Mnogi se pitaju što se događa kada unuci naslijede imovinu od bake ili djeda – jesu li i oni obvezni platiti porez ili spadaju u skupinu oslobođenih? Tema je važna jer se pravila razlikuju ovisno o stupnju srodstva, a pogrešno tumačenje može dovesti do nepotrebnih troškova.
Unuci ne plaćaju porez na nasljedstvo jer pripadaju skupini potomaka u ravnoj liniji, a oni su prema zakonu u potpunosti oslobođeni ove obveze.
Ipak, nasljeđivanje nije uvijek jednostavno – postoje razlike između pokretnina i nekretnina, posebni postupci obračuna, ali i iznimke koje vrijedi znati. Upravo zato, razumijevanje poreznih grupa i pravila može značiti razliku između glatkog postupka i dugih administrativnih zavrzlama.
Osnovne informacije o porezu na nasljedstvo
Porez na nasljedstvo u Hrvatskoj odnosi se na imovinu koja se prenosi bez naknade, bilo putem nasljeđivanja ili darovanja. Pravila razlikuju vrste imovine, poreznu stopu i moguće iznimke, a obveze se utvrđuju prema Zakonu i prate se kroz postupke pred javnim bilježnikom ili sudom.
Što je porez na nasljedstvo
Porez na nasljedstvo je obveza koja nastaje kada fizička ili pravna osoba stekne imovinu bez naknade. To uključuje novac, vrijednosne papire, novčane tražbine i pokretnine čija vrijednost prelazi određeni prag, kao i nekretnine.
Stopa poreza iznosi 4 %, osim kada se primjenjuje drugi porez, primjerice porez na promet nekretnina. Postoje i kategorije osoba koje su oslobođene plaćanja, među kojima su bračni drug, djeca, unuci, roditelji i posvojitelji. Time se štiti uža obitelj od dodatnog financijskog tereta pri prijenosu imovine.
Za imovinu koja se već oporezuje kroz druge propise, poput PDV-a na određene transakcije, porez na nasljedstvo se ne naplaćuje. Na taj način se izbjegava dvostruko oporezivanje.
Važno je naglasiti da se porez ne odnosi jednako na sve oblike imovine. Primjerice, nekretnine se posebno tretiraju i ulaze u sustav poreza na promet nekretnina, dok se pokretnine i novac obračunavaju kroz porez na nasljedstvo i darove.
Kada nastaje obveza plaćanja poreza
Obveza plaćanja nastaje u trenutku kada nasljednik ili daroprimatelj stekne imovinu. Kod nasljeđivanja, to se utvrđuje tijekom ostavinskog postupka pred javnim bilježnikom. Ako se nasljednik odrekne imovine, poreznu obvezu preuzima onaj kome je nasljedstvo ustupljeno.
Rokovi su jasno propisani. Javni bilježnik mora u roku od 30 dana dostaviti isprave Poreznoj upravi. Ako dokument nije ovjeren kod bilježnika ili suda, sam porezni obveznik mora prijaviti stjecanje u roku od 30 dana.
Nakon što Porezna uprava donese rješenje, porez treba platiti u roku od 15 dana. Nepoštivanje rokova može dovesti do zateznih kamata i dodatnih troškova.
Kod nekretnina, prijava se vrši Poreznoj upravi na području gdje se nekretnina nalazi. Kod pokretnina i novca, nadležnost se određuje prema prebivalištu ili sjedištu poreznog obveznika. Na taj način država osigurava da se svaka vrsta imovine pravilno prijavi i oporezuje.
Da li unuci plaćaju porez na nasljedstvo
Unuci u Hrvatskoj mogu biti obveznici poreza na nasljeđivanje, ali njihova obveza ovisi o pravnom okviru i propisanim poreznim oslobođenjima. Najvažnije je razumjeti u kojem se nasljednom redu nalaze i pod kojim uvjetima država priznaje oslobađanje od plaćanja poreza.
Pravni okvir za unuke
Prema hrvatskom Zakonu o porezu na nasljedstva i darove, porez se plaća na naslijeđenu imovinu kada fizičke ili pravne osobe steknu vlasništvo bez naknade. Obveznik poreza je nasljednik koji imovinu stječe nakon ostavinskog postupka.
Unuci se u nasljednopravnom smislu nalaze u drugom nasljednom redu, osim ako stupaju na mjesto pokojnog roditelja (tzv. pravo predstavljanja). U tom slučaju tretiraju se kao prvi nasljedni red. Upravo ta razlika određuje njihovu poreznu obvezu.
Ako unuk nasljeđuje izravno iza djeda ili bake, a roditelj je živ, tada se smatra da pripada drugom nasljednom redu. Ako pak nasljeđuje umjesto svog roditelja koji je preminuo, tada preuzima položaj prvog nasljednog reda. To je ključna pravna odrednica.
