Mnogi umirovljenici nakon završetka radnog vijeka razmišljaju o tome kako ostati aktivni i ostvariti dodatni prihod. Neki to čine iz potrebe, a drugi iz želje da nastave raditi ono što vole. Pitanje koje se često postavlja glasi: može li osoba u mirovini otvoriti obrt i što to znači za njezinu mirovinu?
Da, umirovljenik može otvoriti obrt u Hrvatskoj, no u slučaju da se prijavi na puno radno vrijeme i uđe u obvezno osiguranje, isplata mirovine se obustavlja sve dok traje poslovna aktivnost. Nakon prestanka osiguranja, mirovina se ponovno nastavlja isplaćivati.
Ova tema otvara niz praktičnih pitanja – od pravnih uvjeta, preko utjecaja na mirovinu i doprinose, pa sve do alternativnih opcija poput paušalnog obrta ili osnivanja j.d.o.o.-a. Upravo tu počinje prava rasprava o tome što je najpametnije rješenje za nekoga tko želi ostati poduzetno aktivan u mirovini.
Pravni uvjeti za otvaranje obrta kao umirovljenik

Umirovljenici u Hrvatskoj mogu otvoriti obrt, ali time ulaze u sustav koji ima jasna pravila. Najvažnije je razumjeti tko ima pravo registrirati obrt, kakva je procedura i koje su razlike između obrta, trgovačkih društava i domaće radinosti.
Tko može otvoriti obrt nakon umirovljenja
Svaki umirovljenik s poslovnom sposobnošću može postati vlasnik obrta. Međutim, važno je znati da se u većini slučajeva isplata mirovine obustavlja dok traje registrirani obrt. To znači da prihod dolazi isključivo iz poslovanja, a mirovina se ponovno aktivira tek nakon zatvaranja obrta.
Iznimke postoje. Invalidski umirovljenici zbog profesionalne nesposobnosti mogu otvoriti obrt i zadržati mirovinu. Također, dio prijevremeno umirovljenih djelatnika MORH-a može raditi uz smanjenu mirovinu. Pravila se provjeravaju kod HZMO-a jer status ovisi o vrsti mirovine.
Ovo je ključna točka: umirovljenik mora unaprijed procijeniti može li poslovanje pokriti troškove doprinosa, poreza i života bez mirovine. Bez te procjene, otvaranje obrta može postati financijski teret.
Potrebna dokumentacija i postupak registracije
Postupak registracije obrta za umirovljenike jednak je kao i za druge građane. Prvi korak je odabir djelatnosti i provjera ispunjava li uvjete (npr. stručna sprema ili posebne dozvole kod vezanih obrta).
Dokumentacija uključuje:
- osobnu iskaznicu
- dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta (ako su potrebni)
- obrazac prijave u obrtni registar
- dokaz o uplati upravne pristojbe
Registracija se obavlja u nadležnom uredu državne uprave ili online putem sustava e-Građani. Nakon upisa, vlasnik obrta prijavljuje se Poreznoj upravi i HZMO-u.
Važno je naglasiti da se umirovljenici obvezno prijavljuju u sustav doprinosa kao i svi ostali obrtnici. To znači plaćanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, što može značajno utjecati na mjesečne troškove.
Razlika između obrta, j.d.o.o. i domaće radinosti
Obrt je najjednostavniji oblik poslovanja, ali nosi osobnu odgovornost vlasnika za sve obveze. Kod j.d.o.o.-a (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) osnivač odgovara samo do visine temeljnog kapitala, koji iznosi 2.500 kuna (oko 332 eura). Za umirovljenike to znači manji osobni rizik, ali i složenije vođenje poslovnih knjiga.
Domaća radinost i sporedno zanimanje predstavljaju lakši oblik dodatne zarade. Registriraju se kod nadležnog ureda, ali ne zahtijevaju puni ulazak u sustav doprinosa. To je često pogodnije za umirovljenike koji žele manji obim posla bez gubitka mirovine.
Usporedba:
- Obrt → veća sloboda poslovanja, ali obustava mirovine i puni doprinosi.
- j.d.o.o. → složenija administracija, ali mirovina se ne obustavlja jer vlasništvo u društvu ne znači zaposlenje.
- Domaća radinost → jednostavnija opcija za povremene poslove, bez značajnog administrativnog opterećenja.
Pravilnim odabirom oblika poslovanja, umirovljenik može uskladiti svoje želje za radom s financijskim sigurnostima koje mu pruža mirovina.
Utjecaj otvaranja obrta na mirovinu i osiguranja

