Za mnoge umirovljenike svaka kuna ili euro čini razliku, a porezne olakšice mogu značajno utjecati na mjesečni budžet. Pitanje koje se često postavlja jest tko zapravo ima pravo na olakšice i kako ih pravilno koristiti da bi se izbjegla nepotrebna davanja državi.
Porezna olakšica za umirovljenike znači da se određeni dio mirovine ne oporezuje zahvaljujući osobnom odbitku, a time se smanjuje ili u potpunosti uklanja obveza plaćanja poreza na mirovinu.
Razumijevanje pravila nije uvijek jednostavno jer se mijenjaju iz godine u godinu, a postoje i posebni slučajevi poput zaposlenih umirovljenika ili onih koji uzdržavaju članove obitelji. Upravo zato vrijedi ući dublje u temu i otkriti gdje se najčešće griješi i kako iskoristiti prava koja mnogi zanemaruju.
Što je porezna olakšica za umirovljenike
Porezna olakšica za umirovljenike predstavlja mehanizam kojim se smanjuje porezno opterećenje na mirovine. Ona omogućuje da se određeni dio dohotka od mirovine ne oporezuje ili da se porezna obveza umanji, čime se povećava raspoloživi iznos koji umirovljenici primaju svaki mjesec.
Definicija i pravna osnova
Porezna olakšica za umirovljenike definira se kao umanjenje porezne obveze na dohodak koji proizlazi iz mirovine. Pravna osnova nalazi se u Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućim pravilnicima.
U praksi to znači da se pri obračunu poreza na mirovinu uzima u obzir osobni odbitak, a u određenim slučajevima i dodatne olakšice. Na primjer, umirovljenicima se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada može umanjiti za 50% upravo zbog činjenice da primaju mirovinu.
Ova pravna regulacija ima cilj zaštititi egzistencijalni minimum i osigurati da se osnovni prihodi umirovljenika ne opterete prekomjernim porezom. Time se razlikuju od radno aktivnih građana, čiji se porezni tretman temelji na prihodima od rada.
Tko ima pravo na olakšicu
Pravo na poreznu olakšicu ostvaruju svi umirovljenici koji primaju mirovinu, neovisno o tome je li riječ o starosnoj, invalidskoj ili obiteljskoj mirovini. Međutim, visina olakšice i konačna porezna obveza ovise o iznosu mirovine i ukupnom godišnjem dohotku.
U 2025. godini osobni odbitak iznosi 600 eura mjesečno. To znači da umirovljenici čija je mirovina do tog iznosa ne plaćaju porez. Oni s višim mirovinama ulaze u porezni sustav, ali imaju pravo na umanjenje porezne osnovice ili porezne obveze.
Važno je naglasiti da se porezna obveza računa razmjerno udjelu mirovine u ukupnom dohotku. Ako umirovljenik ima i druge izvore prihoda (npr. najamninu ili honorare), porezno rasterećenje može biti manje izraženo.
Razlika između olakšice i oslobođenja od poreza
Olakšica i oslobođenje nisu istoznačni pojmovi. Olakšica znači da se porez i dalje obračunava, ali se smanjuje osnovica ili konačni iznos poreza. Oslobođenje pak znači da određeni prihod u potpunosti ne podliježe oporezivanju.
Umirovljenici s mirovinama do 600 eura mjesečno u 2025. godini uživaju potpuno oslobođenje jer ne plaćaju porez. Oni s višim mirovinama ulaze u sustav, ali im se porezna obveza ublažava kroz olakšice.
Drugim riječima, oslobođenje štiti najniže mirovine, dok olakšice ublažavaju porezni teret kod viših primanja. Ova razlika važna je jer pokazuje da država primjenjuje kombinirani pristup kako bi rasteretila umirovljenike u različitim prihodovnim skupinama.
Osobni odbitak za umirovljenike
Osobni odbitak određuje iznos mirovine koji ostaje neoporeziv. On se primjenjuje pri obračunu poreza na dohodak i time izravno utječe na to hoće li umirovljenik plaćati porez i u kojem iznosu. Pravila nisu jednaka za sve jer se odbitak može povećavati ovisno o osobnim okolnostima.
