Gotovo svaki radnik u Hrvatskoj jednom se susreće sa situacijom kada treba ići na bolovanje. Možda je to običan grip koji ne prolazi, stres koji postaje neizvodljiv, ili ozljeda koja onemogućava normalno obavljanje posla. U tom trenutku, mnogi se osjećaju izgubljeno i postavljaju ista pitanja: kako uopće funkcionira sustav bolovanja u Hrvatskoj?
Bolovanje u Hrvatskoj mogu ostvariti svi zaposleni radnici uz potrebnu medicinsku dokumentaciju od ovlaštenog liječnika, s pravom na naknadu koja iznosi 70-100% plaće ovisno o razlogu nesposobnosti za rad.
Prošao sam kroz ovaj postupak nekoliko puta (koga nije uhvatila barem jedna ozbiljnija prehlada tijekom zime?), i shvatio koliko je važno znati svoje pravo… jer kad si već bolestan, zadnja stvar koju želiš je dodatni stres oko papirologija i procedura.
Što Je Bolovanje i Kada Imate Pravo na Njega

Bolovanje je zakonsko pravo svakog zaposlenika u Hrvatskoj kad postane privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede. Ovo nije nikakav “poklon” od poslodavca – već zakonski zaštićeno pravo koje proizlazi iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Imamo pravo na bolovanje kad nam zdravstveno stanje onemogućava obavljanje redovnih radnih dužnosti. Ali pazi – nije svaki kašalj ili glavobolja razlog za bolovanje. Liječnik mora procijeniti da zaista nismo sposobni raditi.
Vrste Bolovanja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj razlikujemo nekoliko vrsta bolovanja:
Bolovanje zbog bolesti – najčešći tip, pokriva sve od gripe do ozbiljnijih zdravstvenih problema. Naknada iznosi 70% osnovne plaće za prva 42 dana (što isplaćuje poslodavac), a nakon toga 100% (isplaćuje HZZO).
Bolovanje zbog ozljede na radu – ako se ozlijedimo tijekom rada ili na putu na/s posla. Ovdje je situacija bolja – od prvog dana imamo pravo na 100% naknade plaće.
Bolovanje radi njege člana obitelji – kad trebamo skrbiti o bolesnom djetetu ili roditelju. Za njegu djeteta do 3 godine imamo pravo na 100% naknade, a za stariju djecu 70%.
Trudničko bolovanje – posebna vrsta zaštite za trudnice koje ne mogu obavljati svoj posao zbog komplikacija u trudnoći.
Zanimljivo je da mnogi ne znaju za pravo na bolovanje radi njege obitelji. Kolega s posla je jednom ostao kod kuće s bolesnim djetetom, a nije znao da može dobiti bolovanje – mislio je da mora uzeti godišnji odmor ili neplaćeni dopust.
Kako Dobiti Bolovanje od Liječnika
Dobivanje bolovanja počinje odlaskom liječniku – ali ne bilo kojem. Bolovanje mogu izdati samo ovlašteni liječnici: liječnik opće prakse (vaš “obiteljski” liječnik), specijalist ili liječnik hitne pomoći.
Kad dođete liječniku, objasnite mu svoje simptome i kako utječu na rad. Ne pretjerujte, ali ne umanjujte problem. Liječnik će vas pregledati i procijeniti jeste li sposobni raditi.
Potrebna Dokumentacija i Postupak
Za dobivanje bolovanja trebate:
- Osobnu iskaznicu ili putovnicu
- Zdravstvenu iskaznicu (ona plava)
- Potvrdu o radu (ako je prvi put kod toga liječnika)
Liječnik će vam izdati Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad – to je službeni naziv za “bolovanje”. Dokument je u tri primjerka:
- Jedan zadržavate za sebe
- Jedan šaljete poslodavcu
- Jedan ide u zdravstvenu ustanovu
Što Reći Liječniku – Primjeri Čestih Razloga
Budite iskreni i precizni. Evo primjera kako opisati svoje stanje:
Za grip/prehladu: “Imam temperaturu 38,5°C, kašljem, boli me grlo i imam glavobolju. Na poslu radim s ljudima i bojim se da ću zaraziti kolege.”
Za stres/anksioznost: “Osjećam konstantnu napetost, ne mogu se koncentrirati na posao, imam probleme sa spavanjem i glavobolje. Ovo traje već tjedan dana.”
