Rast cijena struje i plina već mjesecima opterećuje kućne budžete, a umirovljenici su među onima koji to najviše osjete. Vlada je zato donijela nove mjere kojima se pokušava ublažiti udar na njihove mirovine. Riječ je o jednokratnim novčanim dodacima i potporama vezanim uz energente, a sve s ciljem da se olakša svakodnevni život starijih građana.
Umirovljenici s mirovinom do 840 eura dobit će jednokratnu pomoć od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine, dok će posebno ranjive skupine i dalje imati pravo na dodatne potpore za pokrivanje troškova energije.
Ove mjere nisu trajno rješenje, ali pokazuju smjer u kojem država pokušava odgovoriti na inflaciju i rast troškova života. Kako točno funkcioniraju naknade, tko ima pravo na njih i kada stižu isplate – na ta pitanja vrijedi obratiti pažnju u nastavku.
Najnovije mjere pomoći umirovljenicima
Vlada je odlučila ublažiti udar rasta cijena energenata kroz novi paket pomoći za umirovljenike. Iznosi naknada razlikuju se prema visini mirovine, a mjera obuhvaća stotine tisuća korisnika s mirovinama ispod određenog cenzusa. Isplate su vremenski raspoređene kako bi obuhvatile i one koji primaju mirovine iz inozemstva ili uz rad.
Jednokratne novčane naknade po visini mirovine
Naknade se određuju prema četiri razreda mirovina. Oni s najnižim primanjima, do 350 eura, dobivaju najveći iznos – 160 eura. Za mirovine između 350,01 i 500 eura predviđeno je 120 eura, dok umirovljenici s mirovinama od 500,01 do 650 eura primaju 80 eura. Najmanji iznos, 60 eura, namijenjen je onima čija mirovina iznosi od 650,01 do 840 eura.
U praksi to znači da će umirovljenik s prosječnom mirovinom od oko 620 eura dobiti 80 eura dodatka. Ako se usporedi s ranijim jednokratnim potporama, ovo je deveti krug isplata, a iznosi su slični onima iz prethodnih godina kada su se dijelile naknade od 400, 600 ili 900 kuna.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da se radi o privremenom ublažavanju troškova, a ne trajnom rješenju. Dugoročno se planira izmjena formule usklađivanja mirovina kako bi rast plaća i troškova života bio pravednije uključen u izračun.
Raspodjela sredstava i broj korisnika
Ova mjera obuhvaća oko 760.000 umirovljenika čija mirovina ne prelazi 840 eura. Ukupna vrijednost paketa iznosi 76,5 milijuna eura. Osim umirovljenika, jednokratnu pomoć od 100 eura dobit će i približno 13.000 branitelja.
Umirovljenici koji rade također imaju pravo na dodatak, ali samo ako im mirovina i plaća zajedno ne prelaze propisani cenzus. Time se pokušava izbjeći situacija u kojoj bi pomoć primali oni s višim ukupnim primanjima.
Posebna skupina su korisnici inozemnih mirovina. Njima će sredstva biti isplaćena kasnije jer se podaci o visini mirovina moraju uskladiti s dokumentacijom iz drugih država. Time se osigurava da svi koji ispunjavaju uvjete dobiju pomoć, bez obzira na izvor mirovine.
Vremenski okvir isplate pomoći
Isplate kreću u listopadu 2025. i odnose se na većinu umirovljenika u Hrvatskoj. Oni koji primaju mirovinu iz inozemstva ili rade uz mirovinu dobit će sredstva u prosincu. Takav raspored omogućuje administraciji dovoljno vremena za provjeru podataka.
Istodobno, država nastavlja subvencionirati energente, iako u manjem obujmu. Računi za struju rastu za 6,5 % u studenom, a dodatnih 3,5 % početkom iduće godine. Pomoć umirovljenicima zamišljena je kao ublažavanje tog povećanja.
Za najugroženije skupine ostaje i mjesečna naknada od 70 eura za troškove energije. Njome se koristi više od 85.000 kućanstava, a pokriva struju, plin i toplinsku energiju. Na taj način kombiniraju se jednokratne i redovne potpore kako bi se smanjio pritisak na kućne budžete starijih građana.