Visina osobnog odbitka
Od 2025. godine osnovni osobni odbitak za umirovljenike iznosi 600 eura mjesečno. To znači da se porez ne plaća na iznos mirovine do te granice. Ako je mirovina viša, porez se obračunava samo na dio koji prelazi 600 eura.
Na primjer, umirovljenik s mirovinom od 750 eura plaća porez na 150 eura, a ne na cijeli iznos. Time se osigurava da najmanji dio primanja ostane zaštićen.
Ovaj iznos jednako vrijedi za sve umirovljenike, bez obzira na dob ili vrstu mirovine. Međutim, rast mirovina posljednjih godina doveo je do toga da sve veći broj umirovljenika prelazi prag od 600 eura i time ulazi u sustav oporezivanja.
Uvjeti za povećani osobni odbitak
Osnovni odbitak nije uvijek konačan. Postoje okolnosti koje omogućuju njegovo povećanje. Najčešće se radi o uzdržavanim članovima obitelji, djeci ili bračnom partneru bez prihoda.
Također, pravo na povećani osobni odbitak imaju osobe s invaliditetom, kao i umirovljenici koji uzdržavaju članove obitelji s invaliditetom. Povećanje se računa kroz posebne koeficijente koje Porezna uprava primjenjuje pri obračunu.
Primjer: umirovljenik s osnovnim odbitkom od 600 eura i uzdržavanim djetetom može ostvariti dodatnih 250 eura neoporezivog dijela. U tom slučaju porez bi se obračunavao tek na iznos mirovine koji prelazi 850 eura mjesečno.
Takve olakšice imaju važnu ulogu jer omogućuju pravedniji porezni tretman onima s većim obiteljskim i zdravstvenim troškovima.
Raspodjela osobnog odbitka kod zaposlenih umirovljenika
Umirovljenici koji uz mirovinu ostvaruju i plaću imaju pravo raspodijeliti osobni odbitak. On se ne može u cijelosti koristiti dvaput, već se dijeli između mirovine i plaće.
Porezna kartica određuje na koji se izvor dohotka primjenjuje odbitak. Najčešće se koristi na mirovini jer je to glavni izvor prihoda, a ostatak se može prenijeti na plaću.
Ako umirovljenik ne podnese zahtjev za raspodjelu, odbitak se automatski primjenjuje samo na mirovinu. To može dovesti do većeg poreznog opterećenja na plaći. Stoga se preporučuje podnijeti zahtjev Poreznoj upravi kako bi se odbitak koristio optimalno i smanjio ukupni porez.
Ova pravila posebno su važna za one koji rade na pola radnog vremena ili povremeno, jer pravilna raspodjela odbitka može značajno utjecati na mjesečni neto iznos.
Porez na mirovinu i prirez
Umirovljenici u Hrvatskoj mogu biti obveznici poreza na dohodak i prireza, ovisno o visini mirovine i osobnim olakšicama. Porez i prirez obračunava i obustavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, pa se iznos odmah umanjuje prije isplate mirovine.
Kako se obračunava porez na mirovinu
Porez na mirovinu računa se na osnovi dohotka od mirovine umanjenog za osobni odbitak. Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio, a sve što ga premaši ulazi u poreznu osnovicu.
Na primjer, ako je osobni odbitak 600 eura, a mirovina 650 eura, porezna osnovica iznosi 50 eura. Na taj iznos primjenjuje se porezna stopa.
Obračun provodi isplatitelj mirovine, što znači da umirovljenik ne mora sam podnositi mjesečne prijave. Porezna uprava obračunava godišnji porez kroz sustav godišnjeg obračuna, a moguća je i povratna isplata ako je tijekom godine plaćeno više nego što je trebalo.
Umirovljenici stariji od 65 godina imaju pravo na umanjenje predujma poreza za 50%. Time se dodatno smanjuje porezno opterećenje, što je važna olakšica za starije građane.
