Mnogi se pitaju što zapravo znači kada se kaže da obiteljska mirovina iznosi 70 posto. Riječ je o pravu koje se ostvaruje nakon smrti bračnog ili izvanbračnog partnera, a visina naknade određuje se prema mirovini koju je pokojnik primao ili bi primao da je doživio mirovinu.
Obiteljska mirovina od 70 posto znači da preživjeli bračni ili izvanbračni partner ima pravo na mjesečni iznos koji čini 70 posto mirovine preminulog partnera, pod uvjetima koje propisuje zakon.
Ova tema nije samo brojka na papiru, već pitanje sigurnosti i stabilnosti u kasnijim godinama života. Razumijevanje pravila, izračuna i zakonskih izmjena ključno je za svakoga tko želi znati koja je opcija povoljnija i kako izbjeći gubitak prava.
Što je obiteljska mirovina 70 posto i kako se izračunava
Obiteljska mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu predstavlja pravo članova obitelji preminulog osiguranika ili umirovljenika na dio njegove mirovine. Najčešće korišteni oblik je upravo obiteljska mirovina u visini od 70 posto, koja se isplaćuje jednom korisniku.
Osnovni pojmovi i definicije
Obiteljska mirovina je mjesečna naknada koja se određuje na temelju mirovine koju je preminuli primao ili bi ostvario da je otišao u starosnu ili invalidsku mirovinu.
Pravo na obiteljsku mirovinu imaju bračni i izvanbračni drug, djeca, te u određenim slučajevima roditelji, pod uvjetima koje propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju.
Kada se govori o 70 posto obiteljske mirovine, misli se na iznos koji pripada jednom članu obitelji. Ako ima više korisnika (npr. udovica i djeca), taj se postotak dijeli između njih.
Važno je razlikovati obiteljsku mirovinu od najniže mirovine. Najniža mirovina je posebna kategorija u sustavu i određuje se prema godinama staža i aktualnoj vrijednosti mirovine, dok se obiteljska mirovina računa iz mirovine preminulog.
Način izračuna 70 posto obiteljske mirovine
Postupak izračuna počinje od osobne ili invalidske mirovine koju je preminuli ostvario ili bi ostvario. Na taj iznos primjenjuje se postotak od 70 posto ako pravo koristi samo jedan član obitelji.
Ako je više korisnika, tada se primjenjuju drugi postoci, primjerice 80 posto za dva korisnika ili 100 posto za tri i više korisnika. No, kod jednog korisnika pravilo je jasno – 70 posto.
Od 2023. godine uvedeno je i povećanje, pa se osnovni postotak od 70 posto u određenim slučajevima uvećava na 77 posto. To povećanje se računa automatski i korisnici ne moraju podnositi poseban zahtjev.
Kod izračuna treba voditi računa i o ograničenjima. Primjerice, postoji gornja granica koja sprječava da ukupna mirovina (osobna + dio obiteljske) prijeđe određeni limit izražen u aktualnim vrijednostima mirovine.
Primjeri isplate i izračuna
Primjer 1: Ako je preminuli imao starosnu mirovinu od 4.000 kuna, udovica kao jedini korisnik ostvaruje pravo na 70 posto, što iznosi 2.800 kuna.
Primjer 2: U slučaju kada je mirovina iznosila 2.000 kuna, obiteljska mirovina od 70 posto bila bi 1.400 kuna. Ako se primjenjuje povećanje na 77 posto, tada iznos raste na 1.540 kuna.
Primjer 3: Kod kombinacije osobne i obiteljske mirovine, korisnik može zadržati svoju osobnu mirovinu i zatražiti isplatu 27 posto obiteljske. Ako netko ima osobnu mirovinu od 3.000 kuna, a 27 posto obiteljske iznosi 900 kuna, ukupno bi primao 3.900 kuna, ali samo do maksimalnog dopuštenog iznosa.
Takvi primjeri jasno pokazuju kako pravila postotaka i zakonska ograničenja utječu na konačnu isplatu. Upravo zato korisnici često moraju procijeniti što im je povoljnije – puna obiteljska mirovina ili kombinacija s osobnom.
Tko ima pravo na obiteljsku mirovinu 70 posto
Obiteljska mirovina od 70 posto odnosi se na dio mirovine koji pripada članovima obitelji preminulog osiguranika. To pravo ovisi o ispunjenim uvjetima, obiteljskom statusu i vrsti mirovine koju je osiguranik primao prije smrti.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Pravo na obiteljsku mirovinu stječe se ako je preminuli bio osiguranik s najmanje pet godina staža osiguranja ili deset godina mirovinskog staža. Također, pravo postoji ako je ispunjavao uvjete za invalidsku mirovinu ili je već bio korisnik mirovine.
Ako je smrt nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji ostvaruju pravo bez obzira na duljinu staža.
Zahtjev se mora podnijeti u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako se preda kasnije, mirovina se priznaje od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i može se isplatiti retroaktivno do šest mjeseci unatrag.
Visina obiteljske mirovine obično iznosi 70 posto mirovine preminulog osiguranika, osim ako zakonom nije propisan viši iznos, kao što je noviji model od 77 posto.
Tko su korisnici: članovi obitelji i posebne skupine
Korisnici prava su bračni i izvanbračni drugovi, životni partneri, djeca, roditelji i posvojitelji koje je osiguranik uzdržavao.
Bračni drug ima pravo ako je do smrti osiguranika navršio 50 godina života ili ako je mlađi, ali je kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti. Ako su imali 45 godina, pravo mogu ostvariti kada navrše 50.
Djeca imaju pravo do 18. godine života, odnosno do 26. godine ako se redovito školuju. Djeca s invaliditetom zadržavaju pravo bez obzira na godine, ako im je utvrđena preostala radna sposobnost.
