ispravak.
HZMO omogućuje provjeru kroz više kanala: osobno u područnoj službi, putem e-Građani sustava ili telefonskim upitom. Zahtjevi za povišicu, kada se ne obračunavaju automatski, podnose se na službenim obrascima dostupnima na web stranici HZMO-a.
Kod obiteljskih mirovina ili kombiniranih prava (npr. vlastita i dio obiteljske mirovine), korisnik mora posebno zatražiti obračun jer se povećanje ne dodjeljuje bez prijave. U takvim slučajevima HZMO traži dokumentaciju poput rješenja o mirovini, potvrde o statusu člana obitelji ili osobne iskaznice.
Pravodobno podnošenje zahtjeva skraćuje vrijeme čekanja na isplatu. Ako se zahtjev podnese nakon roka, povećanje se priznaje od dana podnošenja, a ne unatrag.
Najčešće pogreške i kako ih izbjeći
Jedna od najčešćih pogrešaka je uvjerenje da se svaka povišica dodjeljuje automatski. To vrijedi za redovne starosne mirovine, ali ne uvijek za obiteljske ili prijevremene mirovine.
Druga česta pogreška je nepotpuna dokumentacija. Ako nedostaje dokaz o stažu, potvrda o prebivalištu ili drugi traženi podaci, postupak se produžuje. Umirovljenici često zaborave i da se zahtjev mora predati osobno ili putem službenih kanala — neformalna prijava nije dovoljna.
Nerijetko dolazi i do pogrešnog tumačenja novih zakonskih izmjena. Primjerice, od 2025. godine formula za usklađivanje mirovina promijenjena je u korist rasta plaća, ali to ne znači da će svi automatski dobiti jednak postotak povećanja.
Kako bi se izbjegle poteškoće, preporučuje se redovito pratiti službene obavijesti HZMO-a, koristiti e-Građani za brzu provjeru podataka i, po potrebi, konzultirati službenike u područnim uredima. Time se smanjuje rizik od kašnjenja i osigurava točna isplata.
Često postavljana pitanja
Povišica mirovina određuje se prema zakonskim pravilima, a iznos i termin ovise o inflaciji, rastu plaća i odlukama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Posljednjih godina uvedene su i važne promjene u formuli izračuna te u zakonodavstvu koje izravno utječe na visinu i dinamiku isplata.
Koji su uvjeti za povišicu mirovina?
Pravo na povišicu imaju svi korisnici mirovina koji primaju redovnu, obiteljsku ili invalidsku mirovinu. Usklađivanje se provodi automatski, bez potrebe za dodatnim zahtjevima.
Korisnici najnižih mirovina imaju osigurano i minimalno povećanje, čak i u slučaju slabijih ekonomskih pokazatelja.
Kada se očekuje sljedeće usklađivanje mirovina?
Usklađivanje se provodi dvaput godišnje, u siječnju i srpnju. Nakon obrade podataka o inflaciji i rastu plaća iz prethodnog polugodišta, HZMO objavljuje točan postotak povećanja.
Primjerice, u srpnju 2025. mirovine su porasle za 6,48 posto, što je bila jedna od najvećih stopa usklađivanja u posljednja dva desetljeća.
Kako se izračunava iznos povišice mirovine?
Od srpnja 2025. primjenjuje se nova formula: 85 posto povećanja temelji se na rastu prosječnih plaća, a 15 posto na inflaciji. Time se mirovine snažnije vežu uz kretanje plaća u gospodarstvu.
Za najniže mirovine od 2026. godine uvodi se i zajamčeno minimalno povećanje od 3 posto.
Na koji način se može pratiti status povišice mirovine?
Najpouzdaniji izvor informacija je službena stranica HZMO-a (www.mirovinsko.hr). Ondje se objavljuju odluke o usklađivanju, postoci povećanja i datumi isplata.
Umirovljenici informacije mogu dobiti i putem službenih telefonskih linija HZMO-a ili izravno u poslovnicama.
Koje su posljednje promjene u zakonodavstvu vezane uz mirovine?
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 1. srpnja 2025. Njime je uvedena nova formula za izračun povišica, ukinute su kazne za prijevremeno umirovljenje i najavljena je isplata 13. mirovine.
Cilj promjena je povećati prosječnu mirovinu i osigurati stabilniji rast u narednim godinama.
Kako se povišica mirovine odražava na poreznu obvezu?
Povećanje mirovine može utjecati na poreznu osnovicu ako ukupni iznos prijeđe propisane pragove. U praksi to znači da pojedini umirovljenici s višim mirovinama mogu ući u porezni razred koji zahtijeva plaćanje poreza na dohodak.
Za većinu korisnika, posebno onih s nižim mirovinama, povišica ne mijenja poreznu obvezu.