Mnogi se pitaju što zapravo znači Barthelov indeks i kakvu ulogu ima kod inkluzivnog dodatka. Riječ je o vrlo praktičnom alatu koji procjenjuje koliko osoba može samostalno obavljati osnovne aktivnosti poput hranjenja, oblačenja ili kretanja. Na temelju tih rezultata određuje se razina potpore i visina naknade.
Barthelov indeks koristi se za procjenu funkcionalnih sposobnosti osobe, a na temelju tog rezultata dodjeljuje se inkluzivni dodatak u jednoj od pet razina potpore. To znači da visina naknade ovisi o stvarnim potrebama u svakodnevnom životu, a ne samo o dijagnozi ili postotku invaliditeta.
Oni koji žele razumjeti kako se zakonodavni okvir povezuje s praksom, što točno znači svaka razina potpore i kako izgleda postupak vještačenja, pronaći će ovdje jasne odgovore. Upravo tu počinje razjašnjavanje svih nedoumica koje često stvaraju nesigurnost u ostvarivanju prava.
Što je Barthelov indeks i inkluzivni dodatak
Barthelov indeks koristi se za procjenu svakodnevne funkcionalnosti osobe, dok inkluzivni dodatak predstavlja pravo koje se temelji na toj procjeni. Oba pojma povezuju se kroz sustav socijalne i zdravstvene skrbi jer zajedno određuju razinu potpore koja je potrebna osobi s invaliditetom ili trajnim oštećenjem.
Definicija Barthelovog indeksa
Barthelov indeks je standardizirani alat koji mjeri koliko je osoba samostalna u obavljanju osnovnih aktivnosti svakodnevnog života. Razvijen je kako bi liječnici, terapeuti i socijalni radnici imali objektivnu mjeru funkcionalne sposobnosti.
Procjenjuje se deset ključnih aktivnosti, među kojima su hranjenje, oblačenje, korištenje WC-a, kretanje i kontrola fizioloških funkcija. Svaka aktivnost boduje se prema stupnju neovisnosti – od potpune ovisnosti do potpune samostalnosti.
Ukupan rezultat kreće se od 0 do 100 bodova. Niži rezultat znači veću ovisnost o tuđoj pomoći, dok viši rezultat pokazuje veću samostalnost. Na primjer, osoba s 20 bodova treba stalnu skrb, dok osoba s 90 bodova može funkcionirati gotovo bez pomoći.
Barthelov indeks posebno se koristi nakon moždanog udara, kod neuroloških bolesti, ozljeda ili kod starijih osoba. Osim za medicinske svrhe, važan je i u administrativnim postupcima jer daje službeni dokaz o razini funkcionalnog oštećenja.
Pojam inkluzivnog dodatka
Inkluzivni dodatak je novčano pravo namijenjeno osobama s invaliditetom ili trajnim smanjenjem funkcionalnih sposobnosti. Njegova svrha je nadoknaditi povećane troškove života i omogućiti veću uključenost u društvo.
Dodjeljuje se prema Zakonu o inkluzivnom dodatku, a visina potpore ovisi o stupnju funkcionalnog oštećenja. Postoje različite razine potpore, od niže za osobe s manjim ograničenjima do više za one kojima je potrebna stalna pomoć.
Zahtjev za inkluzivni dodatak podnosi se Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Postupak uključuje vještačenje kojim se utvrđuje funkcionalno stanje osobe, a ne samo postotak tjelesnog oštećenja. Time se naglašava praktična procjena sposobnosti u svakodnevnom životu.
Važna je i činjenica da se sredstva ostvarena ovim dodatkom ne mogu ovršiti. Time se osigurava da osobe kojima je dodatak odobren zadrže financijsku sigurnost i potporu koja im je nužna.
Veza između Barthelovog indeksa i inkluzivnog dodatka
Barthelov indeks ima ključnu ulogu u postupku ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak. Na temelju rezultata ovog testa određuje se stupanj funkcionalnog oštećenja, što direktno utječe na razinu potpore.
Primjerice, osobe s niskim Barthelovim rezultatom (0–35 bodova) svrstavaju se u IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, što znači da imaju pravo na višu razinu inkluzivnog dodatka. Oni s višim rezultatima ulaze u niže stupnjeve i ostvaruju manju, ali i dalje značajnu potporu.
Ovakav sustav omogućuje jasnu i pravednu raspodjelu sredstava. Umjesto da se gleda samo medicinska dijagnoza ili postotak invaliditeta, procjenjuje se stvarna sposobnost osobe da obavlja osnovne aktivnosti.
Na taj način Barthelov indeks postaje most između medicinske procjene i socijalnog prava. Bez njega bi bilo teško objektivno odrediti kome je potrebna veća, a kome manja razina podrške kroz inkluzivni dodatak.
Zakonodavni okvir i uvjeti za ostvarivanje prava
Inkluzivni dodatak u Hrvatskoj temelji se na jasno propisanim pravilima. Zakonom se uređuje tko može ostvariti pravo, koliki je iznos naknade i koji su kriteriji za procjenu stupnja invaliditeta. Posebnu ulogu u postupku ima Barthelov indeks, koji se koristi za procjenu funkcionalnih sposobnosti osobe.
Zakon o inkluzivnom dodatku
Zakon o inkluzivnom dodatku stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine. Njime se utvrđuju uvjeti za priznavanje prava, razine potpore i način financiranja. Osnovica za izračun naknade iznosi 120 eura, a visina dodatka određuje se u postocima te osnovice.
