Dragovoljci Domovinskog rata često se susreću s pitanjem kako ostvariti dodatak na mirovinu koji im pripada po zakonu. Mnogi ne znaju da imaju pravo na povećanje svojih mirovina zbog sudjelovanja u obrani domovine, a neki koji znaju često ne razumiju složenost postupka.
Dragovoljci Domovinskog rata imaju pravo na dodatak na mirovinu u visini od 27% osnovne mirovine, uz mogućnost retroaktivne isplate od 2019. godine, pod uvjetom da ispunjavaju zakonski propisane kriterije i podnesu potpunu dokumentaciju.
Nakon godina rada s veteranima i njihovim obiteljima, mogu reći da je svaki uspješno riješen slučaj pobjeda za pravdu – pogotovo kad se radi o ljudima koji su dali sve za našu slobodu, a često dobivaju prekomplicirane formulare kao zahvalu.
Tko ima pravo na dodatak na mirovinu kao dragovoljac Domovinskog rata
Uvjeti za ostvarivanje prava na dodatak
Pravo na dodatak na mirovinu imaju dragovoljci koji su aktivno sudjelovali u Domovinskom ratu između 17. kolovoza 1990. i 23. kolovoza 1996. godine. No tu nije sve – postoji nekoliko ključnih uvjeta koje morate ispuniti.
Najvažniji uvjet je da ste u trenutku podnošenja zahtjeva već korisnik starosne ili prijevremene starosne mirovine. Dakle, ne možete aplicirati ako još uvijek radite i niste u mirovini. Također, dragovoljno sudjelovanje mora biti potvrđeno odgovarajućim dokumentima (o tome ću detaljnije pisati u sljedećem poglavlju).
Postoji i jedan važan detalj koji mnogi ne znaju – ako ste već korisnik drugih oblika mirovine (invalidska mirovina zbog ratnih ozljeda), možete i dalje ostvariti pravo na ovaj dodatak. Sustav nije ekskluzivan u tom smislu.
Kategorije dragovoljaca koji mogu ostvariti pravo
Zakon razlikuje nekoliko kategorija dragovoljaca koji imaju pravo na dodatak:
Dobrovoljni dragovoljci – osobe koje su se dragovoljno uključile u obranu bez poziva na službu. Ova kategorija uključuje sve one koji su spontano pristupili obrambenim snagama, bez obzira na to jesu li bili članovi TO-a, policije ili drugih formacija.
Pozivni dragovoljci – oni koji su se odazvali pozivu, ali su u trenutku poziva imali pravo na oslobođenje od vojne obveze. Tipičan primjer su očevi s malom djecom koji su se ipak odazvali pozivu.
Strani državljani – hrvatski branitelji koji nisu bili hrvatski državljani, ali su sudjelovali u obrani. Ova kategorija ponekad zahtijeva dodatnu dokumentaciju o statusu u to vrijeme.
Jedna zanimljivost – čak i ako ste sudjelovali kratko (recimo, mjesec dana), to može biti dovoljno za ostvarivanje prava, pod uvjetom da je sudjelovanje bilo aktivno i dokumentirano.
Potrebna dokumentacija za podnošenje zahtjeva
Osnovna dokumenta koja morate pribaviti
Dokumentacija je srce cijelog postupka – bez nje nema dodatka na mirovinu. Iz iskustva znam da je upravo ovdje većina ljudi ‘zapinje’ jer ne znaju što točno trebaju ili gdje to nabaviti.
Obvezni dokumenti:
- Zahtjev za ostvarivanje prava na dodatak na mirovinu (obrazac se može preuzeti s HZMO stranice)
- Potvrda o sudjelovanju u Domovinskom ratu kao dragovoljac
- Fotokopija osobne iskaznice
- Fotokopija rješenja o ostvarivanju mirovine
- Izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću o dragovoljnom sudjelovanju
Ako nemate sve dokumente odmah – ne paničite. Postupak možete pokrenuti i s djelomičnom dokumentacijom, ali završetak će biti moguć tek kad sve prikupite.
Gdje i kako pribaviti potvrde o sudjelovanju u Domovinskom ratu
Potvrdu o sudjelovanju možete zatražiti na nekoliko mjesta, ovisno o tome u kojoj ste formaciji služili:
Ministarstvo branitelja – za članove Hrvatske vojske, TO-a ili drugih obrambenih postrojbi. Zahtjev se podnosi u najbližoj ispostavi, a postupak obično traje 30-60 dana. Pro tip: nazovite unaprijed i provjerite radi li određena ispostava s vašom dokumentacijom.
