Što zapravo znači kada Vlada najavi “paket mjera za umirovljenike”? Radi se o setu financijskih potpora koje se isplaćuju jednokratno, a cilj im je pomoći onima s nižim mirovinama da lakše podnesu rast troškova života i osiguraju barem kratkoročno olakšanje.
Paket mjera za umirovljenike uključuje jednokratne novčane potpore u iznosima od 50 do 160 eura, ovisno o visini mirovine, a pravo na njih imaju umirovljenici čija mirovina ne prelazi oko 840 eura.
Ovakve mjere nisu samo brojke na papiru – one direktno utječu na svakodnevicu stotina tisuća ljudi. Tko točno ima pravo, koliki su iznosi i kada će novac sjesti na račun, teme su koje privlače pažnju jer svaka od tih informacija znači razliku između brige i sigurnosti.
Što je paket mjera za umirovljenike
Paket mjera za umirovljenike predstavlja skup državnih odluka kojima se nastoji ublažiti rast troškova života i očuvati standard starijih građana. Vlada ga donosi u razdobljima kada su pritisci na kućne budžete posebno izraženi, poput porasta cijena energenata ili hrane.
Definicija i cilj mjera
Pod pojmom paket mjera za umirovljenike podrazumijeva se jednokratna ili povremena novčana potpora koju država isplaćuje osobama s nižim mirovinama. Iznosi se razlikuju prema visini mirovine, pa tako oni s najnižim primanjima primaju najveću potporu.
Cilj nije povećanje redovne mirovine, već privremeno rasterećenje kućnog budžeta. Primjerice, u posljednjim odlukama Vlade potpore su se kretale od 50 do 160 eura, ovisno o kategoriji primatelja. Na taj način obuhvaćeno je više od 800 tisuća umirovljenika.
Mjere su zamišljene kao brza reakcija na inflaciju i rast cijena energenata. Država time nastoji spriječiti da najugroženije skupine ostanu bez osnovnih sredstava za život. U praksi to znači da se uz mirovinu isplaćuje dodatak, a sredstva dolaze iz državnog proračuna.
Povijest i razvoj paketa pomoći
Prvi paketi pomoći pojavili su se tijekom razdoblja naglog rasta cijena energenata i inflacije nakon 2020. godine. Vlada je tada uvela jednokratne naknade kako bi se ublažili udari na standard umirovljenika.
Od tada su se mjere ponavljale više puta godišnje, često uoči zime ili blagdana, kada troškovi kućanstava dodatno rastu. Svaki novi paket obuhvatio je veći broj korisnika i postupno je podignut prihodovni prag za ostvarivanje prava.
Na primjer, u početku su potpore bile dostupne samo onima s mirovinom do 700 eura, dok su noviji paketi povećali granicu na 830 ili 840 eura. Time se broj obuhvaćenih umirovljenika povećao na više od tri četvrtine ukupne populacije umirovljenika u Hrvatskoj.
Ovakav razvoj pokazuje da paket mjera nije jednokratna odluka, već se pretvorio u stalni instrument socijalne politike Vlade.
Tko ima pravo na pomoć iz paketa mjera
Pravo na novčanu pomoć iz jesenskog paketa mjera odnosi se na umirovljenike čija su primanja ispod određenog praga. Iznosi potpore razlikuju se ovisno o visini mirovine, a posebna pravila vrijede i za one koji primaju mirovinu iz inozemstva.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Osnovni uvjet za dobivanje jednokratne potpore jest da ukupna mirovinska primanja za rujan 2024. ne prelaze 840 eura. U taj iznos ulaze mirovine iz obveznog osiguranja, dokupljene mirovine te dodaci koji se redovno isplaćuju uz mirovinu.
Iz tog računa izuzeti su doplatak za pomoć i njegu te naknada za tjelesno oštećenje. To znači da se ti iznosi ne uračunavaju u granicu od 840 eura.
Pravo ostvaruju i umirovljenici koji rade, ali samo ako ukupni prihod od rada i mirovine zajedno ostane ispod propisanog praga. Time se nastoji obuhvatiti i one koji povremeno rade, a ipak imaju skromna primanja.