Uvjeti za ostvarivanje prava na pomoć
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ovisi o visini mirovinskih primanja, uključujući i dodatke koji se isplaćuju uz mirovinu. Posebna pravila vrijede za umirovljenike koji primaju mirovinu iz inozemstva te za one koji uz mirovinu ostvaruju i prihod od rada.
Kriteriji prihoda i visine mirovine
Osnovni uvjet za ostvarivanje pomoći jest da ukupno mjesečno primanje umirovljenika ne prelazi 840 eura. U taj iznos ulazi mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja, dokupljena mirovina čija je isplata preuzeta prema zakonu te drugi dodaci, osim naknade zbog tjelesnog oštećenja i doplatka za pomoć i njegu.
Visina jednokratne isplate ovisi o primanjima:
- do 350 eura → 160 eura pomoći
- od 350,01 do 500 eura → 120 eura pomoći
- od 500,01 do 650 eura → 80 eura pomoći
- od 650,01 do 840 eura → 60 eura pomoći
Na ovaj način se pomoć usmjerava onima s nižim prihodima, dok oni s višim mirovinama iznad navedenog praga nemaju pravo na naknadu.
Umirovljenici s inozemnim mirovinama
Pravo na pomoć imaju i oni koji primaju mirovinu iz inozemstva, ali pod uvjetom da ukupna primanja zajedno s domaćom mirovinom ne prelaze granicu od 840 eura. Za razliku od umirovljenika koji primaju samo hrvatsku mirovinu, ova skupina mora dostaviti dokaz o visini inozemne mirovine.
Dokumentacija se predaje do 30. studenoga 2024. nadležnom tijelu, a kao dokaz služi potvrda inozemnog nositelja osiguranja o isplaćenoj mirovini za rujan 2024. godine. Tek nakon dostave tog podatka može se provesti isplata.
Ova obveza postoji jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nema automatski uvid u iznose koje isplaćuju strana osiguravajuća tijela. Bez potvrde se pravo ne može ostvariti.
Postupak provjere i automatska isplata
Za većinu umirovljenika koji primaju mirovinu isključivo iz hrvatskog sustava mirovinskog osiguranja, provjera se obavlja automatski. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje raspolaže podacima o visini mirovine te na temelju toga utvrđuje pravo na pomoć.
Isplata se provodi najkasnije u listopadu 2024., dok se za umirovljenike s inozemnim mirovinama i one koji rade rok pomiče na prosinac 2024.. Umirovljenici koji rade također imaju pravo na potporu, ali samo ako im zbroj plaće i mirovine ne prelazi propisani prag.
Ovaj sustav smanjuje administrativne postupke jer većina korisnika ne mora podnositi nikakav zahtjev, osim onih koji primaju inozemnu mirovinu ili dodatne prihode iz rada.
Iznosi i primjena jednokratnih naknada
Jednokratne naknade uvedene su kako bi se ublažio udar rasta troškova života, posebno kod onih s mirovinama ispod prosjeka. Iznosi se razlikuju prema visini mirovine, a postoje i posebna pravila za korisnike koji primaju mirovinu iz inozemstva.
Tablica isplata prema iznosu mirovine
Visina naknade određuje se prema rasponu mirovine. Oni s najmanjim primanjima dobivaju najveći iznos, dok se potpora smanjuje kako mirovina raste. Time se pokušava osigurati da pomoć najviše osjete oni kojima je najpotrebnija.
| Raspon mirovine | Iznos naknade |
|---|---|
| do 350 € | 160 € |
| 350 – 500 € | 120 € |
| 500 – 650 € | 80 € |
| 650 – 840 € | 60 € |
U ranijim krugovima potpore isplate su bile izražene u kunama, primjerice 1200 kn za mirovine ispod 1500 kn, 900 kn za one između 1500 i 2000 kn, te 600 ili 400 kn za više kategorije. Današnji iznosi u eurima nastavljaju istu logiku, ali su prilagođeni novoj valuti.
Specifične skupine korisnika
Naknada ne ide samo domaćim umirovljenicima. Oni koji primaju dio ili cijelu mirovinu iz inozemstva također imaju pravo na isplatu, no kod njih se termin razlikuje. Dok većina dobiva uplatu u listopadu, korisnici s inozemnim mirovinama sredstva primaju u prosincu.
Ova praksa uvedena je kako bi se uskladili podaci između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i stranih institucija. Time se smanjuje mogućnost pogrešaka u isplati.