MUP – za članove policije ili drugih sigurnosnih službi koji su sudjelovali u ratnim operacijama. Ovdje je postupak ponekad sporiji, pogotovo ako su arhive nepotpune.
MORH – Centar za digitalizaciju dokumentacije vodi centralnu bazu podataka. Ako na drugim mjestima ne mogu pronaći vaše podatke, ovdje je zadnja postaja.
Jedna stvar koju sam naučio kroz godine – čuvajte sve originalne dokumente koji su vam ikad izdani u vezi s ratom. Vojni booklet, uvjerenja, potvrde… sve može biti korisno za dokazivanje sudjelovanja.
Ako imate problema s pronalaženjem dokumenata, možete zatražiti pomoć veteranskih udruga – oni često imaju iskustvo s ‘zagubljenim’ slučajevima i znaju alternativne načine dokazivanja sudjelovanja.
Postupak podnošenja zahtjeva korak po korak
Gdje podnijeti zahtjev
Zahtjev se podnosi u najbližoj ispostavi HZMO-a (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje). Ne morate ići baš u onu gdje ste ostvarili mirovinu – bilo koja ispostava će prihvatiti zahtjev.
Možete ga poslati i poštom (preporučeno), što je praktično ako živite daleko od ispostave ili imate problema s kretanjem. Brojni moji klijenti koriste ovu opciju, posebno oni iz manjih mjesta.
Ispunjavanje zahtjeva – detaljne upute
Obrazac može izgledati zastrašujuće, ali zapravo nije toliko kompliciran kad znate što pisati:
Osobni podaci – ovdje nema misterija, samo prepišite podatke s osobne iskaznice. Pazite na OIB – jedna pogrešna znamenka može odgoditi postupak za tjednima.
Podaci o mirovini – upišite broj rješenja o mirovini i datum početka ostvarivanja. Ove informacije imate u svom rješenju o mirovini.
Podaci o sudjelovanju – ovdje se često prave greške. Budite precizni s datumima, imenima postrojbi i lokacijama. Ako se ne sjećate točnih datuma, napišite približno (npr. “sredina 1991.”).
Izjava pod odgovornošću – pročitajte pažljivo prije potpisivanja. Lažna izjava može imati ozbiljne posljedice.
Savjet iz prakse: fotokopiranje obrazac prije ispunjavanja. Ako se pogriješite, neće vam trebati novi put u ispostavu.
Rokovi za podnošenje i rješavanje zahtjeva
Za razliku od mnogih drugih prava, ovdje nema prekluzivnog roka – možete podnijeti zahtjev u bilo kojem trenutku nakon što ostvarite mirovinu. To znači da čak i ako ste u mirovini već 10 godina, još uvijek možete aplicirati.
HZMO ima zakonsku obvezu riješiti zahtjev u roku od 60 dana od primitka potpune dokumentacije. U praksi to ponekad potraje duže, posebno ako trebaju dodatne provjere.
Ako zahtjev podnosite nakon što je zakon stupio na snagu (2019.), možete ostvariti retroaktivnu isplatu – to znači da ćete dobiti sav novac koji vam pripada unatrag do 2019. godine. Za nekoga tko je u mirovini od ranije, to može biti značajan iznos.
Visina dodatka na mirovinu i način obračuna
Kako se izračunava dodatak
Dodatak na mirovinu za dragovoljce iznosi 27% osnovne mirovine. Ovo je fiksni postotak koji se ne mijenja ovisno o duljini sudjelovanja ili drugim čimbenicima.
Evo konkretnog primjera: ako je vaša osnovna mirovina 3.000 kuna mjesečno, dodatak će iznositi 810 kuna (3.000 × 0,27). Jednostavno, zar ne?
Važna napomena – dodatak se obračunava samo na osnovnu mirovinu, ne na ukupnu koji možda primati s drugim dodacima ili povećanjima. Ovo je česta zabuna koju susrećem.
Nema razlike između različitih kategorija dragovoljaca – svi koji ispunjavaju uvjete dobivaju isti postotak. Dakle, bez obzira jeste li bili dobrovoljni ili pozivni dragovoljac, iznos je isti.
