Saborska mirovina već godinama izaziva rasprave. Neki je vide kao privilegiju političara, dok drugi ističu da je riječ o pravu stečenom prema tadašnjim zakonima. Iako su povlaštene mirovine formalno ukinute krajem 2011., one i dalje postoje za one koji su mandat odradili do tog razdoblja.
Saborska mirovina je posebna vrsta mirovine koju mogu ostvariti bivši zastupnici, članovi Vlade i određeni visoki dužnosnici, ako su dužnost obnašali do kraja 2011. godine, pri čemu imaju povoljnije uvjete odlaska u mirovinu i veće iznose od prosječne mirovine.
Tema saborskih mirovina uvijek otvara pitanja o pravednosti, uvjetima i visini tih primanja. Upravo zato vrijedi sagledati tko na njih ima pravo, koliki su iznosi i zašto su i dalje predmet javnih rasprava.
Što je saborska mirovina?
Saborska mirovina spada u kategoriju povlaštenih mirovina koje se ne obračunavaju po istim pravilima kao one iz redovnog sustava. Njezin status u hrvatskom mirovinskom sustavu često izaziva rasprave jer se razlikuje u uvjetima, iznosima i načinu stjecanja prava.
Definicija i posebni propisi
Saborska mirovina je mirovina koju mogu ostvariti bivši zastupnici Hrvatskog sabora, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i državni revizori. Riječ je o posebnoj kategoriji mirovina koja se ne temelji isključivo na duljini radnog staža i uplaćenim doprinosima, već na posebnim zakonima.
Do kraja 2011. godine bilo je moguće ući u taj sustav, a nakon toga su nova prava ukinuta. Međutim, oni koji su do tada ispunili uvjete i dalje mogu koristiti ovo pravo. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i danas isplaćuje stotine takvih mirovina.
Prosječan iznos saborske mirovine znatno je viši od prosječne starosne mirovine. Prema dostupnim podacima, kreće se oko 2.200 eura, dok većina “običnih” umirovljenika prima višestruko manje. Upravo ta razlika čini ovu kategoriju jednom od najspornijih u javnim raspravama.
Tko ima pravo na saborsku mirovinu
Pravo na saborsku mirovinu imaju zastupnici koji su do kraja 2011. godine odradili barem polovicu saborskog mandata, što znači najmanje dvije godine. Uz to, uvjet je i najmanje 20 godina mirovinskog staža u ukupnom radnom vijeku.
Dobna granica je također povoljnija. Muškarci mogu u saborsku mirovinu s navršenih 55 godina, a žene već s 50 godina. To je znatno ranije od uvjeta u redovnom sustavu, gdje se dobna granica postupno povećava prema 65 godina.
Postoji i mogućnost nasljeđivanja. Ako korisnik saborske mirovine umre, njegova obitelj može ostvariti obiteljsku mirovinu, koja također ostaje znatno iznad prosjeka. U praksi to znači da se povlastice prenose i na članove obitelji, što dodatno povećava broj korisnika.
Razlika između saborske i obične mirovine
Razlike između saborske i redovne mirovine vide se u tri glavna aspekta: uvjetima, iznosu i načinu obračuna.
- Uvjeti – Saborska mirovina omogućuje raniji odlazak u mirovinu i ne zahtijeva puni radni vijek kao u redovnom sustavu.
- Iznos – Prosječna saborska mirovina prelazi 2.200 eura, dok prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 600 eura.
- Obračun – Kod saborskih mirovina ključnu ulogu imaju posebni zakoni, a ne samo uplaćeni doprinosi.
HZMO vodi evidenciju i isplatu obje vrste mirovina, ali način na koji se one računaju bitno se razlikuje. Saborska mirovina je povlaštena i financijski povoljnija, dok je obična mirovina rezultat dugogodišnjeg rada i doprinosa.
Ova razlika jasno pokazuje zašto se saborske mirovine često nalaze u središtu političkih i društvenih rasprava.