Posebno se vodi računa o umirovljenicima koji imaju vrlo niske mirovine, često ispod 70 eura mjesečno. Za njih je i manja jednokratna naknada značajan dodatak jer čini razliku u podmirivanju osnovnih računa.
Utjecaj na kućni budžet umirovljenika
Iako se radi o jednokratnim naknadama, za mnoge umirovljenike one znače olakšanje u mjesecima kada rastu režije i troškovi hrane. Primjerice, dodatak od 160 eura gotovo odgovara prosječnom mjesečnom trošku za režije u manjem stanu.
Za one s nešto višim mirovinama, poput 600 ili 700 eura, iznos potpore od 60 ili 80 eura možda neće pokriti cijeli račun za struju i plin, ali ipak ublažava povećanja od 10% najavljena za ovu godinu.
Naknade nisu trajno rješenje, ali pomažu u prijelaznom razdoblju. Za mnoge starije osobe, dodatnih 400 ili 900 kuna u prošlim godinama značilo je kupnju zimnice ili lijekova, dok današnji iznosi u eurima imaju sličnu funkciju u novim okolnostima.
Pomoć za troškove energenata i inflaciju
Mjere pomoći usmjerene su na ublažavanje rasta cijena plina i električne energije, ali i na zaštitu najugroženijih kućanstava. Poseban naglasak stavljen je na umirovljenike i korisnike socijalnih naknada, kojima su osigurane jednokratne i mjesečne potpore.
Naknade za plin i električnu energiju
Rast cijena energenata posebno pogađa kućanstva s nižim primanjima. Vlada je zato uvela naknade koje pokrivaju dio troškova za plin i električnu energiju. Ove naknade nisu trajne, već se isplaćuju u određenom razdoblju kako bi se ublažio pritisak na kućni budžet.
Procjenjuje se da oko 75 tisuća osoba s priznatim statusom ugroženog kupca energenata ostvaruje pravo na ovu pomoć. Radi se o korisnicima osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe te određenim skupinama branitelja i civilnih stradalnika.
Mjera je zamišljena kao ciljano rasterećenje, a ne kao univerzalna subvencija. Time se sredstva usmjeravaju onima kojima su najpotrebnija, dok se istovremeno nastoji održati fiskalna održivost.
Mjesečne potpore za najugroženije
Osim jednokratnih isplata, uvedene su i mjesečne potpore. Od travnja 2023. korisnici s priznatim statusom ugroženog kupca imaju pravo na 70 eura mjesečno za podmirenje troškova električne energije, plina ili grijanja.
Ova potpora traje do ožujka 2024. godine i predstavlja značajan iznos za kućanstva s niskim prihodima. Primjerice, za osobu koja živi sama i prima zajamčenu minimalnu naknadu, tih 70 eura znači pokrivanje gotovo cijelog mjesečnog računa za energiju.
Važno je naglasiti da se ova mjera ne odnosi samo na umirovljenike, već i na druge ranjive skupine. Na taj način se izbjegava situacija u kojoj bi samo jedan dio populacije bio zaštićen, dok bi drugi ostali bez ikakve potpore.
Utjecaj na cijene energenata
Unatoč mjerama pomoći, računi za energente nisu ostali potpuno nepromijenjeni. Od studenoga 2023. zabilježeno je povećanje cijena – struja je poskupjela za oko 3 eura mjesečno, a plin za približno 4 eura.
Iako se radi o relativno malim iznosima, za kućanstva s niskim prihodima i to predstavlja dodatno opterećenje. Upravo zato su potpore od 70 eura i jednokratne naknade ključne za održavanje osnovne sigurnosti u opskrbi energijom.
Mjere subvencioniranja imaju i širi učinak. One usporavaju rast inflacije jer sprječavaju nagli skok troškova života. Time se štiti kupovna moć građana, a posebno onih koji nemaju prostora za prilagodbu kroz veće prihode.
Uloga Vlade i ključnih institucija
Podrška umirovljenicima u vrijeme rasta troškova života oslanja se na odluke Vlade, provedbu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i javne istupe premijera Andreja Plenkovića. Svaka od ovih razina ima specifičnu ulogu u oblikovanju i provedbi mjera pomoći.
Mjere Vlade Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske donosi pakete mjera kojima nastoji ublažiti posljedice inflacije i poskupljenja. Poseban naglasak stavljen je na umirovljenike, jer oni čine jednu od najugroženijih skupina.