Kategorije umirovljenika
Visina jednokratne pomoći ovisi o razredu primanja. Vlada je odredila četiri skupine:
| Mjesečna primanja | Iznos pomoći |
|---|---|
| do 350 € | 160 € |
| 350,01 – 500 € | 120 € |
| 500,01 – 650 € | 80 € |
| 650,01 – 840 € | 60 € |
Ova podjela omogućuje da najveći iznos dobiju oni s najmanjim mirovinama. Prema procjenama, riječ je o stotinama tisuća građana, a ukupna vrijednost mjere iznosi oko 76,5 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da se ovim paketom nastoji zaštititi standard umirovljenika u uvjetima rasta troškova života. Isplata za većinu korisnika predviđena je tijekom listopada 2024.
Umirovljenici s inozemnim mirovinama
Posebna pravila vrijede za one koji primaju mirovinu iz inozemstva. Oni također imaju pravo na potporu, ali moraju dostaviti dokaz o visini mirovine koju su primili za rujan 2024. Rok za predaju dokumentacije je 30. studenoga 2024.
Bez tog dokaza Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može utvrditi pravo na isplatu. Nakon što potvrde primanja, jednokratna pomoć bit će isplaćena najkasnije u prosincu.
Ova skupina uključuje umirovljenike koji su radili u državama članicama EU-a, ali i u zemljama s kojima Hrvatska ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju. Na taj način osigurava se jednak tretman svim umirovljenicima, bez obzira na to gdje su ostvarili radni staž.
Iznosi i razredi jednokratne novčane pomoći
Jednokratna pomoć za umirovljenike dio je državnog paketa mjera vrijednog oko 76,5 milijuna eura, a sredstva se osiguravaju iz proračuna. Iznosi nisu jednaki za sve, već se određuju prema visini mjesečne mirovine, a postoje i posebna pravila za one koji primaju inozemne mirovine ili rade uz mirovinu.
Raspon iznosa po razredima primanja
Visina pomoći ovisi o tome kolika je mirovina bila u rujnu 2024. godine. Granica je postavljena na 840 eura, a svi čija su primanja ispod tog iznosa imaju pravo na isplatu.
Umirovljenici su podijeljeni u četiri razreda:
- do 350 eura → 160 eura pomoći
- 350,01 – 500 eura → 120 eura
- 500,01 – 650 eura → 80 eura
- 650,01 – 840 eura → 60 eura
Ovakva podjela omogućuje da najveću potporu dobiju oni s najmanjim prihodima. U prijašnjim paketima granica je bila nešto viša, no sada je spuštena na 840 eura. Prema procjenama, mjerom je obuhvaćeno oko 760 tisuća umirovljenika, što čini velik dio starije populacije u Hrvatskoj.
Posebne kategorije i iznosi
Pravo na pomoć imaju i umirovljenici koji primaju mirovinu iz inozemstva. Oni moraju dostaviti dokaz o iznosu mirovine za rujan 2024., i to do 30. studenoga 2024. Bez tog dokumenta isplata neće biti moguća.
Također, pravo ostvaruju i umirovljenici koji rade, ali samo ako ukupni prihod od mirovine i zaposlenja ne prelazi 840 eura. Za njih, kao i za korisnike inozemnih mirovina, isplata će se izvršiti nešto kasnije, najkasnije u prosincu 2024.
Vrijedno je spomenuti da se u ukupno primanje ne uračunavaju naknade zbog tjelesnog oštećenja ni doplatak za pomoć i njegu. Time se osigurava da osobe s posebnim potrebama ne budu zakinute.
Ukupni trošak za ove potpore procjenjuje se na 79 milijuna eura, što jasno pokazuje da država kroz proračun nastoji ublažiti pritisak rasta troškova života na starije građane.
Isplata i rokovi za dobivanje pomoći
Isplata novčane pomoći odvija se u unaprijed određenim razdobljima i razlikuje se ovisno o kategoriji umirovljenika. Posebnu pažnju treba obratiti na rokove za dostavu dokumentacije, jer o tome ovisi kada će sredstva biti isplaćena.
Vremenski okviri isplate
Vlada je predvidjela da se jednokratna pomoć većini umirovljenika isplati najkasnije u listopadu 2024.. To se odnosi na one koji primaju mirovinu isključivo iz hrvatskog sustava.
Za umirovljenike koji ostvaruju i inozemnu mirovinu, rok je pomaknut. Njima će sredstva biti isplaćena do kraja prosinca 2024., ali samo ako na vrijeme dostave potrebne potvrde o primanjima.
