Pitanje kada možete konačno reći “zbogom” radnom mjestu i uživati u zasluženoj mirovini muči svakoga tko se bliži određenoj životnoj dobi. U Hrvatskoj se uvjeti za odlazak u mirovinu mijenjaju ovisno o godini rođenja, a navigacija kroz komplicirane propise može biti frustrirajuća.
Uvjeti za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj ovisni su o godini rođenja i kreću se od 65 godina starosti s 15 godina staža za najstarije generacije, do 67 godina s 15 godina staža za one rođene nakon 1957. godine, uz mogućnost prijevremenog odlaska uz određene penale.
Kroz godine rada s klijentima primijetio sam da većina ljudi čeka zadnji trenutak prije nego što počne razmišljati o mirovini – što je greška koja može koštati tisuće kuna mjesečno.
Uvjeti za Odlazak u Mirovinu u Hrvatskoj

Hrvatski mirovinski sustav funkcionira na principu koji je… pa, recimo da nije najjednostavniji za razumjeti. Ali ne brinite se – sve se svodi na nekoliko ključnih faktora koji određuju kada možete reći “adio” svojem šefu.
Starosna Mirovina
Starosna mirovina je “klasična” opcija – čekate da napunite određenu dob i imate dovoljno radnog staža. Zvuči jednostavno, zar ne? Eh, da je samo tako…
Za starosnu mirovinu trebate:
- Određenu starosnu dob (ovisno o godini rođenja)
- Minimalno 15 godina mirovinskog staža
- Podnesen pravovaljan zahtjev
Ono što mnogi ne znaju jest da se granična dob postupno povećava. Ako ste rođeni prije 1952., možete u mirovinu s 65 godina. Rođeni ste kasnije? Připravite se na duže čekanje.
Jedan od mojih klijenata, Marko (rođen 1955.), mislio je da može u mirovinu s 65 godina kao njegov stariji brat. Kad je saznao da mora čekati još godinu dana, nije bio previše sretan. “Pa zašto mi nitko to nije rekao?” – pitao je. Zato što, nažalost, malo tko se bavi ovim stvarima na vrijeme.
Prijevremena Mirovina
Prijevremena mirovina je opcija za one koji ne mogu (ili neće) čekati do službene granice. Ali… ima tu jedan veliki “ali”.
Za prijevremenu mirovinu trebate:
- Najmanje 35 godina staža (bez obzira na dob)
- Ili 32 godine staža + dodatni uvjeti
- Biti spreman na smanjenje mirovine (i to značajno)
Svaku godinu ranijeg odlaska platit ćete s 0,3% manje mirovine mjesečno. Odlazite tri godine ranije? To je 10,8% manja mirovina – zauvijek.
Sjećam se Ane iz Zagreba koja je htjela u mirovinu s 60 godina jer je imala 36 godina staža. Kad smo izračunali da će joj mirovina biti manja za gotovo 2.000 kuna mjesečno, odlučila je raditi još dvije godine. “Bolje mi je trpjeti šefa nego biti gladna”, rekla je (i bila je u pravu).
Tabela Godina Rođenja i Uvjeta za Mirovinu
Ova tabela je vaš najbolji prijatelj – ili najveći neprijatelj, ovisno o tome kada ste rođeni. Hrvatski zakonodavac je bio… kreativ… s ovim sustavom.
Rođeni do 1952. Godine
Vi ste dobili najbolji dio pogodbe:
- Starosna dob: 65 godina (muškarci i žene)
- Minimalni staž: 15 godina
- Prijevremena mirovina: s 60 godina i 35 godina staža
Ako spadate u ovu skupinu, čestitam – uspjeli ste “pobjeći” prije nego što su uvjeti postali stroži. Većina vas je već u mirovini, ali oni koji nisu trebaju samo provjeriti imaju li dovoljno staža.
Rođeni 1953-1957. Godine
Ovdje stvari postaju… zanimljive. Vaša skupina prolazi kroz postupno povećanje graničnih godina:
| Godina rođenja | Starosna dob | Minimalni staž | Prijevremena (35 godina staža) |
|---|---|---|---|
| 1953. | 65 godina i 3 mjeseca | 15 godina | 60 godina i 3 mjeseca |
| 1954. | 65 godina i 6 mjeseci | 15 godina | 60 godina i 6 mjeseci |
| 1955. | 65 godina i 9 mjeseci | 15 godina | 60 godina i 9 mjeseci |
| 1956. | 66 godina | 15 godina | 61 godina |
| 1957. | 66 godina i 6 mjeseci | 15 godina | 61 godina i 6 mjeseci |
Jedna moja klijenta, Vesna rođena u srpnju 1954., planirala je proslavu 65. rođendana kao dan kad će u mirovinu. Kad je saznala da mora čekati do siječnja sljedeće godine… pa, recimo da proslava nije bila baš vesela.
