Što se događa s mirovinom kada osiguranik ili umirovljenik preminu? To je pitanje koje se često postavlja, ali odgovor nije uvijek jasan na prvi pogled. Obiteljska mirovina postoji upravo zato da članovi obitelji ne ostanu bez financijske sigurnosti u trenutku kada izgube blisku osobu.
Obiteljska mirovina je novčana naknada koju nakon smrti osiguranika ili umirovljenika mogu primati članovi njegove obitelji, a njezina svrha je nadomjestiti dio ili cijeli iznos prihoda koji je pokojnik ostvarivao.
Razumjeti tko ima pravo na obiteljsku mirovinu, pod kojim uvjetima se ostvaruje i kako se određuje njezin iznos, ključno je za svakoga tko se nađe u toj situaciji. Upravo zato vrijedi dublje proučiti pravila, izračune i postupke koji stoje iza ovog instituta – jer razlika između površnog znanja i stvarnog razumijevanja može značiti dugoročnu sigurnost.
Što je obiteljska mirovina
Obiteljska mirovina dio je mirovinskog sustava Republike Hrvatske i predstavlja pravo koje se ostvaruje nakon smrti osiguranika ili umirovljenika. Njezin cilj je osigurati financijsku podršku članovima obitelji i spriječiti nagli gubitak prihoda u kućanstvu. Sustav je jasno definiran Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i provodi ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Temeljna svrha obiteljske mirovine
Glavna svrha obiteljske mirovine je nadoknaditi dio ili cijeli iznos prihoda koji je pokojnik ostvarivao. Time se osigurava kontinuitet financijske sigurnosti obitelji, posebno onima koji su ovisili o njegovoj ili njezinoj mirovini.
Obiteljska mirovina se ne isplaćuje svima jednako, već ovisi o broju članova obitelji i njihovim pravima. Na primjer, ako pravo koristi samo jedan član, on ima pravo na 77% mirovine koju bi pokojnik primao. Ako pravo ostvaruje više članova, postotak se dijeli, ali ukupni iznos ostaje unutar zakonskog okvira.
Ova vrsta mirovine nije zamišljena kao dodatni prihod, već kao zaštita od financijskog pada nakon smrti člana obitelji. U tom smislu, ona ima i socijalnu funkciju jer štiti najranjivije skupine – djecu, udovice, udovce i osobe bez radne sposobnosti.
Tko su korisnici obiteljske mirovine
Pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti različite skupine. Najčešći korisnici su bračni i izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri, djeca do određene dobi ili dok se školuju, te djeca s invaliditetom. Također, pravo može ostvariti razvedeni bračni drug kojemu je dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Uvjeti se razlikuju ovisno o statusu korisnika. Na primjer, udovice i udovci mogu ostvariti pravo bez obzira na dob ako imaju djecu na uzdržavanju, dok se u drugim slučajevima traži navršenih 50 ili 65 godina života. Djeca imaju pravo do završetka redovnog školovanja, ali najduže do 26. godine.
HZMO u svakom slučaju provodi postupak i utvrđuje pravo na temelju dokumentacije. Time se osigurava da korisnici dobiju ono što im pripada, a da se pritom poštuju zakonski kriteriji.
Zakonski okvir i najnovije promjene
Obiteljske mirovine uređene su Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Do 2023. godine korisnici su morali birati između vlastite mirovine i obiteljske, no novi model obiteljske mirovine donio je značajnu promjenu.
Od 1. siječnja 2023. udovice i udovci mogu zadržati svoju starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i uz to primati dio obiteljske mirovine. Taj dio iznosi 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji.
Postoje i ograničenja. Ukupan zbroj osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine ne smije prelaziti 80 aktualnih vrijednosti mirovine (trenutno 1.156 eura). Minimalni iznos dijela obiteljske mirovine određen je na 3 aktualne vrijednosti, ali ne može biti veći od 50% obiteljske mirovine.
Ova izmjena omogućila je da više od 300.000 umirovljenika u Hrvatskoj ostvari povoljnije uvjete. Time je sustav postao fleksibilniji i prilagođeniji stvarnim potrebama obitelji koje ostaju bez primarnog izvora prihoda.
Uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu
Pravo na obiteljsku mirovinu uređeno je zakonom i vezano je uz status umrlog osiguranika te članova njegove obitelji. Od ključne je važnosti tko se smatra korisnikom, pod kojim uvjetima i u kojim slučajevima se može ostvariti i kombinirati više prava.