Primjeri uključuju jednokratne potpore koje se isplaćuju nekoliko puta godišnje. Iznosi se kreću od 50 do 160 eura, ovisno o visini mirovine. Na taj način Vlada pokušava barem djelomično pokriti povećane troškove hrane, lijekova i režija.
Mjere nisu ograničene samo na novčane potpore. Vlada je donijela odluke o zadržavanju stabilnih cijena struje i plina, što izravno utječe na kućne proračune. Ovakva politika omogućuje predvidive troškove za starija kućanstva koja imaju fiksne prihode.
Do sada je kroz različite pakete pomoći izdvojeno više milijardi eura, a značajan dio tih sredstava usmjeren je upravo na mirovinski sustav i socijalnu zaštitu starijih građana.
Uloga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima ključnu administrativnu ulogu. On provodi odluke Vlade i organizira isplatu jednokratnih potpora. Bez njegove infrastrukture i baze podataka, provedba bi bila teško izvediva.
HZMO raspolaže evidencijom svih korisnika mirovina, uključujući i one koji primaju mirovine iz inozemstva. To omogućuje precizno određivanje tko ima pravo na potporu i u kojem iznosu.
Isplate se često provode u nekoliko faza. Primjerice, prvo se isplaćuju potpore korisnicima koji primaju mirovine iz Hrvatske, a zatim onima koji primaju mirovine iz drugih država, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj. Na taj se način osigurava da nitko ne bude izostavljen.
Uloga Zavoda nije samo tehničke prirode. On je i komunikacijski kanal prema građanima, jer pruža informacije o rokovima isplate i uvjetima za ostvarivanje prava. Time se smanjuje nesigurnost i zbunjenost među umirovljenicima.
Izjave i aktivnosti Andreja Plenkovića
Premijer Andrej Plenković redovito javno ističe važnost potpore umirovljenicima. Njegove izjave naglašavaju da se radi o skupini koja je posebno osjetljiva na rast cijena i kojoj država mora pružiti sigurnosnu mrežu.
Plenković je više puta naglasio da su jednokratne potpore samo dio šire politike. Uz njih, Vlada nastoji povećavati redovne mirovine kroz usklađivanja i dodatke, kako bi se osigurao dugoročni rast prihoda starijih građana.
Njegova komunikacija uključuje i predstavljanje konkretnih brojki. Tako je naveo da je do sada isplaćeno deset krugova potpora, ukupne vrijednosti veće od 700 milijuna eura. Time nastoji pokazati kontinuitet i ozbiljnost politike prema starijoj populaciji.
Uz javne istupe, Plenković sudjeluje i u konzultacijama sa sindikatima i udrugama umirovljenika. Na tim sastancima prikupljaju se prijedlozi i kritike, što omogućuje prilagodbu budućih mjera stvarnim potrebama građana.
Posebne potpore i dodatne skupine korisnika
Mjere pomoći nisu bile usmjerene isključivo na umirovljenike. Vlada je, kroz različite pakete, uključila i poljoprivrednike, branitelje te druge ranjive skupine. Poseban naglasak stavljen je na podršku ruralnim područjima gdje su troškovi života i proizvodnje posebno osjetljivi na rast cijena.
Pomoć poljoprivrednicima
Poljoprivrednici su među najizloženijima rastu troškova, posebno energenata i stočne hrane. Vlada je zato u više navrata osigurala subvencije za gorivo, gnojivo i repromaterijal. Time se pokušalo spriječiti da poskupljenja prelome preko leđa proizvođača i da dođe do poremećaja u opskrbi hranom.
Jedna od mjera uključivala je povrat dijela troškova za dizel koji se koristi u poljoprivredi. Ova potpora bila je ključna za manje proizvođače koji nemaju financijske rezerve. Uz to, uvedene su i izravne potpore stočarima zbog rasta cijena žitarica.
Mjere nisu uvijek bile dovoljne, ali su omogućile kontinuitet proizvodnje u kriznim razdobljima. Posebno su važne bile za obiteljska gospodarstva koja čine većinu poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj.
Potpore za branitelje i druge ugrožene skupine
Osim umirovljenika, jednokratne potpore obuhvatile su i branitelje s niskim primanjima te korisnike socijalnih naknada. Braniteljska populacija često se suočava s problemima zdravstvene i socijalne prirode, pa su dodatna sredstva bila usmjerena na najugroženije.