Za bolove u leđima: “Imam jake bolove u donjem dijelu leđa koji se pogoršavaju kad sjedim. Na poslu radim na računalu 8 sati dnevno i ne mogu izdržati.”
Za želučne probleme: “Imam česte mučnine, povraćam i imam proljev. Na poslu ne mogu normalno funkcionirati.”
Nikad ne lažite liječniku – to može imati ozbiljne posljedice. Ako stvarno niste sposobni raditi, liječnik će to prepoznati i pomoći vam.
Postupak Prijave Bolovanja Poslodavcu
Čim dobijete bolovanje, krenite s prijavom poslodavcu. Ovo nije “možda sutra” situacija – postoje jasni rokovi koje morate poštovati.
Rokovi za Prijavu i Obveze Zaposlenika
Pravilo broj jedan: javite se istog dana. Čim izađete od liječnika, nazovite poslodavca i obavijestite ih da ste na bolovanju. Ovo je najvažnije – čak i ako ne možete poslati dokumentaciju odmah.
Zakonski rok za pismenu prijavu je 3 dana od početka bolovanja. Ali preporučujem da pošaljete dokumentaciju što prije – idealno sljedeći radni dan.
Mora li se zvati šefu u 6 ujutro ako dobijete bolovanje u hitnoj? Tehnički gledano, trebate obavijestiti “bez odgode”, ali koristite zdrav razum. Ako je 2 ujutro, pošaljite SMS ili mail, a ujutro nazovite.
Kako Poslati Dokumentaciju Poslodavcu
Imamo nekoliko opcija za slanje bolovanja:
Osobno dostavljanje – najsigurnija opcija, ali možda nerealna ako ste stvarno bolesni. Zamolite ukućane da odnesu potvrdu.
Pošta – pošaljite preporučeno s povratnicom. Košta 15-20 kuna, ali imate dokaz dostave.
Email – sve više poslodavaca prihvaća skeniranu potvrdu mailom. Provjerite prihvaća li vaš poslodavac ovaj način.
Faks – staromodan, ali još uvijek valjan način dostave.
Jedan savjet iz iskustva: fotografirajte/skenirajte potvrdu prije slanja. Više puta sam čuo priče o “izgubljenim” dokumentima, pa je dobro imati kopiju.
U potvrdi o privremenoj nesposobnosti pisat će:
- Datum početka bolovanja
- Predviđeni datum završetka
- Dijagnoza (ili šifra dijagnoze)
- Stupanj nesposobnosti (obično 100%)
Prava i Obveze Tijekom Bolovanja
Kad ste na bolovanju, imate određena prava, ali i obveze. Ovo nije “mini godišnji odmor” – postoje pravila kojih se morate držati.
Visina Naknade i Isplata
Naknada za bolovanje ovisi o uzroku:
Obična bolest (70% plaće):
- Prva 42 dana – isplaćuje poslodavac (70% osnovne plaće)
- Od 43. dana – isplaćuje HZZO (100% osnovne plaće)
Ozljeda na radu (100% plaće):
- Svih dana – isplaćuje poslodavac pune naknade
Profesionalna bolest (100% plaće):
- Svih dana – punu naknadu isplaćuje HZZO
Osnovna plaća za izračun je prosjek plaće iz zadnja 3 mjeseca prije bolovanja. Tu se ne računaju božićnice, regres i slični dodaci – samo osnovna plaća i stimulacije.
Isplata ide s redovnom plaćom ili u posebnoj uplati, ovisno o politici poslodavca. Nemojte se iznenaditi ako naknada kasni nekoliko dana – tu je puno administracije.
Što Smijete i Što Ne Smijete Raditi na Bolovanju
Što SMIJETE:
- Ići u trgovinu, apoteku, bolnicu
- Šetati (ako to pomaže oporavku)
- Putovati radi liječenja ili oporavka
- Biti kod kuće, u vrtu, na balkonu
Što NE SMIJETE:
- Raditi drugi posao za novac
- Obavljati intenzivne sportske aktivnosti
- Ići na zabave, koncerte (osim ako nije dio terapije)
- Raditi kućanske poslove koji mogu pogoršati stanje
Najvažnije pravilo: ne smijete raditi ništa što bi moglo pogoršati vaše zdravstveno stanje ili produljiti oporavak.
Primjer iz stvarnog života: kolega je bio na bolovanju zbog stresa, a poslodavac ga je “uhvatio” kako pije kavu u centru grada. Nema problema – šetnja i normalne dnevne aktivnosti su dozvoljene. Ali da je “uhvaćen” kako radi na građevini… to bi bila druga priča.