Tko ima pravo na obiteljsku mirovinu
Pravo mogu ostvariti različiti članovi obitelji umrlog osiguranika. Najčešće se radi o bračnom drugu, izvanbračnom drugu, životnom partneru ili neformalnom životnom partneru. Oni moraju ispuniti određene dobne ili zdravstvene uvjete, poput navršenih 50 godina života ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Razvedeni bračni drug također može steći pravo, ali samo ako mu je sudskom odlukom priznato pravo na uzdržavanje. Time se jasno razlikuje od udovice ili udovca, koji pravo stječu temeljem samog bračnog odnosa.
Djeca su posebna kategorija. Ona imaju pravo do 18. godine života, odnosno do 26. ako se redovito školuju. Ako kod djeteta nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, pravo se zadržava bez obzira na godine.
Roditelji, posvojitelji, očuh ili maćeha mogu ostvariti pravo samo ako ih je osiguranik uzdržavao i ako su navršili 60 godina ili su prije toga izgubili radnu sposobnost.
Posebni uvjeti za članove obitelji
U praksi postoje dodatni uvjeti koji se odnose na trajanje zajednice ili status uzdržavanja. Izvanbračni drug mora dokazati da je zajednica trajala najmanje tri godine, osim ako postoji zajedničko dijete. Postojanje takve zajednice utvrđuje se u posebnom sudskom postupku.
Neformalni životni partneri imaju jednaka prava, ali također moraju dokazati trajanje zajednice. Ovo pravilo vrijedi i za formalne životne partnere, što pokazuje da zakon izjednačava različite oblike zajednica.
Djeca s invaliditetom imaju posebno zaštićen položaj. Ako imaju status osobe s invaliditetom i preostalu radnu sposobnost, pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju neovisno o uzdržavanju. Čak i ako rade ili otvore obrt, pravo ostaje, iako se isplata može privremeno obustaviti za vrijeme zaposlenja.
Poseban slučaj su pastorčad, unučad i druga djeca koju je osiguranik uzdržavao. Ako su bez roditelja ili roditelji imaju potpuni gubitak radne sposobnosti, i oni mogu ostvariti pravo.
Pravo na dvije obiteljske mirovine
Jedna od specifičnih situacija odnosi se na djecu koja izgube oba roditelja. U tom slučaju zakon jasno propisuje da dijete ima pravo na dvije obiteljske mirovine – iza svakog roditelja zasebno.
To pravo nije moguće kombinirati kod bračnih drugova ili partnera. Oni mogu ostvariti samo jedno pravo, i to ono koje im je povoljnije. Primjerice, udovica ne može zadržati svoju starosnu mirovinu i istodobno punu obiteljsku mirovinu, već se mora odlučiti za jednu ili koristiti dio obiteljske mirovine uz osobnu.
Ovo pravilo posebno je važno za planiranje financijske sigurnosti obitelji. Dok djeca imaju iznimnu zaštitu, odrasli članovi obitelji moraju pažljivo razmotriti koji oblik prava im donosi veću korist.
Iznos, isplata i kombiniranje obiteljske mirovine
Visina obiteljske mirovine određuje se prema mirovini koju je pokojnik primao ili bi primao da je ostao živ, a zatim se primjenjuju posebni postoci i pravila. Isplata se može odnositi na cijelu obiteljsku mirovinu ili samo na njezin dio, a od 2023. uvedena je i mogućnost kombiniranja osobne i obiteljske mirovine pod određenim uvjetima.
Kako se izračunava obiteljska mirovina
Obiteljska mirovina temelji se na mirovini umrlog osiguranika. Prvo se utvrđuje iznos njegove starosne ili invalidske mirovine, a zatim se primjenjuje mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu. Za jednog člana obitelji faktor iznosi 77% izračunate mirovine.
Primjerice, ako bi pokojnik imao pravo na 400 eura, obiteljska mirovina za jednog člana iznosila bi 308 eura. Kod više članova postotak raste, ali se dijeli među korisnicima.
Najniži iznos obiteljske mirovine veže se uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM). Minimalno se isplaćuju tri AVM-a, što trenutno iznosi oko 40 eura, ali ne može biti više od 50% pripadajuće obiteljske mirovine. Time se sprječava da korisnici primaju prenisko određene svote.
Važno je naglasiti da se mirovina umrlog usklađuje od dana smrti do trenutka priznanja prava. Dakle, ne računa se iznos koji je primao u trenutku smrti, već onaj koji bi primao nakon svih usklađivanja.
Isplata dijela obiteljske mirovine
Od 2023. godine uvedena je mogućnost da korisnici vlastite mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske) primaju i dio obiteljske mirovine. Ovaj dio iznosi 27% od obiteljske mirovine za jednog člana.