Rođeni 1958. i Kasnije
I evo nas na “novom” sustavu – ako se može nazvati novim nešto što postoji već godinama:
- Starosna dob: 67 godina
- Minimalni staž: 15 godina
- Prijevremena mirovina: s 62 godine i 35 godina staža
“Pa to je nepravedno.” – čujem često od mlađih klijenata. Slažem se, ali pravila su takva kakva jesu. Dobra vijest? Imate više vremena za planiranje i štednju.
Kako Izračunati Svoj Mirovinski Staž
Ah, mirovinski staž – ta tajanstvena brojka koja određuje vašu budućnost. Zvuči dramatično? Jest i jeste.
Evidencija Radnog Staža
Vaš radni staž nije samo ono što mislite da je. Tu spadaju:
Osnovno osiguranje:
- Svi mjeseci kada ste bili zaposleni ili registrirani kao samostalna djelatnost
- Vojni rok (da, računa se.)
- Razdoblja nezaposlenosti s osnovom za to
- Rodiljni i roditeljski dopust
Dokaz o stažu:
- Radna knjižica (ako još uvijek imate – čuvajte je kao malo vode na dlanu)
- Potvrde od poslodavaca
- Izvadak iz registra HZMO-a
Jedan savjet iz iskustva: provjerite svoj staž barem jednom godišnje. Koliko sam puta vidio situacije gdje je netko “nestao” nekoliko mjeseci iz evidencije jer poslodavac nije platio doprinose?
Ivan iz Splita mislio je da ima 32 godine staža. Kad smo provjerili, ispostavilo se da ima samo 29 – jedan bivši poslodavac nije prijavljuje doprinose 18 mjeseci. Trebalo mu je dvije godine i odvjetnika da to riješi.
Specijalni Slučajevi i Povećanje Staža
Neki radnici imaju “privilegije” (ako se tako može reći):
Povećani staž računaju:
- Rudari (za svakih 12 mjeseci rada, računaju im se 15 mjeseci)
- Radnici na visokim temperaturama
- Piloti i kontrolori leta
- Osobe s invaliditetom
Kupovina staža je moguća, ali skupa:
- Možete “kupiti” maksimalno 5 godina staža
- Cijena ovisi o prosječnoj plaći u Hrvatskoj
- Za 2025. godinu, godina staža košta oko 75.000 kuna
Marija iz Osijeka kupila je dvije godine staža jer joj je nedostajalo do prijevremene mirovine. “Skupo je, ali manje skupo nego raditi još dvije godine s ovim šefom”, rekla mi je. Svatko ima svoje prioritete…
Postupak Podnošenja Zahtjeva za Mirovinu
Kada konačno dođe trenutak da kažete “dovoljno je”, morate kroz birokratsku mašineriju. Ne, nije zabavno, ali je potrebno.
Potrebna Dokumentacija
Pripremite se za ono što ja nazivam “papirnom gimnastikom”. Trebat će vam:
Obavezni dokumenti:
- Zahtjev za mirovinu (obrazac HR-M-001)
- Osobna iskaznica ili putovnica
- Rodni list
- Potvrda o državljanstvu (ako niste rođeni u Hrvatskoj)
- Dokaz o radnom stažu (radna knjižica, potvrde poslodavaca)
Dodatni dokumenti (ovisno o slučaju):
- Potvrda o studiranju (ako tražite povoljan staž)
- Liječničke potvrde (za invalidsku mirovinu)
- Potvrda o vojnom roku
- Dokumenti o djeci (za povećani staž majkama)
Savjet koji vrijedi zlata: napravite kopije svega. I još jedne kopije. HZMO ima talent za “gubljenje” dokumenata.
Petar iz Rijeke podnio je zahtjev s originalnom radnom knjižicom. Mjesec dana kasnije, HZMO je rekao da je nemaju. Srećom, imao je kopije, ali originalnu knjižicu nikad nije dobio natrag. “Kao da je otišla u bermudski trokut”, komentirao je.
Rokovi i Procedure
Kad podnijeti zahtjev?
- Najranije 3 mjeseca prije nego što steknete uvjete
- Obavezno prije prestanka rada (ako planirate kontinuitet)
Gdje podnijeti?
- Područni ured HZMO-a prema mjestu prebivališta
- Online putem eGrađani portala (konačno nešto moderno.)
- Poštom (preporučeno pismo)
Koliko traje postupak?
- Standardno: 30-60 dana
- Složeni slučajevi: do 6 mjeseci
- Žalbe: add još 3-6 mjeseci
Moja preporuka? Budite strpljivi, ali ne pasivni. Zovite svaka 2 tjedna da provjerite status. “Tko pita, ne skita” – stara hrvatska mudrost koja se posebno odnosi na HZMO.
Izračun Visine Mirovine
I evo nas na glavnom dijelu – koliko će vam novca stići na račun svaki mjesec. Pripremi se na matematiku koja bi mogla zabrinuti i Teslu.