Kontrolni pregledi mogu biti neplanirani – HZZO ili poslodavac mogu poslati liječnika da provjeri jeste li stvarno bolesni. Ne paranojite, ali budite svjesni da je moguće.
Produžavanje Bolovanja
Kad se približava datum završetka bolovanja, a još se ne osjećate sposobnima za rad, trebate ići na kontrolni pregled.
Postupak Pregleda i Odobrenja
Ne čekajte zadnji dan. Idite liječniku 1-2 dana prije isteka bolovanja. Ako čekate da bolovanje “službeno” istekne, tehnički se smatrate sposobnim za rad.
Liječnik će vas ponovno pregledati i procijeniti trebate li još biti na bolovanju. Možda će:
- Produljiti postojeće bolovanje
- Proglasiti vas sposobnim za rad
- Uputiti na dodatne pretrage
- Preporučiti djelomičnu sposobnost za rad (rijetko, ali moguće)
Ako vam liječnik opće prakse ne želi produljiti bolovanje, a vi smatrate da još niste sposobni raditi, možete:
- Zatražiti uputnicu za specijalista
- Potražiti drugo mišljenje kod privatnog liječnika
- Obratiti se nadležnoj liječničkoj komisiji
Jedan važan detalj: ako vam se zdravstveno stanje pogorša ili razvije nova bolest tijekom bolovanja, to se tretira kao nova epizoda bolovanja. Znači, “resetira” se brojač dana i naknada.
Primjer: na bolovanju ste zbog gripe, a razvije vam se upala pluća. To postaje novo bolovanje s punim pravima na naknadu.
Dugotrajno bolovanje (više od 6 mjeseci) mora odobriti liječnička komisija HZZO-a. Tu već ulazimo u ozbiljnije zdravstvene probleme gdje je postupak kompleksniji.
Česti Problemi i Rješenja
Nažalost, ne ide sve uvijek glatko. Evo najčešćih problema s kojima se susreću radnici i kako ih riješiti.
Odbijanje Bolovanja od Strane Liječnika
Ponekad liječnik neće dati bolovanje iako se osjećate nesposobno za rad. Mogući razlozi:
- Smatra da vaši simptomi nisu dovoljno ozbiljni
- Sumnja da simulirate bolest
- Pritisak zdravstvenog sustava za smanjenjem bolovanja
Što možete učiniti:
- Objasnite detaljno kako stanje utječe na rad – možda liječnik ne razumije prirodu vašeg posla
- Zatražite drugo mišljenje – idite privatnom liječniku ili u drugu ambulantu
- Dokumentirajte simptome – vodite dnevnik stanja, fotografirajte vidljive simptome
- Insistirajte na pretrazi – zatražite da se vaše stanje temeljito provjeri
Primjer: prijateljica je radila kao čistačica s jakim bolovima u koljenima. Liječnik opće prakse joj nije htio dati bolovanje jer “može hodati”. Otišla je ortopedskim specijalistu koji je odmah prepoznao problem i izdao bolovanje.
Problemi s Poslodavcem
Poslodavac ne prihvaća bolovanje:
Neki poslodavci pokušavaju radnike odvratiti od bolovanja pritiskom ili prijetnjama. To je nezakonito. Vaša prava:
- Ne mogu vam otkazati zbog bolovanja
- Ne mogu umanjiti plaću (osim zakonske naknade)
- Ne mogu zahtijevati da radite dok ste na bolovanju
Poslodavac traži dodatne dokaze:
Poslodavac može zatražiti kontrolni pregled, ali ne smije zahtijevati dodatnu dokumentaciju od vas. Liječnička potvrda je dovoljna.
Mobbing zbog bolovanja:
Ako vas kolege ili šef maltretiraju zbog bolovanja, dokumentirajte sve (mailovi, svjedoci, datumi). Obratite se sindikatima ili inspekciji rada.
Što učiniti:
- Poznavanje svojih prava je najbolja obrana
- Čuvajte svu dokumentaciju
- Potražite pomoć sindikata ili pravne pomoći
- Prijavite nezakonitosti inspekciji rada
Jedan savjet: nikad ne idite na posao ako ste na bolovanju, čak i ako vas poslodavac moli. To može poništiti vaše bolovanje i stvoriti pravne probleme.