Uvjeti za ostvarivanje saborske mirovine
Pravo na saborsku mirovinu ovisi o duljini mandata, vremenu kada je zastupnik obnašao dužnost te o zakonima koji su tada bili na snazi. U obzir se uzimaju i posebne okolnosti poput invaliditeta ili prava članova obitelji nakon smrti zastupnika.
Minimalni staž i dob
Za redovnu starosnu mirovinu u Hrvatskoj vrijede opći uvjeti propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju. Muškarci moraju navršiti 65 godina života i imati najmanje 15 godina staža, dok se za žene postupno izjednačavaju uvjeti do 2030. godine.
Kod saborskih zastupnika situacija je bila specifična do 2011. godine. Oni koji su do tada odradili barem polovinu mandata mogli su ostvariti pravo na povlaštenu saborsku mirovinu, neovisno o općim pravilima. To je značilo da se u mirovinu moglo i znatno ranije nego što je to bilo moguće za ostale građane.
Danas novi zastupnici nemaju tu mogućnost. Na njih se primjenjuju ista pravila kao i na sve druge osiguranike. Time se sustav uskladio sa Zakonom o mirovinskom osiguranju i odmaknuo od ranijih povlaštenih uvjeta.
Posebni slučajevi: invalidska i obiteljska mirovina
Osim starosne, postoje i posebne vrste mirovina. Invalidska mirovina dodjeljuje se zastupnicima ako zbog bolesti ili ozljede postanu trajno nesposobni za rad. U tom slučaju ne mora biti ispunjen uvjet dobi, već se pravo temelji na nalazu i procjeni invaliditeta.
Obiteljska mirovina odnosi se na članove obitelji zastupnika. Supružnici i djeca mogu naslijediti pravo na mirovinu pod uvjetima koji vrijede i za druge kategorije osiguranika. To znači da se obiteljska prava ne razlikuju bitno od prava građana izvan Sabora, iako se iznos može razlikovati ako je pokojni zastupnik ostvario povlaštenu osnovicu.
Takvi slučajevi i dalje postoje jer dio bivših zastupnika i ministara, koji su mandat odradili prije 2011., koristi starije propise. Upravo zbog toga obiteljske mirovine u tim okolnostima mogu biti znatno veće od prosječnih mirovina u zemlji.
Promjene zakona i povlaštene mirovine
Povlaštene saborske mirovine ukinute su krajem 2011. godine. Međutim, zastupnici i dužnosnici koji su do tada ispunili uvjete zadržali su pravo na njih. Prema podacima dostupnim u medijima i na portalima poput mirovina.hr, takve mirovine i dalje prima nekoliko stotina bivših političara.
Prosječan iznos povlaštene saborske mirovine prelazi 2.200 eura mjesečno, što je višestruko više od prosječne radničke mirovine u Hrvatskoj. To je izazivalo dugogodišnje rasprave u javnosti i kritike prema Vladi zbog nejednakosti u mirovinskom sustavu.
Za nove zastupnike pravila su jasna: oni više nemaju pravo na posebne uvjete, već ulaze u redovni sustav mirovinskog osiguranja. Time se razlika između političara i ostalih građana postupno smanjuje, iako povlaštene mirovine iz prošlih mandata i dalje opterećuju državni proračun.
Iznosi saborske mirovine
Saborske mirovine spadaju među najviše u Hrvatskoj i određuju se prema posebnim propisima. Iznosi značajno odstupaju od prosječne mirovine u zemlji, a razlike postoje i unutar same skupine korisnika, ovisno o duljini staža i vrsti mirovine.
Prosječna saborska mirovina
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna saborska mirovina prelazi 2.000 eura. U lipnju 2024. iznosila je oko 2.040 eura za nešto manje od 33 godine radnog staža.
Ovaj prosjek obuhvaća bivše saborske zastupnike, članove Vlade, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora. Usporedbe radi, prosječna mirovina u Hrvatskoj prema općim propisima kreće se oko 526 eura, što znači da je saborska gotovo četiri puta veća.