Otvaranje obrta za umirovljenike može značiti dodatni prihod, ali i niz obveza. Najvažnije je razumjeti kako se to odražava na isplatu mirovine, obvezna osiguranja i mogućnost rada na pola ili puno radno vrijeme.
Isplata mirovine i uvjeti za obustavu
Kada umirovljenik otvori obrt i prijavi se na puno radno vrijeme, isplata mirovine se obustavlja. To ne znači da gubi pravo na mirovinu, već da se ona stavlja u mirovanje za razdoblje dok traje obvezno osiguranje. Nakon prestanka rada u obrtu, mirovina se ponovno aktivira.
Ako umirovljenik obavlja djelatnosti koje se vode kao drugi dohodak (npr. ugovor o djelu, autorski honorari, poljoprivreda, iznajmljivanje nekretnina), mirovina se ne obustavlja. Isto vrijedi i za domaću radinost ili sporedna zanimanja.
Važno je napomenuti da porez na mirovinu može predstavljati dodatni trošak. Primjerice, ako netko prima više od 560 eura mirovine, može ući u skupinu obveznika poreza na dohodak. To pogađa velik broj umirovljenika, pa je potrebno unaprijed procijeniti isplativost otvaranja obrta.
Obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Otvaranjem obrta, umirovljenik ulazi u sustav obveznog osiguranja. To znači da se mora ponovno prijaviti u mirovinsko i zdravstveno osiguranje te redovito plaćati doprinose. Visina doprinosa ovisi o vrsti obrta i prijavljenom radnom vremenu.
Za razliku od zaposlenja na pola radnog vremena, gdje umirovljenik zadržava mirovinu, kod obrta se tretira kao da radi samostalno. Time preuzima sve obveze poslodavca i radnika u isto vrijeme. To uključuje uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup, ako je obveznik) te za zdravstveno osiguranje.
Oni koji žele izbjeći obustavu mirovine često biraju domaću radinost ili sporedna zanimanja, jer za njih vrijede blaži uvjeti i ne zahtijevaju ponovno uključivanje u obvezno osiguranje.
Rad na puno i pola radnog vremena
Umirovljenici zaposleni kod poslodavca na pola radnog vremena mogu istovremeno primati mirovinu. To je česta praksa, posebno u trgovini i uslužnim djelatnostima, gdje se traži fleksibilna radna snaga.
Kod obrta, situacija je drukčija. Ako je vlasnik obrta prijavljen na puno radno vrijeme, mirovina se stavlja u mirovanje. Trenutno zakon ne dopušta vođenje obrta uz istovremeni rad na pola radnog vremena i zadržavanje mirovine.
Jedina mogućnost za kombinaciju rada i mirovine u okviru obrta jest da umirovljenik prenese obrt na drugu osobu ili ga zatvori te nastavi djelatnost kroz domaću radinost ili sporedno zanimanje. Time može ostati poslovno aktivan, a da ne izgubi pravo na isplatu mirovine.
Alternativne opcije za poslovanje u mirovini

Umirovljenici koji žele ostati poslovno aktivni ne moraju nužno otvarati obrt. Postoje i drugi modeli koji omogućuju dodatne prihode, a pritom često ne dovode do obustave mirovine. Najčešće se koriste domaća radinost, autorski honorari te mogućnost prijenosa obrta ili uloga prokurista u trgovačkom društvu.
Domaća radinost i sporedna zanimanja
Domaća radinost posebno je zanimljiva onima koji žele legalno prodavati vlastite proizvode ili usluge bez složene administracije. Umirovljenici mogu prijaviti izradu rukotvorina, popravke, pa čak i jednostavne usluge poput šivanja ili prerade hrane.
Prednost je što se mirovina u tom slučaju ne obustavlja. Za razliku od klasičnog obrta, domaća radinost ne zahtijeva obvezno osiguranje niti plaćanje doprinosa u punom opsegu. Potrebno je samo ishoditi rješenje kod nadležnog ureda i voditi osnovnu evidenciju o prihodima.
Sporedna zanimanja, poput povremenog davanja instrukcija ili sitnih usluga, također se mogu prijaviti na sličan način. Time umirovljenik ostaje poslovno aktivan, a istovremeno zadržava pravo na redovitu mirovinu.
Autorski honorari i drugi oblici prihoda
Autorski honorari predstavljaju još jedan oblik prihoda koji ne dovodi do gubitka mirovine. Oni se isplaćuju za radove koji imaju autorski karakter – primjerice pisanje članaka, knjiga, fotografija ili glazbenih djela.
Takvi prihodi tretiraju se kao drugi dohodak i podliježu porezu, ali ne i obveznom osiguranju koje bi obustavilo mirovinu. Umirovljenici često koriste ovu mogućnost jer im omogućuje fleksibilnost – mogu sami birati projekte i obim posla.
Osim autorskih honorara, u ovu kategoriju ulaze i ugovori o djelu, poljoprivredne djelatnosti ili iznajmljivanje nekretnina. Sve to omogućuje dodatne prihode bez potrebe za otvaranjem obrta ili trgovačkog društva.
Uloga prokurista i prijenos obrta
Jedna od opcija za umirovljenika koji ne želi zatvoriti obrt, ali ga više ne može aktivno voditi, jest prijenos obrta na drugu osobu. Time se poslovanje nastavlja, a umirovljenik zadržava pravo na mirovinu.
Druga mogućnost je preuzimanje uloge prokurista u trgovačkom društvu. Prokurist je zakonski zastupnik tvrtke, ali ne mora biti zaposlen. To znači da umirovljenik može sudjelovati u poslovnim odlukama i zastupati društvo bez prijave u obvezno osiguranje.
Ove opcije posebno su korisne kada se želi prenijeti obiteljski posao na mlađe generacije, a pritom ostati povezan s poslovanjem. Na taj način umirovljenik ne gubi mirovinu, a iskustvo i dalje koristi u praksi.