Kada se plaća prirez
Prirez se plaća samo ako ga je propisala jedinica lokalne samouprave u kojoj umirovljenik ima prebivalište. Nije riječ o samostalnom porezu, već o dodatku na porez na dohodak.
Primjerice, ako je stopa poreza na dohodak 12%, a grad ima prirez od 10%, stvarna stopa postaje 13,2%. Dakle, prirez se računa na iznos poreza, a ne na cijelu mirovinu.
Neke općine i gradovi uopće nemaju prirez, dok je u Zagrebu on tradicionalno bio jedan od najviših u zemlji. Od 2024. godine prirez se ukida, a lokalne jedinice same određuju nove stope poreza na dohodak. To znači da će visina davanja ovisiti o mjestu stanovanja.
Stope poreza i prireza za umirovljenike
U Hrvatskoj postoje dvije osnovne stope poreza na dohodak: 20% i 30%, ovisno o visini porezne osnovice. Za većinu umirovljenika primjenjuje se niža stopa, jer mirovine rijetko prelaze prag za višu stopu.
Na manja primanja primjenjuje se i osobni odbitak, pa mnogi umirovljenici uopće ne plaćaju porez. Tek kada mirovina premaši neoporezivi dio, obračunava se porez i eventualni prirez.
Prirez se kreće od 0% do 18%, ovisno o odluci lokalne samouprave. Budući da se od 2024. ukida prirez kao poseban namet, gradovi i općine sada koriste priliku za prilagodbu stopa poreza na dohodak. Time se mijenja i stvarno porezno opterećenje umirovljenika.
Za umirovljenike je ključno pratiti odluke lokalnih vlasti jer one izravno utječu na konačan iznos mirovine koji primaju svaki mjesec.
Posebni slučajevi i iznimke
U određenim situacijama umirovljenici mogu ostvariti posebne porezne olakšice. One se odnose na izuzeće od poreza na mirovinu, priznavanje uzdržavanih članova obitelji te specifičan tretman inozemnih mirovina. Pravila su jasno definirana, ali njihova primjena često ovisi o osobnim okolnostima.
Oslobođenje od poreza na mirovinu
Umirovljenici koji primaju mirovinu iz hrvatskog sustava u pravilu podliježu porezu na dohodak i prirezu, no postoje iznimke. Za određene kategorije mirovina primjenjuje se umanjenje poreznog predujma od 50%. To se odnosi isključivo na dohodak od mirovine, a ne na druge izvore prihoda poput plaće.
Osobni odbitak također ima važnu ulogu jer smanjuje poreznu osnovicu. Ako ukupna mirovina ne prelazi neoporezivi prag, umirovljenik u praksi ne plaća porez. Time se štiti primatelje nižih mirovina od dodatnog financijskog opterećenja.
Važno je naglasiti da se olakšice razlikuju ovisno o jedinici lokalne samouprave jer prirez nije jednak u svim gradovima i općinama. Stoga se konačni iznos poreznog opterećenja može razlikovati i među umirovljenicima s jednakom mirovinom.
Porezne olakšice za uzdržavane članove obitelji
Ako umirovljenik uzdržava člana obitelji, primjerice supružnika ili roditelja bez značajnih prihoda, može koristiti pravo na povećani osobni odbitak. Time se umanjuje porezna osnovica, a posljedično i porezna obveza.
Uvjet za priznavanje olakšice jest da uzdržavani član nema vlastite prihode iznad propisanog zakonskog praga. U praksi se često radi o osobama s vrlo niskim primanjima ili bez ikakvih prihoda.
Ova olakšica može biti značajna jer se osobni odbitak uvećava za svaku uzdržavanu osobu. Time se omogućuje da umirovljenici koji financijski pomažu članovima obitelji ne budu dodatno opterećeni porezom.
Olakšice za inozemne mirovine
Posebna pravila vrijede za umirovljenike koji primaju mirovinu iz inozemstva. Takve mirovine podliježu prijavi u Hrvatskoj, a oporezivanje ovisi o međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ako je sklopljen ugovor između Hrvatske i države isplatitelja, mirovina se najčešće oporezuje samo u jednoj zemlji. U protivnom, postoji obveza prijave i plaćanja poreza u Hrvatskoj, uz mogućnost priznavanja plaćenog poreza u inozemstvu.