Faktori Koji Utječu na Visinu Mirovine
Vaša mirovina se računa koristeći formulu koju je vjerojatno izmislio netko tko mrzi jednostavnost:
Osnova za izračun:
- Mirovinska osnovica = prosjek svih vaših plaća (valoriziranih)
- Mirovinski faktor = 0,34% za svaku godinu staža do 15 godina, zatim 0,40% za sve ostalo
- Osobni faktor = 1,00 (može biti manji ili veći ovisno o uvjetima)
U praksi to znači:
- Za 15 godina staža = 15 × 0,34% = 5,1% prosječne plaće
- Za svaku dodatnu godinu = +0,40%
- Za 40 godina staža = 5,1% + (25 × 0,40%) = 15,1% prosječne plaće
Zvuči komplicirano? Jest. Ana iz Pule radila je 38 godina s prosječnom plaćom od 7.500 kuna. Njena mirovina?
5,1% + (23 × 0,40%) = 14,3%
14,3% od 7.500 = 1.072 kune
“Kako ću preživjeti s tim?” – pitala je. Dobro pitanje…
Minimalna i Maksimalna Mirovina
Minimalna mirovina za 2025.:
- Osnovni iznos: 1.420 kuna mjesečno
- S povećanjem za 15+ godina staža: 1.562 kune
- S povećanjem za 20+ godina staža: 1.704 kune
No, pozor – minimalna mirovina se ne dodijeljuje automatski. Morate imati:
- Najmanje 15 godina staža
- Izračunatu mirovinu manju od minimalnog iznosa
- Hrvatski državljanstvo i boravište
Maksimalna mirovina je ograničena na 6.739 kuna mjesečno (za 2025.).
Mario, bivši bankar iz Zagreba, imao je prosječnu plaću od 15.000 kuna kroz 35 godina rada. Njegova izračunata mirovina bila bi oko 8.000 kuna, ali će dobiti “samo” 6.739 kuna. “Platim doprinose za 15.000, a dobijem kao da sam primao 11.000”, požalio se. Takav je sustav – Robin Hood naopako.
Dodatci na mirovinu:
- Dodatak za djecu (ako ih uzdržavate): 20% osnovne mirovine po djetetu
- Dodatak za bračni partner: 15% osnovne mirovine
- Dodatak za pomoć i njegu: do 50% osnovne mirovine
Često Postavljana Pitanja i Rješavanje Problema
Nakon godina rada s klijentima, skupio sam “greatest hits” problema s kojima se ljudi suočavaju. Evo odgovora na one najčešće.
Nedostajuća Dokumentacija
“Izgubio sam radnu knjižicu. Što sada?”
Opustite se – nije kraj svijeta. HZMO ima digitalnu evidenciju od 1999. godine, a za starije periode:
- Idite u Državni arhiv
- Kontaktirajte bivše poslodavce za potvrde
- Tražite od općine potvrdu o prebivalištu (dokazuje gdje ste bili)
“Poslodavac nije platio doprinose. Što mogu?”
Ovo je česti problem, posebno za vrijeme “divljih devedesetih”. Opcije:
- Tužba protiv poslodavca (ako još uvijek postoji)
- Zahtjev za povrat od Fonda za zaštićene osobe
- “Kupovina” tog staža (najskuplja, ali najsigurnija opcija)
Milena iz Karlovca radila je u firmi koja je propala 2003. Poslodavac nije platio doprinose 14 mjeseci. Trebalo joj je 5 godina sudskih sporova da dobije priznanje staža. “Da sam znala što me čeka, kupila bih staž odmah”, priznala je.
Sporovi i Žalbe
Kada možete podnijeti žalbu:
- Smatrate da je staž pogrešno izračunat
- Mirovina je preniska u odnosu na vaša očekivanja
- HZMO nije priznao određene periode rada
- Postupak traje predugo (preko 60 dana)
Postupak žalbe:
- Zahtjev za preispitivanje kod HZMO-a (besplatno)
- Žalba Ministarstvu (također besplatno)
- Upravni spor (tu trebate odvjetnika)
Koliko traju žalbe?
- Preispitivanje: 30-60 dana
- Ministarstvo: 3-6 mjeseci
- Upravni sud: 1-3 godine
Josip iz Varaždina smatra da mu fali godina staža zbog služenja vojske u JNA. HZMO kaže da nema dokaza, Josip tvrdi suprotno. Žalba traje već 8 mjeseci. “Umrijeti ću prije nego što dobijem mirovinu”, šali se (ali nije mu smiješno).
Moj savjet: Prije žalbe, zatražite preispitivanje predmeta. Često se problemi riješe na ovoj razini, a uštedite si živce i vrijeme.
Kada angažirati odvjetnika:
- Kad je u pitanju veliki iznos (razlika veća od 50.000 kuna)
- Kad imate složen slučaj s međunarodnim elementima
- Kad HZMO odbija priznati očito valjan staž
Zlatko, moj bivši klijent i sada dobar prijatelj, ukupno je platio odvjetniku 15.000 kuna za žalbu. Rezultat? Mirovina mu je uvećana za 800 kuna mjesečno. “U dvije godine se isplati, a živim još dugo”, rekao je. Dobra kalkulacija.