Ako je izračunata obiteljska mirovina 308 eura, tada dio iznosi 83,16 eura. Međutim, postoji i zaštitni minimum – najmanje tri AVM-a, odnosno oko 40 eura.
Postoji i gornja granica. Zbroj osobne mirovine i dijela obiteljske ne smije prijeći 80 aktualnih vrijednosti mirovine, što je trenutačno oko 1.156 eura. Ako bi kombinacija prelazila taj limit, dio obiteljske mirovine se ne isplaćuje.
Mirovina iz inozemstva ne ulazi u taj izračun. Dakle, korisnici koji primaju i stranu mirovinu neće biti zakinuti pri određivanju prava na dio obiteljske mirovine.
Kombiniranje osobne i obiteljske mirovine
Kombiniranje je moguće samo ako korisnik već ostvaruje pravo na osobnu mirovinu u Hrvatskoj i ako je jedini korisnik obiteljske mirovine. Iznimka postoji ako obiteljsku mirovinu dijeli s djetetom s invaliditetom ili članom obitelji s potpunim gubitkom radne sposobnosti.
Korisnik starosne ili prijevremene mirovine može zatražiti prelazak na model u kojem prima svoju mirovinu uvećanu za dio obiteljske. Ako mu je to povoljnije, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odobrava takav oblik isplate.
Važno je znati da nije moguće primati dvije obiteljske mirovine istovremeno. Također, korisnik koji je do tada primao punu obiteljsku mirovinu mora prijeći na osobnu mirovinu kako bi ostvario pravo na kombinaciju.
Zahtjev se podnosi u nadležnoj područnoj službi HZMO-a, poštom, u poslovnici Hrvatske pošte ili putem sustava e-Građani. Nakon provedenog postupka, Zavod izračunava i isplaćuje povoljniju opciju za korisnika.
Postupak ostvarivanja prava i posebne situacije
Pravo na obiteljsku mirovinu ne nastaje automatski, već se mora zatražiti kroz službeni postupak. Način podnošenja zahtjeva, dostupne elektroničke usluge te posebni uvjeti za osobe s invaliditetom i druge osjetljive skupine imaju važnu ulogu u ostvarivanju ovog prava.
Podnošenje zahtjeva za obiteljsku mirovinu
Zahtjev za mirovinu podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Član obitelji mora priložiti osobne dokumente, smrtni list osiguranika i druge potvrde koje dokazuju pravo, primjerice rodni list djeteta ili vjenčani list.
Ako se zahtjev podnese u roku od šest mjeseci od ispunjenja uvjeta, pravo vrijedi od dana nastanka uvjeta. U slučaju kašnjenja, mirovina se priznaje tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, uz mogućnost povrata najviše šest mjeseci unatrag.
Posebno je važno razlikovati zahtjev za obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Potonji se odnosi na situacije kada preživjeli bračni drug želi zadržati vlastitu mirovinu, ali i ostvariti dio mirovine preminulog.
Elektroničke usluge i e-Građani
Podnošenje zahtjeva više nije ograničeno samo na fizičke šaltere. Putem sustava e-Građani korisnici mogu predati dokumentaciju elektroničkim putem. Ova opcija posebno koristi onima koji žive izvan većih gradova ili žele izbjeći čekanja u poslovnicama HZMO-a.
e-usluge HZMO-a omogućuju pregled statusa zahtjeva, provjeru isplata i preuzimanje potvrda bez dolaska u ured. Time se smanjuje administrativno opterećenje i ubrzava cijeli postupak.
Unatoč digitalnim mogućnostima, mnogi i dalje biraju osobni odlazak u podružnicu, ponajviše starije osobe koje nisu navikle na internetske alate. Zato HZMO i dalje vodi paralelni sustav – elektronički i klasični.
Prava osoba s invaliditetom i posebni slučajevi
Osobe s invaliditetom imaju posebno regulirana prava. Ako je kod člana obitelji nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnost za rad, pravo na obiteljsku mirovinu može se ostvariti i prije propisanih dobnih granica.
Djeca s invaliditetom mogu zadržati pravo na mirovinu neovisno o zaposlenju ili obavljanju djelatnosti, iako se isplata obustavlja dok traje zaposlenje u trajanju od najmanje pola radnog vremena. Nakon prestanka zaposlenja, isplata se ponovno uspostavlja.
U slučaju smrti osiguranika zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji stječu pravo bez obzira na duljinu radnog staža. Također, razvedeni bračni drug može ostvariti pravo ako mu je sudskom odlukom dosuđeno uzdržavanje.
Ovakvi posebni slučajevi pokazuju da sustav nastoji obuhvatiti različite životne okolnosti i pružiti sigurnost onima koji su najugroženiji.