Porezna uprava omogućuje umirovljenicima da u postupku godišnjeg obračuna zatraže povrat preplaćenog poreza. To je naročito važno kod osoba koje primaju niže inozemne mirovine jer im osobni odbitak može u potpunosti pokriti poreznu osnovicu.
Zaposleni umirovljenici i porezne olakšice
Umirovljenici koji nastavljaju raditi ostvaruju istodobno mirovinu i plaću, što otvara pitanje kako se obračunava porez na dohodak i koje olakšice mogu koristiti. Ključnu ulogu ima osobni odbitak, a način primjene razlikuje se ovisno o tome kod koga se koristi i koliki je ukupni dohodak.
Kombiniranje mirovine i plaće
Kada umirovljenik radi uz mirovinu, on prima dvije vrste dohotka: mirovinu od HZMO-a i plaću od poslodavca. To znači da ima dva isplatitelja, pa se porez obračunava zasebno na svakoj isplati.
Problem nastaje jer se osobni odbitak može koristiti samo kod jednog isplatitelja. Ako se koristi kod HZMO-a, poslodavac obračunava porez na cijelu plaću bez umanjenja. Ako se koristi kod poslodavca, tada je mirovina u cijelosti oporeziva.
U praksi, umirovljenici često biraju gdje će im se primjenjivati odbitak ovisno o visini primanja. Oni s manjom plaćom obično ga koriste kod HZMO-a, dok se kod većih plaća isplati prenijeti odbitak poslodavcu.
Korištenje osobnog odbitka kod zaposlenih umirovljenika
Osobni odbitak je iznos dohotka na koji se ne plaća porez. Od 2024. godine on iznosi 600 eura mjesečno. Ako umirovljenik ne prijavi gdje želi koristiti odbitak, Porezna uprava ga automatski primjenjuje na mirovinu.
Umirovljenici mogu zatražiti promjenu i prenijeti odbitak na plaću. To se radi putem obrasca kod Porezne uprave ili poslodavca. Takav potez često smanjuje ukupni porezni teret kada je plaća veća od mirovine.
Važno je napomenuti da se osobni odbitak može povećati za uzdržavane članove obitelji ili invaliditet. Time se dodatno smanjuje porezna osnovica i mjesečna obveza.
Primjeri obračuna poreza za zaposlene umirovljenike
Primjer 1: Umirovljenik prima mirovinu od 500 eura i plaću od 400 eura. Ako koristi osobni odbitak na mirovinu, ona je u cijelosti neoporeziva, ali se na plaću od 400 eura obračunava porez.
Primjer 2: Umirovljenik ima mirovinu od 800 eura i plaću od 1.200 eura. Ako osobni odbitak ostane na mirovini, porez na plaću bit će značajan. Ako ga prenese na plaću, smanjuje se porezna obveza jer je plaća znatno veća od mirovine.
Odluka o tome gdje koristiti odbitak može značiti razliku od nekoliko desetaka eura mjesečno. Stoga je nužno pažljivo procijeniti ukupni dohodak i zatražiti optimalnu primjenu.
Najčešće pogreške i savjeti za ostvarivanje prava
Mnogi umirovljenici imaju pravo na porezne olakšice, no u praksi ih ne koriste u potpunosti. Najčešći problemi nastaju zbog pogrešnih prijava i nedovoljnog poznavanja pravila vezanih uz osobni odbitak i druge mogućnosti koje smanjuju poreznu obvezu.
Pogreške u prijavi osobnog odbitka
Jedna od najčešćih pogrešaka je neprijavljivanje članova obitelji koji se mogu voditi kao uzdržavani. Ako umirovljenik živi s nezaposlenim supružnikom ili odraslim djetetom bez prihoda, ti članovi mogu povećati osobni odbitak. Mnogi to previdi, što dovodi do većeg poreznog tereta.