Posebne skupine uključuju pastorčad, unučad i djecu bez roditelja koju je osiguranik uzdržavao, kao i djecu životnog partnera prema propisima o životnom partnerstvu.
Posebni slučajevi: razvedeni supružnici i djeca
Razvedeni bračni drug može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom priznato pravo na uzdržavanje od preminulog osiguranika. To pravo vrijedi pod istim uvjetima kao i za bračne drugove.
Ako je dijete rođeno nakon smrti osiguranika, ono također ima pravo na obiteljsku mirovinu. Djeca koja su izgubila oba roditelja mogu primati dvije obiteljske mirovine – iza svakog roditelja.
Isplata mirovine se obustavlja ako korisnik radi više od pola radnog vremena, ali se pravo ne gubi. Nakon prestanka zaposlenja, isplata se ponovno uspostavlja.
U slučaju djece s potpunim gubitkom radne sposobnosti, pravo se zadržava čak i ako se zaposle, no isplata se pauzira za vrijeme rada duljeg od 3,5 sata dnevno.
Postupak ostvarivanja i potrebna dokumentacija
Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu zahtijeva točno propisan postupak i urednu dokumentaciju. Ključni su koraci podnošenje zahtjeva, priloženi dokazi te pravodobno djelovanje u skladu s rokovima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
Podnošenje zahtjeva za mirovinu
Zahtjev za obiteljsku mirovinu podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Može se predati osobno u nadležnoj područnoj službi, poštom ili putem sustava e-Građani.
Osoba koja traži mirovinu mora ispuniti službeni obrazac – zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu ili, ako već prima vlastitu mirovinu, zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama HZMO-a ili u poslovnicama.
U praksi je preporučljivo prethodno provjeriti status i uvjete putem službenog savjetnika ili telefonske linije HZMO-a. Time se izbjegavaju nepotpune prijave i dodatni pozivi na dopunu dokumentacije.
Dokumenti i rokovi
Potrebni dokumenti ovise o vrsti prava i odnosu s preminulim osiguranikom. Uobičajeno se prilaže:
- osobna iskaznica podnositelja zahtjeva
- smrtni list ili izvadak iz matice umrlih
- dokaz o srodstvu (vjenčani ili rodni list)
- dokaz o školovanju za djecu stariju od 15 godina
- potvrda o uzdržavanju ako se radi o roditelju, unuku ili drugom članu obitelji
Rok za podnošenje zahtjeva iznosi šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako se zahtjev preda kasnije, pravo se priznaje od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja, uz mogućnost isplate za najviše šest mjeseci unatrag.
Uloga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
HZMO provodi cijeli postupak – od zaprimanja zahtjeva do donošenja rješenja. Zavod provjerava dokumentaciju, utvrđuje ispunjenje zakonskih uvjeta i izračunava iznos mirovine.
Tijekom postupka HZMO može zatražiti dodatne dokaze, primjerice potvrdu o radnom statusu ili dokaz o školovanju. Kada su svi uvjeti ispunjeni, izdaje se rješenje o priznavanju prava i određuje početak isplate.
U slučaju nepotpune dokumentacije, HZMO obavještava podnositelja i daje rok za dopunu. Tek nakon potpune obrade zahtjeva pokreće se isplata obiteljske mirovine, uključujući i dio od 70 posto mirovine preminulog bračnog druga, ako podnositelj ispunjava uvjete prema ZOMO-u.
Zakonski okvir i najnovije izmjene
Obiteljska mirovina u Hrvatskoj prolazi kroz značajne promjene koje utječu na tisuće korisnika. Novi propisi donose širi krug prava, veći postotak isplate i veću fleksibilnost za starije građane koji žele ostati aktivni nakon umirovljenja.
Zakon o mirovinskom osiguranju i ključne odredbe
Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) temeljni je propis koji uređuje prava iz mirovinskog sustava. Njime se definiraju uvjeti za ostvarivanje starosne, invalidske i obiteljske mirovine.
Obiteljska mirovina tradicionalno se isplaćivala u visini od 70 % mirovine preminulog člana, no izmjenama zakona taj se udio mijenja. Novi model omogućuje 77 % iznosa, čime se nastoji ublažiti financijski gubitak članova obitelji.
ZOMO također propisuje tko ima pravo na obiteljsku mirovinu — bračni i izvanbračni drugovi, djeca, te bivši partneri uz određene uvjete. Status izvanbračne zajednice sada se može utvrditi i putem posebnog izvanparničnog postupka, što ranije nije bilo moguće.
Najnovije promjene i aktualna pravila
Od 1. srpnja 2025. na snagu su stupile izmjene ZOMO-a koje proširuju prava korisnika. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrdio je da sada pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti i bivši partneri koji su imali priznato pravo na uzdržavanje.
Od 1. siječnja 2026. uvodi se dodatna mogućnost za korisnike starije od 65 godina. Oni će moći raditi i više od polovice radnog vremena, pa čak i puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine. To stvara fleksibilniji sustav i potiče dulji ostanak na tržištu rada.
Također, korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida se penalizacija nakon navršenih 70 godina života. Time se potiče pravedniji odnos prema onima koji su ranije otišli u mirovinu.
Utjecaj Narodnih novina i ministara
Sve izmjene objavljene su u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske, čime su postale pravno obvezujuće. Objavom se osigurava transparentnost i dostupnost informacija svim građanima.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je da je cilj reforme povećati održivost sustava i poboljšati položaj umirovljenika. Njegovo ministarstvo koordiniralo je izradu izmjena u suradnji s HZMO-om i stručnim tijelima.
Ove promjene predstavljaju nastavak reformi koje su započele prethodnih godina, s naglaskom na ravnotežu između socijalne sigurnosti i fiskalne odgovornosti države.