Porezna oslobođenja za unuke
Porezna pravila predviđaju oslobođenje od poreza za određene nasljednike. Potpuno oslobođenje vrijedi za bračne drugove, djecu, posvojenu djecu, roditelje i posvojitelje. Oni čine tzv. prvi nasljedni red.
Unuci se oslobađaju poreza samo kada u nasljedstvo ulaze umjesto svog roditelja, dakle kao zamjena u prvom redu. Ako nasljeđuju kao dio drugog nasljednog reda, tada nemaju pravo na automatsko oslobođenje.
Primjer: ako otac preminulog nije živ, unuk nasljeđuje djedovu kuću i oslobođen je poreza. Ako je otac živ, a unuk dobije imovinu od djeda darovanjem ili oporukom, tada se na njega primjenjuje porezna obveza.
Uvjeti za oslobođenje od poreza za unuke
Da bi unuk bio oslobođen poreza, moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. Najvažniji je da nasljeđuje na temelju prava predstavljanja, odnosno da ulazi u nasljedstvo umjesto svog preminulog roditelja. Samo tada uživa isti status kao djeca ostavitelja.
U praksi to znači da porezna uprava gleda nasljedni red, a ne samo obiteljski odnos. Dakle, iako je unuk krvni srodnik u ravnoj liniji, oslobođenje nije zajamčeno u svim slučajevima.
Ako se radi o darovanju imovine za života bake ili djeda, porez se u pravilu plaća jer unuci nisu uključeni u kategoriju osoba koje imaju trajno oslobođenje. U takvim slučajevima porezna stopa se primjenjuje na vrijednost darovane imovine, osim ako postoje posebne okolnosti koje zakon predviđa.
Porezne grupe i srodstvo nasljednika
Porezni tretman nasljeđivanja u Hrvatskoj uvelike ovisi o tome kojoj skupini nasljednika osoba pripada. Zakon jasno razlikuje bliske članove obitelji od daljih srodnika, a razlike u obvezama mogu biti značajne.
Prva skupina nasljednika
U prvu skupinu ulaze supružnici, djeca, posvojenici, roditelji te unuci ako nasljeđuju umjesto svojih preminulih roditelja. Ova skupina uživa najpovoljniji status jer je u potpunosti oslobođena plaćanja poreza na nasljedstvo.
Drugim riječima, kada dijete naslijedi stan od roditelja ili kada unuk naslijedi djedovinu jer je njegov roditelj već preminuo, porez se ne plaća. Oslobođenje vrijedi bez obzira na vrijednost imovine, bilo da se radi o manjoj štednji ili nekretnini visoke tržišne vrijednosti.
Ovakvo rješenje zakonodavac je uveo kako bi se zaštitila najuža obitelj i spriječilo dodatno financijsko opterećenje u trenucima kada se imovina prenosi unutar osnovne obiteljske linije. Time se osigurava kontinuitet obiteljskog vlasništva i smanjuje rizik od prisilne prodaje naslijeđene imovine.
Druga i treća skupina nasljednika
Druga skupina obuhvaća braću, sestre, njihove potomke te djedove i bake. Oni nemaju isto oslobođenje kao prvi nasljedni red, već im se može obračunati porez po stopi od 4%. Iznos ovisi o vrijednosti naslijeđene imovine, a oslobođenja su ograničena.
Treća skupina uključuje sve ostale nasljednike koji nisu u bliskom krvnom ili obiteljskom odnosu s ostaviteljem. Tu spadaju rođaci u daljnjim linijama, ali i osobe koje nisu u srodstvu. Njihov porezni položaj je najnepovoljniji jer se također primjenjuje opća stopa od 4%, bez posebnih pogodnosti.
U praksi to znači da će, primjerice, nećak koji naslijedi stan od ujaka morati platiti porez, dok bi isti stan, da ga naslijedi dijete ili unuk u prvom redu, bio potpuno oslobođen. Upravo ova razlika naglašava važnost stupnja srodstva pri nasljeđivanju.
Postupak obračuna i plaćanja poreza na nasljedstvo
Obračun poreza na nasljedstvo u Hrvatskoj provodi se kroz nekoliko jasno definiranih koraka. Ključni elementi su utvrđivanje vrijednosti naslijeđene imovine, poštivanje zakonskih rokova i pravilno podnošenje prijave poreznoj upravi.
Procjena vrijednosti nasljedstva
Vrijednost nasljedstva određuje se prema tržišnoj cijeni imovine na dan smrti ostavitelja. To znači da se nekretnine, pokretnine, novac i vrijednosni papiri procjenjuju u skladu s njihovom realnom tržišnom vrijednošću.