Drugi problem je pogrešno popunjavanje obrasca ZPP-DOH. Umirovljenici ponekad ne upišu sve relevantne podatke ili krivo označe kategorije, pa porezna uprava ne može priznati pravo na olakšicu. Posebno se to odnosi na slučajeve kada se prijavljuju djeca ili drugi uzdržavani članovi.
Česta je i situacija da umirovljenici ne ažuriraju podatke nakon promjene u obitelji, primjerice smrti supružnika ili kada dijete počne raditi. Ako se odbitak nastavi koristiti bez osnove, može doći do povrata poreza u korist države, što stvara nepotrebne troškove.
Savjeti za maksimalno iskorištavanje poreznih olakšica
Kako bi se izbjegle greške, preporučuje se redovito provjeravati podatke u sustavu e-Građani ili izravno u Poreznoj upravi. Time se osigurava da svi članovi kućanstva koji ispunjavaju uvjete budu prijavljeni na vrijeme.
Umirovljenici bi trebali voditi evidenciju o promjenama u obitelji i prijaviti ih odmah. Primjerice, ako unuk živi u istom kućanstvu i nema prihoda, može se prijaviti kao uzdržavani član te povećati osobni odbitak.
Korisno je i potražiti stručnu pomoć. Porezni savjetnici ili službenici Porezne uprave mogu objasniti detalje i pomoći u popunjavanju obrazaca. Na taj način umirovljenici izbjegavaju administrativne greške i ostvaruju puni povrat poreza.
Dobar pristup je i planiranje unaprijed. Ako se zna da će doći do promjene, primjerice kada dijete završi školu i počne raditi, olakšicu treba prilagoditi odmah, a ne čekati obračun na kraju godine.
Često postavljana pitanja
Umirovljenici u Hrvatskoj mogu koristiti različite porezne olakšice koje smanjuju iznos poreza na dohodak. Njihovo ostvarivanje ovisi o dohotku, mjestu prebivališta, obiteljskim okolnostima i jesu li primanja iz Hrvatske ili inozemstva.
Koje su osnovne vrste poreznih olakšica dostupne umirovljenicima?
Najčešće olakšice uključuju osobni odbitak, umanjenje predujma poreza na dohodak od mirovine, te dodatne odbitke za uzdržavane članove obitelji ili invaliditet. Umirovljenici stariji od 65 godina mogu ostvariti i posebne pogodnosti ako ih pravovremeno zatraže.
Kako se može ostvariti pravo na poreznu olakšicu za umirovljenike?
Olakšice se ne dodjeljuju automatski. Potrebno ih je zatražiti putem godišnje porezne prijave ili kroz poreznu karticu (PK). Porezna uprava zatim utvrđuje pravo na temelju dostavljenih podataka.
Koje dokumente je potrebno prikupiti za ostvarivanje porezne olakšice za umirovljenike?
Najčešće se traži porezna kartica, potvrde o visini mirovine, dokaz o prebivalištu te dokumentacija za uzdržavane članove obitelji. Ako se koristi olakšica zbog invaliditeta, potrebno je priložiti i odgovarajuće medicinske potvrde.
Postoje li ograničenja prihoda za korištenje poreznih olakšica za umirovljenike?
Da. Ako mirovina prelazi određeni iznos (npr. 600 eura mjesečno, ovisno o lokalnim stopama), umirovljenik može postati obveznik poreza na dohodak. Visina poreza ovisi i o prirezu grada ili općine u kojoj osoba živi.
Kako se porezna olakšica za umirovljenike odražava na godišnju poreznu prijavu?
Olakšice smanjuju osnovicu na temelju koje se računa porez. To znači da se u konačnom obračunu može smanjiti ukupna obveza ili ostvariti povrat poreza. Porezna uprava koristi godišnju poreznu tarifu za konačan izračun.
Mogu li umirovljenici koji primaju inozemnu mirovinu koristiti porezne olakšice u Hrvatskoj?
Da, ali uz dodatna pravila. Inozemne mirovine podliježu oporezivanju u Hrvatskoj, osim ako postoji međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Umirovljenici s inozemnim primanjima moraju se upisati u registar poreznih obveznika i podnijeti prijavu putem obrasca RPO.