Postoji i skupina umirovljenika koji su još uvijek radno aktivni. Njima se pomoć također isplaćuje do prosinca, jer je potrebno provjeriti ukupne prihode iz rada i mirovine.
Kako bi se izbjegla kašnjenja, važno je pratiti obavijesti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), jer se isplate provode preko njihovog sustava, zajedno s redovnim mirovinama.
Potrebna dokumentacija i postupak
Za umirovljenike koji primaju samo hrvatsku mirovinu, postupak je automatski. Oni ne moraju podnositi nikakve zahtjeve jer HZMO već ima sve podatke o njihovim primanjima.
Situacija je drugačija za umirovljenike s inozemnim mirovinama. Oni su dužni do 30. studenoga 2024. dostaviti potvrdu o visini mirovine koju isplaćuje inozemni nositelj osiguranja. Bez tog dokumenta, isplata neće biti moguća.
Dokument se predaje putem podružnica HZMO-a ili slanjem poštom. Preporučuje se čuvati kopiju potvrde i potvrdu o predaji, kako bi se izbjegle eventualne nesuglasice.
Za radno aktivne umirovljenike vrijedi isto pravilo – potrebno je dokazati ukupan prihod iz rada i mirovine za rujan 2024. Ako ukupan iznos ne prelazi 840 eura, ostvaruju pravo na pomoć.
Utjecaj paketa mjera na standard umirovljenika
Mjere koje je Vlada predstavila imaju dva glavna učinka: ublažavanje posljedica rasta cijena osnovnih troškova te poboljšanje socijalne sigurnosti umirovljenika kroz ciljanu novčanu pomoć. Ove odluke izravno utječu na kućne budžete i svakodnevni standard starijih građana.
Zaštita od rasta cijena
Najveći pritisak na umirovljenike posljednjih godina dolazi od stalnog rasta cijena hrane i energenata. Paket mjera zadržava cijene struje i plina na istoj razini, što sprječava dodatne troškove u kućanstvima s niskim primanjima. Time se izbjegava situacija u kojoj bi računi pojeli veliki dio mirovine.
Osim energenata, Vlada je proširila popis proizvoda sa zamrznutim cijenama. Na listi se nalaze osnovne namirnice poput ulja, mlijeka, brašna, ali i povrće, voće te higijenski proizvodi. To znači da umirovljenici, koji često raspolažu s ograničenim budžetom, mogu planirati kupovinu bez straha od naglog poskupljenja.
Primjerice, košarica proizvoda koja je krajem prošle godine koštala gotovo 100 eura sada se može kupiti za oko 76 eura. Takva razlika u cijeni nije zanemariva jer omogućuje da se dio novca preusmjeri na druge potrebe poput lijekova ili režija.
Socijalni značaj mjera
Jednokratni dodaci umirovljenicima predstavljaju ključan element paketa. Iznosi ovise o visini mirovine: od 160 eura za one s najnižim mirovinama do 60 eura za one čija primanja dosežu 700 eura. Time se nastoji smanjiti jaz između najugroženijih i onih s nešto višim prihodima.
Po prvi put u sustav su uključeni i umirovljenici koji rade na pola radnog vremena, ali im ukupna primanja ne prelaze određeni cenzus. Ova promjena prepoznaje realnost da mnogi stariji građani moraju dodatno raditi kako bi pokrili osnovne troškove.
Mjere imaju i psihološki učinak jer šalju poruku da država ne zanemaruje starije građane. Kada se kombiniraju s ograničenjem cijena energenata i namirnica, dodatci ne djeluju samo kao kratkoročna pomoć, već i kao znak stabilnosti i sigurnosti u razdoblju inflacije.
Uloga Vlade i EU u financiranju mjera
Mjere potpore umirovljenicima oslanjaju se na kombinaciju nacionalnih proračunskih sredstava i europskih fondova. Vlada Republike Hrvatske koristi uštede i fiskalne kapacitete kako bi osigurala isplate, dok Europska unija kroz različite mehanizme pomaže u stabilizaciji gospodarstva i očuvanju socijalne sigurnosti.