Korisnici socijalne pomoći i osobe s invaliditetom također su uvršteni u pakete. Iznosi su se razlikovali ovisno o kategoriji, ali cilj je bio isti – ublažiti pritisak inflacije na kućne proračune.
Na ovaj način, sustav potpore nije bio jednosmjeran, nego je obuhvatio širi krug građana koji su najteže pogođeni rastom cijena. Time se smanjio rizik od socijalne isključenosti i dodatnog siromaštva.
Utjecaj mjera na ruralna područja
Ruralna područja posebno su osjetljiva jer se ondje troškovi grijanja, prijevoza i osnovnih namirnica brže osjećaju. Potpore su stoga imale dvostruku ulogu – socijalnu i razvojnu. S jedne strane pomagale su kućanstvima, a s druge su održavale lokalnu proizvodnju i radna mjesta.
U mnogim selima upravo su poljoprivrednici i umirovljenici nositelji lokalne ekonomije. Kada oni dobiju potporu, novac se najčešće troši unutar zajednice – u trgovinama, ljekarnama ili na lokalnim uslugama. To stvara učinak koji nadilazi samu vrijednost potpore.
Mjere su tako imale važnu ulogu u očuvanju stabilnosti manjih sredina. Premda nisu riješile sve probleme, spriječile su dublje posljedice poskupljenja i omogućile da ruralna područja ostanu održiva u kriznim godinama.
Često postavljana pitanja
Umirovljenici se danas suočavaju s rastom troškova života, a država i lokalne zajednice pokušavaju ublažiti taj pritisak različitim oblicima pomoći. Riječ je o jednokratnim isplatama, subvencijama režija i programima koji ciljaju osnovne životne potrebe.
Koje mjere pomoći su dostupne umirovljenicima uslijed poskupljenja?
Najčešća mjera je jednokratna novčana pomoć. Iznos se kreće od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine, a pravo imaju oni čija primanja ne prelaze 840 eura mjesečno.
Osim toga, postoje i lokalni programi potpore, primjerice u Zagrebu, gdje se dodatna naknada dodjeljuje umirovljenicima s nižim prihodima.
Kako se može ostvariti pravo na jednokratnu financijsku pomoć za umirovljenike?
Pravo se ostvaruje automatski za one koji primaju mirovinu isključivo u Hrvatskoj i čija primanja ne prelaze propisani prag.
Umirovljenici koji imaju i inozemnu mirovinu moraju do kraja studenoga dostaviti dokaz o iznosu mirovine za rujan. Tek nakon toga ostvaruju pravo na isplatu.
Postoje li posebni programi subvencioniranja režijskih troškova za starije osobe?
Da, neke jedinice lokalne samouprave nude subvencije za struju, plin ili grijanje. Ti programi ovise o mjestu prebivališta i visini ukupnih prihoda kućanstva.
U pravilu, zahtjev se podnosi gradskom ili općinskom uredu socijalne skrbi.
Kako umirovljenici mogu aplicirati za pomoć u nabavi osnovnih životnih namirnica?
Dio općina i gradova organizira vaučere ili bonove za kupnju hrane. Oni se najčešće dijele umirovljenicima s najnižim prihodima ili korisnicima socijalne pomoći.
Zahtjev se obično podnosi u lokalnom centru za socijalnu skrb ili putem gradskih ureda.
Na koji način se provodi distribucija paketa pomoći umirovljenicima u vrijeme poskupljenja?
Paketi pomoći s osnovnim namirnicama i higijenskim potrepštinama najčešće se distribuiraju preko Crvenog križa ili udruga umirovljenika.
U nekim slučajevima, paketi se dostavljaju na kućnu adresu, dok se drugdje preuzimaju na unaprijed određenim lokacijama.
Koje su dugoročne mjere podrške planirane za umirovljenike s obzirom na rast troškova života?
Osim jednokratnih isplata, Vlada je najavila redovita usklađivanja mirovina s inflacijom. Time se nastoji očuvati kupovna moć umirovljenika.
Dugoročno, planiraju se i programi socijalnih usluga u zajednici, poput pomoći u kući i subvencioniranog stanovanja za starije osobe s niskim prihodima.