Rast ovih mirovina posljednjih godina rezultat je redovitih usklađivanja te ukidanja ranijih smanjenja. Samo u razdoblju od pet godina prosjek je porastao za više od 700 eura, što jasno pokazuje trend stalnog povećanja.
Najniža i najviša primanja
Unutar skupine korisnika saborskih mirovina postoje velike razlike. Najniži zabilježeni iznos je 704 eura za osobu s gotovo 38 godina staža. S druge strane, većina korisnika prima znatno više.
Podaci pokazuju da čak 614 korisnika prima mirovinu od oko 2.119 eura. Najviši iznosi prelaze 2.200 eura, a riječ je uglavnom o starosnim mirovinama nakon više od tri desetljeća rada.
Zanimljiv je i podatak da pojedinci s kraćim stažem, primjerice 20 godina, primaju više od 900 eura, što je i dalje iznad prosjeka redovnih mirovina. To govori o povlaštenom položaju ove kategorije u odnosu na ostale umirovljenike.
Usporedba s drugim mirovinama
Kada se saborske mirovine usporede s mirovinama drugih skupina, razlike postaju još jasnije. Prosječna braniteljska mirovina po posebnim propisima iznosi oko 1.135 eura, što je gotovo upola manje od saborske.
U obiteljskim mirovinama razlika je također izražena. Nasljednici saborskih mirovina primaju prosječno 1.769 eura, dok obiteljske mirovine iz općeg sustava rijetko prelaze 600 eura.
Jaz je vidljiv i između spolova. Muški korisnici saborskih mirovina u prosjeku primaju 2.129 eura, dok žene primaju oko 1.864 eura. Iako je riječ o povlaštenim mirovinama, razlika među spolovima i dalje ostaje značajna.
Korisnici saborske mirovine
Saborska mirovina pripada ograničenom broju korisnika koji su tijekom službe obnašali najviše državne dužnosti. Iako je povlastica ukinuta 2011. godine, pravo i dalje imaju oni koji su mandat završili prije tog razdoblja ili su ispunili uvjete prema tadašnjim propisima.
Saborski zastupnici
Najveći broj korisnika povlaštene mirovine čine bivši saborski zastupnici. Oni koji su do kraja 2011. godine odradili barem polovicu zastupničkog mandata zadržali su pravo na posebnu mirovinu.
U praksi to znači da i danas postoji nekoliko stotina bivših zastupnika koji primaju iznose znatno veće od prosječne starosne mirovine u Hrvatskoj. Prosjek im se kreće između 1.700 i 2.200 eura, ovisno o duljini staža i usklađivanjima.
Posebnost je i u tome što su zastupnici ranije mogli otići u mirovinu ranije od ostalih građana – muškarci već s 55 godina, a žene čak s 50. Time se razdoblje primanja znatno produljilo, što je jedan od razloga zašto broj korisnika nije naglo pao ni nakon ukidanja.
Članovi Vlade i državni revizori
Uz zastupnike, pravo na saborsku mirovinu imali su i članovi Vlade te glavni državni revizor. Njihov status bio je izjednačen sa zastupničkim jer se radilo o dužnostima od posebnog državnog značaja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječni iznos u ovoj skupini također prelazi 1.800 eura, a u nekim slučajevima doseže i više od 2.000 eura. Mirovine se usklađuju dva puta godišnje, pa su korisnici u posljednjih pet godina dobili povećanja od nekoliko stotina eura.
Ova kategorija korisnika broji znatno manje osoba od zastupnika, ali i dalje ulazi u ukupnu statistiku povlaštenih mirovina. Zanimljivo je da se i ovdje dio iznosa prenosi kroz obiteljsku mirovinu, što znači da supružnici i djeca mogu naslijediti pravo pod uvjetima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Suci Ustavnog suda
Treća skupina korisnika suci su Ustavnog suda. Njihova je mirovina također bila uređena posebnim propisima, pa su se po visini približavali zastupnicima i članovima Vlade.