Doprinos Vlade Republike Hrvatske
Vlada, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem, u više je navrata naglasila važnost odgovornog upravljanja državnim financijama. U praksi to znači da se dio sredstava za potpore umirovljenicima osigurava izravno iz proračuna. Primjerice, samo u jednom paketu potpore za umirovljenike izdvojeno je više od 70 milijuna eura zahvaljujući proračunskim uštedama.
Odluke o isplatama donose se na sjednicama Vlade, a provedbu provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Time se nastoji osigurati da pomoć stigne brzo i bez dodatnih administrativnih prepreka.
Važno je istaknuti da se mjere ne odnose samo na jednokratne potpore. Vlada je paralelno provodila i ograničavanje cijena energenata i osnovnih proizvoda, što je umirovljenicima donijelo dodatnu zaštitu od inflacije. Time se pokazuje da proračunske intervencije nisu izolirane, već dio šireg paketa stabilizacijskih mjera.
Podrška i sredstva iz EU fondova
Uz nacionalni proračun, značajnu ulogu imaju i europski izvori financiranja. Hrvatska je kroz Fond solidarnosti EU-a, Mehanizam za oporavak i otpornost (NPOO) te druge programe osigurala više milijardi eura. Dio tih sredstava usmjeren je na obnovu nakon potresa, ali i na mjere koje neizravno olakšavaju položaj umirovljenika.
Konkretno, Vlada je navela da je za obnovu i razvoj izdvojeno oko 3,3 milijarde eura kombinacijom europskih i domaćih sredstava. Iako ta sredstva nisu namijenjena isključivo umirovljenicima, njihova upotreba u jačanju gospodarstva i infrastrukture stvara prostor za nacionalne potpore.
Europska unija tako ne financira izravno isplate jednokratnih dodataka, ali omogućuje Hrvatskoj da kroz stabilniji proračun i rast BDP-a lakše provodi socijalne mjere. Na taj način kombinacija domaćih i europskih resursa čini sustav otpornijim na vanjske šokove poput inflacije ili energetskih kriza.
Često postavljana pitanja
Novi paketi mjera donose različite oblike financijske potpore umirovljenicima, od jednokratnih dodataka do socijalnih naknada i poreznih olakšica. Uz to, mijenjaju se i pragovi za prijevremeno umirovljenje te se uvode programi koji ciljaju zaštitu starijih osoba kroz subvencije i socijalne programe.
Koje su najnovije mjere za povećanje mirovina?
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu plaća i troškova života. Osim toga, Vlada je uvela šesti i sedmi krug jednokratnih dodataka za umirovljenike s nižim primanjima. Time se nastoji ublažiti utjecaj inflacije i rasta cijena osnovnih proizvoda.
Kako se može ostvariti pravo na dodatak na mirovinu?
Pravo na dodatak imaju umirovljenici čija su ukupna primanja ispod određenog cenzusa. Iznosi se kreću od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine. Isplata se provodi automatski putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bez potrebe za dodatnim zahtjevima.
Na koji način se provodi zaštita starijih osoba kroz socijalne programe?
Osim mirovinskih dodataka, starije osobe s niskim primanjima mogu ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i naknadu za pomoć i njegu. Ugroženim kućanstvima država subvencionira račune za energente. U pojedinim slučajevima isplaćuju se i jednokratne potpore za pokrivanje troškova grijanja ili hrane.
Kakve su predviđene porezne olakšice za umirovljenike?
Umirovljenici s nižim mirovinama uglavnom ne plaćaju porez na dohodak. Za one s višim mirovinama primjenjuju se osobni odbici i umanjenja, čime se smanjuje porezno opterećenje. Time se nastoji povećati raspoloživi dohodak starijih osoba.
Koji su uvjeti za prijevremeno umirovljenje?
Prijevremeno umirovljenje moguće je uz najmanje 35 godina staža i navršenih 60 godina života. Međutim, na iznos mirovine primjenjuje se trajno umanjenje, koje se računa za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Ova mjera potiče dulji ostanak na tržištu rada.
Kako se mijenjaju prava umirovljenika s obzirom na novi proračun?
Novi proračun predviđa dodatna sredstva za jednokratne potpore, subvencije energenata i povećanje dječjeg doplatka za kućanstva u kojima žive umirovljenici. Umirovljenici koji rade na pola radnog vremena sada također imaju pravo na dodatke. Time se širi krug korisnika koji primaju financijsku podršku države.