Kada počinje isplata dodatka
Isplata dodatka počinje od prvog dana mjeseca u kojem je podnosom zahtjeva. To znači da ako zahtjev podnosite 15. ožujka, dodatak će vam se početi isplaćivati od 1. ožujka.
Retroaktivna isplata – ovo je dio koji mnoge zanima. Ako ste u mirovini od prije stupanja zakona na snagu (siječanj 2019.), imate pravo na sav novac koji vam pripada unatrag do te godine.
Recimo da ste u mirovini od 2015., a zahtjev podnosite 2024. Dobit ćete retroaktivnu isplatu od siječnja 2019. do trenutka podnošenja zahtjeva – to može biti vrlo značajan iznos.
Isplata se vrši mjesečno zajedno s redovitom mirovinom, tako da ne morate ništa dodatno poduzimati.
Najčešći problemi i kako ih riješiti
Što ako je zahtjev odbačen
Odbačeni zahtjevi su, nažalost, česta pojava – ali to ne znači kraj priče. Najčešći razlozi odbacivanja su:
Nedovoljna dokumentacija – često se događa da HZMO ne može potvrditi sudjelovanje u Domovinskom ratu jer dokumentacija nije potpuna ili jasna. Rješenje: pribavite dodatne dokumente ili svjedočenja.
Sporne okolnosti sudjelovanja – ponekad se dovodi u pitanje je li sudjelovanje bilo “dragovoljno”. Ovo se može dogoditi ako je u dokumentima naznačeno da ste bili “mobilizirani” umjesto “dragovoljac”.
Problemi s datumima – ako su datumi sudjelovanja izvan zakonskog okvira (prije 17.8.1990. ili nakon 23.8.1996.), zahtjev će biti odbačen.
Iz mog iskustva, oko 70% odbačenih zahtjeva može se uspješno “popraviti” s dodatnom dokumentacijom ili pojašnjenjima.
Postupak žalbe i dodatne mogućnosti
Ako je vaš zahtjev odbačen, imate 15 dana za podnošenje žalbe od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi u istoj ispostavi HZMO-a gdje ste podnijeli zahtjev.
U žalbi obvezno navedite:
- Razloge zbog kojih smatrate da je rješenje pogrešno
- Nova dokazna sredstva (ako ih imate)
- Zahtjev za ponovnu provjeru okolnosti
Čak i ako nemate novu dokumentaciju, žalba može biti korisna jer se predmet šalje višoj instanci koja može drugačije protumačiti iste činjenice.
Alternativni putovi – ako ni žalba nije uspješna, možete se obratiti:
- Pravobranitelju za osobe s invaliditetom
- Veteranskim udrugama koje pružaju besplatnu pravnu pomoć
- Odvjetniku specijaliziranom za veteranska pitanja
Jedan savjet – ne odustajte nakon prvog “ne”. Vidjelo sam slučajeve gdje je treći ili četvrti pokušaj bio uspješan, jednostavno jer se u međuvremenu pronašla ključna dokumentacija.
Korisni savjeti za uspješno ostvarivanje prava
Nakon godina rada s veteranima, evo mojih najkorisnijih savjeta:
Dokumentirajte sve – vodite evidenciju svake korespondencije s HZMO-om. Datumi, imena službenika, sadržaj razgovora. Ponekad se dogodi da “nestanu” dokumenti ili se zaboravi što je dogovoreno.
Budite proaktivni – ako postupak traje predugo, nazovite i pitajte o statusu. Ne budite agresivni, ali budite postojani. Nažalost, “tihi” predmeti ponekad “tone” u birokraciji.
Koristite veteranske udruge – one često imaju iskustvo s problemima koje HZMO još nije riješavao i mogu pružiti korisne savjete ili čak konkretnu pomoć.
Pripremite rezervnu dokumentaciju – ako imate bilo kakve dokumente iz ratnog vremena, digitalizirajte ih i sačuvajte na više mjesta. Mnogi originalni dokumenti se gube kroz godine.
Ne pretjerujte s detaljima – u zahtjevu navedite ono što znate sigurno. Pretjerivanje ili dodavanje “ukras” može više naštetiti nego pomoći.
Razgovarajte s drugim veteranima – često kolege mogu dati korisne praktične savjete ili preporučiti gdje nabaviti određene dokumente.
I najvažnije – ne odustajte. Ovo pravo vam pripada po zakonu, a svaki uspješno riješen slučaj čini put lakšim i za druge.