Prema dostupnim podacima, suci Ustavnog suda koji su otišli u mirovinu prije 2012. godine ostvaruju prosječne iznose između 1.800 i 2.000 eura. Broj korisnika je manji u odnosu na zastupnike, no i dalje čini važan dio ukupnog broja povlaštenih mirovina.
Suci su, kao i ostali korisnici, mogli ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu. Nakon smrti korisnika, članovi obitelji imaju mogućnost zatražiti nastavak primanja prema istim pravilima koja vrijede i za sve druge mirovine u sustavu.
U svim ovim slučajevima zajedničko je da se radi o povlasticama koje više ne vrijede za nove dužnosnike, ali su ostale na snazi za one koji su uvjete ispunili do kraja 2011. godine.
Nasljeđivanje i prijenos saborske mirovine
Saborska mirovina ne prelazi izravno na članove obitelji, već se nakon smrti korisnika pretvara u obiteljsku mirovinu. Pravo ostvaruju supružnici i djeca, ali samo ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
Prava supružnika i djece
Supružnik preminulog korisnika saborske mirovine može zatražiti obiteljsku mirovinu. To pravo vrijedi i za bivše supružnike ako im je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje. Djeca također imaju pravo, ali samo do određene dobi ili dok se redovno školuju.
U praksi, to znači da udovica ili udovac može nastaviti primati mirovinu, dok djeca imaju ograničeno trajanje prava. Djeca najčešće zadržavaju mirovinu do 18. godine, a ako studiraju – do 26. godine života.
Važno je naglasiti da se ne prenosi cijeli iznos saborske mirovine, već se primjenjuju pravila za obiteljsku mirovinu. To znači da članovi obitelji dobivaju određeni postotak mirovine preminulog korisnika, a ne puni iznos.
Uvjeti za obiteljsku mirovinu
Da bi članovi obitelji ostvarili pravo, moraju ispuniti uvjete koje propisuje ZOMO. Najčešći uvjeti odnose se na dob, bračni status i školovanje djece. Također, u obzir se uzima zdravstveno stanje, primjerice kod nesposobnosti za rad.
Prema važećim pravilima, supružnik stječe pravo ako je u trenutku smrti korisnika navršio 50 godina ili ako je nesposoban za rad. Ako je mlađi, pravo može ostvariti kasnije, kada navrši propisanu dob.
Djeca ostvaruju pravo automatski, ali samo u razdoblju koje zakon dopušta. Ako se školuju, obiteljska mirovina produžuje se do kraja redovnog obrazovanja, ali najdulje do 26. godine. Ako je dijete nesposobno za rad, pravo traje bez vremenskog ograničenja.
Obiteljska mirovina dodjeljuje se prema istim pravilima kao i kod drugih kategorija mirovina, što znači da saborska mirovina u ovom smislu nema posebne povlastice.
Kontroverze i javna percepcija saborskih mirovina
Saborske mirovine već godinama izazivaju prijepore. One se promatraju kao simbol političkih privilegija, dok istodobno velik broj građana živi s mirovinama koje jedva pokrivaju osnovne potrebe. Kritike se najčešće odnose na razliku između povlaštenih i radničkih mirovina te na ulogu političkih stranaka u očuvanju ovih prava.
Društvene rasprave i kritike
U javnosti se saborske mirovine često doživljavaju kao nepravedna povlastica. Dok prosječna radnička mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 620 eura, saborska mirovina prelazi 2.200 eura. Ta razlika stvara osjećaj nejednakosti i potiče rasprave o povjerenju u institucije.
Građani ističu da zastupnici, koji su u Saboru proveli tek nekoliko godina, ostvaruju znatno veće mirovine od radnika s četrdeset godina staža. To se doživljava kao dvostruki standard. Posebno se naglašava činjenica da su saborske mirovine formalno ukinute 2011., ali da se i dalje isplaćuju prema starim propisima za one koji su mandat odradili ranije.