Kod nekretnina se najčešće uzima u obzir procjena porezne uprave na temelju podataka iz zemljišnih knjiga i tržišnih kretanja. Za pokretnine se porez obračunava samo ako pojedinačna vrijednost prelazi 6.700 eura. Novac i vrijednosni papiri uvijek ulaze u poreznu osnovicu.
Ako nasljednik osporava procijenjenu vrijednost, može zatražiti dodatnu procjenu putem ovlaštenog sudskog vještaka. Ovaj postupak produžuje proces, ali može smanjiti poreznu obvezu ako se utvrdi niža vrijednost.
Rokovi za prijavu i plaćanje
Rokovi u postupku nasljeđivanja strogo su propisani. Nakon što javni bilježnik zaključi ostavinski postupak, on je dužan u roku od 30 dana dostaviti dokumentaciju poreznoj upravi.
Porezna uprava potom izdaje rješenje kojim utvrđuje iznos poreza. Nasljednik je dužan platiti porez u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Važno je napomenuti da se porez ne plaća odmah po smrti ostavitelja, već tek nakon što porezna uprava donese službeno rješenje. Time se nasljednicima omogućuje vrijeme za pripremu financijskih sredstava.
Podnošenje porezne prijave
U većini slučajeva prijavu poreza na nasljedstvo ne podnosi sam nasljednik, već to automatski čini javni bilježnik ili sud. Oni su obvezni dostaviti sve relevantne isprave poreznoj upravi.
Ipak, postoje iznimke. Ako dokument o stjecanju imovine nije ovjeren kod javnog bilježnika ili izdan od strane suda, tada nasljednik sam mora podnijeti prijavu u roku od 30 dana. To se odnosi, primjerice, na određene pokretnine ili vrijednosne papire.
Prijava se podnosi nadležnoj ispostavi porezne uprave prema prebivalištu poreznog obveznika ili mjestu gdje se nalazi imovina. Nepravovremeno podnošenje može dovesti do prekršajnih kazni ili zateznih kamata na poreznu obvezu.
Posebnosti nasljeđivanja nekretnina i pokretnina
Kod nasljeđivanja imovine u Hrvatskoj pravila nisu jednaka za sve vrste dobara. Razlikuje se postupak i porezni tretman kada se nasljeđuje stan ili kuća u odnosu na novac, vozila ili druge pokretnine. Razumijevanje tih razlika pomaže nasljednicima da izbjegnu nepotrebne troškove i postupke.
Nasljeđivanje nekretnina
Kod nasljeđivanja nekretnina najvažnije je znati da se u Hrvatskoj ne plaća porez na nasljedstvo za nasljednike prvog reda, što uključuje djecu, supružnike i unuke ako ulaze u tu skupinu zbog smrti roditelja. Međutim, postoji obveza plaćanja poreza na promet nekretnina, koji iznosi 3% od procijenjene vrijednosti.
Porezna uprava određuje vrijednost nekretnine na temelju tržišnih podataka. Ako nasljednik planira kasnije prodati stan ili kuću, može se pojaviti i obveza plaćanja poreza na dohodak od kapitala, ovisno o vremenu i uvjetima prodaje.
Postupak nasljeđivanja uključuje prijavu imovine u roku od 30 dana nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Kašnjenje može dovesti do kazni, pa je važno pratiti rokove. U praksi, mnoge obitelji koriste pravne savjetnike kako bi ubrzale prijenos vlasništva i izbjegle administrativne poteškoće.
Nasljeđivanje pokretnina i novca
Pokretnine poput automobila, umjetnina ili nakita te novčana sredstva također podliježu poreznim pravilima, ali u većini slučajeva nasljednici prvog reda oslobođeni su plaćanja poreza na nasljedstvo. To znači da djeca, supružnici i unuci (ako nasljeđuju umjesto svojih roditelja) ne plaćaju dodatne namete.
Za druge nasljednike, primjerice braću ili sestre, porez se naplaćuje po stopi od 4% na vrijednost imovine. Kod novca i štednih uloga postupak je jednostavniji jer se temelji na iznosu koji je evidentiran kod banke u trenutku smrti ostavitelja.
Specifičnost kod pokretnina jest da se često radi o imovini čija vrijednost može biti sporna ili teško procjenjiva. U tim slučajevima Porezna uprava koristi procjene sudskih vještaka. Kod vozila se kao osnova uzima tržišna vrijednost prema katalozima i tablicama.
Za razliku od nekretnina, kod nasljeđivanja pokretnina nema dodatnog poreza na promet, ali se postupak prijave i dalje mora obaviti u zakonskom roku.