Mediji i udruge umirovljenika redovito podsjećaju da država godišnje izdvaja više od 80 milijuna kuna za ove mirovine. U usporedbi s time, povećanja običnih mirovina su skromna i spora. Ovakva situacija dodatno produbljuje jaz između političke elite i građana koji se bore s rastom troškova života.
Uloga političkih stranaka i IDS-a
Političke stranke imale su ključnu ulogu u oblikovanju zakona o mirovinama zastupnika. Vladajuće većine, bez obzira na to je li riječ o HDZ-u ili SDP-u, rijetko su bile spremne u potpunosti ukinuti povlastice. Umjesto toga, provodile su djelomične izmjene, ostavljajući prostor za primjenu starijih, povoljnijih zakona.
IDS, iako regionalna stranka, u više je navrata naglašavao potrebu za pravednijim sustavom. Njihovi zastupnici upozoravali su da povlaštene mirovine narušavaju povjerenje građana u politiku. Međutim, IDS je u praksi često podržavao kompromisna rješenja, a ne potpune ukidanje povlastica.
Oporbene stranke redovito koriste ovu temu kako bi istaknule socijalne nepravde. No, kad dođu na vlast, rijetko mijenjaju sustav u potpunosti. Takav obrazac održava percepciju da se saborske mirovine ne tretiraju kao pitanje jednakosti, već kao politički instrument koji se koristi prema trenutnim interesima.
Često postavljana pitanja
Saborske mirovine imaju posebna pravila jer su do 2011. bile povlaštene. Iako su ukinute, dio bivših zastupnika i dalje prima te mirovine, a njihova visina i uvjeti razlikuju se od onih iz redovnog sustava. Pitanja se najčešće odnose na uvjete, trajanje mandata, način izračuna i mogućnost nasljeđivanja.
Koji su uvjeti za stjecanje prava na saborsku mirovinu?
Pravo na saborsku mirovinu imali su zastupnici i članovi Vlade koji su do kraja 2011. odradili barem pola mandata. Nakon te godine svi novi zastupnici ulaze u redovni mirovinski sustav prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Koliko godina članstva u Saboru je potrebno za ostvarivanje prava na mirovinu?
Dovoljno je bilo odraditi polovinu mandata, što znači dvije godine od ukupno četiri. Oni koji nisu dosegli taj prag nisu mogli ostvariti povlaštenu saborsku mirovinu.
Kako se izračunava visina saborske mirovine?
Visina ovisi o duljini staža i propisima koji su vrijedili u trenutku umirovljenja. Nekada je saborska mirovina mogla doseći i dvostruku najvišu mirovinu u sustavu, no ta je mogućnost ukinuta 2012. Danas se izračun temelji na osobnim bodovima i ukupnom mirovinskom stažu.
Postoji li mogućnost prijevremenog umirovljenja za saborske zastupnike?
Da, prije ukidanja povlastice zastupnici su mogli u mirovinu i ranije. Muškarci su odlazili već s 55 godina, a žene čak s 50. To je jedan od razloga zašto se i danas isplaćuje velik broj takvih mirovina.
Kakav je postupak zahtjeva za saborsku mirovinu?
Zahtjev se podnosio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Postupak je bio sličan kao kod redovnih mirovina, ali se primjenjivao poseban zakon o pravima i dužnostima zastupnika. Danas se svi novi zahtjevi obrađuju isključivo prema općim pravilima ZOMO-a.
Mogu li zastupnici koji su izgubili mandat zadržati pravo na mirovinu?
Da, ako su do 2011. odradili barem polovinu mandata, gubitak mandata nije značio gubitak prava. Oni koji su prvi put ušli u Sabor nakon 2011. nemaju tu mogućnost i ostvaruju mirovinu samo kroz redovni sustav.