Najčešće greške i preporuke za nasljednike
Kod nasljeđivanja imovine često nastaju problemi zbog nedostatka informacija ili pogrešnih pretpostavki. Najčešće se radi o nepravodobnoj prijavi, pogrešnom tumačenju poreznih obveza ili nepotpunoj dokumentaciji, što može dovesti do dodatnih troškova i postupaka pred poreznom upravom.
Pogreške u prijavi nasljedstva
Jedna od čestih pogrešaka je kašnjenje s prijavom nasljedstva. Prema zakonu, porez na nasljedstva i darove utvrđuje se rješenjem, a obveza plaćanja nastaje u roku od 15 dana od primitka tog rješenja. Ako nasljednik ne reagira na vrijeme, može se suočiti s kamatama i kaznama.
Drugi problem je nepotpuna prijava imovine. Mnogi nasljednici prijave samo nekretnine, dok zanemaruju pokretnine, vrijednosne papire ili novčane tražbine. To može izazvati dodatne postupke i sumnju porezne uprave.
Česta je i zabluda da unuci uvijek plaćaju porez. U stvarnosti, unuci spadaju u krug potomaka i oslobođeni su plaćanja poreza na nasljedstva i darove. No, ako se radi o nekretninama, oni moraju uredno prijaviti nasljedstvo jer oslobođenje vrijedi samo ako pripadaju zakonski izuzetoj skupini.
Savjeti za izbjegavanje dodatnih troškova
Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, važno je odmah nakon ostavinske rasprave prikupiti svu potrebnu dokumentaciju. To uključuje izvatke iz zemljišnih knjiga, potvrde o vrijednosti pokretnina i podatke o financijskoj imovini.
Preporučuje se i savjetovanje s javnim bilježnikom ili odvjetnikom specijaliziranim za nasljedno pravo. Stručna pomoć može spriječiti pogrešne prijave i nepotrebna plaćanja.
Praktičan korak je i provjera je li nasljednik oslobođen poreza. Bračni drug, djeca, unuci i roditelji ne plaćaju porez na nasljedstva i darove, ali postupak prijave je i dalje obvezan. Zanemarivanje prijave može stvoriti probleme čak i kada porezna obveza ne postoji.
Na kraju, nasljednici bi trebali voditi računa o rokovima i čuvati svu službenu dokumentaciju. U slučaju poreznih provjera, uredna evidencija može značajno ubrzati postupak i spriječiti dodatne troškove.
Često postavljana pitanja
Porez na nasljedstvo u Hrvatskoj ima jasno propisane stope, rokove i izuzetke. Pravila se razlikuju ovisno o vrsti imovine i srodstvu s ostaviteljem, a unuci se u većini slučajeva nalaze u povoljnijem položaju u odnosu na druge nasljednike.
Koje su stope poreza na nasljedstvo za unuke?
Stopa poreza na nasljedstvo u Hrvatskoj iznosi 4% i primjenjuje se na pokretnine, novac i vrijednosne papire ako nisu oslobođeni poreza.
Kod nekretnina se ne plaća porez na nasljedstvo, već porez na promet nekretnina koji iznosi 3%.
Postoje li izuzeci od plaćanja poreza na nasljedstvo za unuke?
Da. Unuci spadaju u kategoriju potomaka u ravnoj liniji, a ta skupina je u potpunosti oslobođena plaćanja poreza na nasljedstvo i darove.
To znači da unuci ne plaćaju porez, bez obzira na vrijednost naslijeđene imovine.
Koji su rokovi za prijavu i plaćanje poreza na nasljedstvo?
Porez se mora platiti u roku od 15 dana od dana kada porezna uprava dostavi rješenje.
Sam postupak prijave pokreće se kroz ostavinski postupak, pa porezna uprava automatski zaprima podatke o nasljednicima.
Kako se vrednuje imovina za potrebe obračuna poreza na nasljedstvo?
Vrijednost imovine određuje se prema tržišnoj vrijednosti na dan smrti ostavitelja.
Kod nekretnina se koristi procjena vrijednosti na tržištu, a kod pokretnina i novca uzima se njihova nominalna ili realna tržišna vrijednost.
Koja dokumentacija je potrebna za prijavu poreza na nasljedstvo?
Najvažniji dokument je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju koje izdaje javni bilježnik u ostavinskom postupku.
Uz to, može biti potrebna dokumentacija o vrijednosti imovine, poput izvatka iz zemljišnih knjiga ili potvrda o stanju računa.
Mogu li unuci biti oslobođeni plaćanja poreza na nasljedstvo u slučaju darovanja?
Da. Ako baka ili djed daruju unuku imovinu, on je također oslobođen plaćanja poreza jer se radi o potomku u ravnoj liniji.
Oslobođenje vrijedi i za darovanja novca, pokretnina i nekretnina, bez obzira na vrijednost dara.