Naknada je namijenjena osobama s invaliditetom kako bi se ublažile prepreke u svakodnevnom životu i osiguralo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Bitno je naglasiti da se inkluzivni dodatak ne smatra prihodom i izuzet je od ovrhe, što korisnicima daje sigurnost u korištenju sredstava.
Postoje različite razine potpore, od prve do pete. Primjerice, prva razina iznosi 600 % osnovice (720 eura), dok peta razina iznosi 115 % osnovice (138 eura). Na taj način zakon nastoji uskladiti visinu potpore s razinom potreba korisnika.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Pravo na inkluzivni dodatak imaju hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ali i stranci s odobrenim stalnim ili privremenim boravkom. Također, pravo mogu ostvariti azilanti, osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom te žrtve trgovanja ljudima.
Korisnik mora imati utvrđen određeni stupanj invaliditeta. Djeca mogu ostvariti pravo već kod drugog stupnja funkcionalnog oštećenja, dok odrasle osobe ostvaruju pravo kod trećeg i četvrtog stupnja.
Postoje i zapreke. Na primjer, osoba koja već prima osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu prema posebnim propisima ne može istodobno primati inkluzivni dodatak. Također, pravo se ne priznaje osobi koja posjeduje nekretnine ili poslovne prostore koje može koristiti za osiguranje sredstava.
Status osobe s invaliditetom
Za ostvarivanje prava ključno je utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom. Status se temelji na procjeni dugotrajnih tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih oštećenja. Procjena se provodi prema propisima o vještačenju i metodologijama koje uključuju i Barthelov indeks.
Barthelov indeks mjeri sposobnost osobe da samostalno obavlja osnovne aktivnosti poput hranjenja, kretanja, oblačenja ili održavanja higijene. Rezultat testa pomaže u određivanju razine potpore i visine dodatka.
Ova procjena osigurava da se sredstva usmjere onima kojima su najpotrebnija. Time se postiže pravedniji sustav, jer se razlika u funkcionalnim sposobnostima jasno odražava u iznosu naknade. Status osobe s invaliditetom evidentira se u Registru osoba s invaliditetom, što omogućuje transparentnost i praćenje prava.
Razine potpore i kriteriji procjene
Sustav inkluzivnog dodatka temelji se na jasnim pravilima koja određuju pravo na naknadu i njezinu visinu. Ključnu ulogu imaju razine potpore, Barthelov indeks te postupak vještačenja kojim se procjenjuje funkcionalno stanje osobe.
Razine potpore prema Zakonu
Zakon o inkluzivnom dodatku (NN 156/2023) propisuje četiri razine potpore. One se razlikuju prema intenzitetu potrebe za pomoći i podrškom u svakodnevnom životu.
- I. razina: blaža potreba za podrškom, najniži iznos naknade
- II. razina: umjerena potreba, uključuje osobe s djelomičnim ograničenjima
- III. razina: izraženija ograničenja, potrebna stalna pomoć u više aktivnosti
- IV. razina: najteži oblik funkcionalnog oštećenja, potpuna ovisnost o tuđoj pomoći
Razina potpore određuje ne samo visinu dodatka nego i vrstu podrške koju osoba može ostvariti. Time se nastoji uskladiti financijska naknada s realnim potrebama korisnika.
Barthelov indeks u određivanju razine
Barthelov indeks mjeri sposobnost osobe da samostalno obavlja osnovne aktivnosti: hranjenje, oblačenje, kretanje, korištenje toaleta i slično. Rezultat se kreće od 0 (potpuna ovisnost) do 100 (potpuna samostalnost).
U praksi, određene granice rezultata povezuju se s razinama potpore. Primjerice, osobe s Barthelovim indeksom 0–20 obično ulaze u IV. razinu potpore, dok oni s višim vrijednostima (npr. 35–60) mogu biti razvrstani u II. ili III. razinu, ovisno o drugim čimbenicima.
Ovaj alat daje objektivnu osnovu za procjenu, ali se koristi zajedno s drugim medicinskim i socijalnim podacima. Time se smanjuje rizik od subjektivne procjene i osigurava pravednija raspodjela prava.
Ostali kriteriji procjene
Uz Barthelov indeks, u postupku vještačenja uzimaju se u obzir i drugi elementi. To uključuje medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, dob osobe te specifične okolnosti svakodnevnog života.
Vještačenje provodi stručno tijelo koje kombinira rezultate testova i liječničke procjene. Na temelju toga se utvrđuje stupanj funkcionalnog oštećenja (II., III. ili IV. stupanj).
Važno je naglasiti da sam postotak tjelesnog oštećenja nije dovoljan za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Presudna je procjena funkcionalnih sposobnosti i razine samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima.
Proces vještačenja i procjene funkcionalnosti
Vještačenje i procjena funkcionalnosti ključni su koraci za utvrđivanje prava na inkluzivni dodatak. Oni određuju stvarne sposobnosti osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu i povezuju se s administrativnim postupcima koji vode do priznanja statusa osobe s invaliditetom.
Metodologija vještačenja
Metodologija vještačenja u Hrvatskoj temelji se na jedinstvenim pravilima koja primjenjuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Postupak se provodi prema Uredbi o metodologiji vještačenja iz 2023. godine, čime se osigurava jedinstveni standard u cijeloj zemlji.
Kod procjene se ne uzima samo postotak tjelesnog oštećenja, već i stupanj funkcionalnog oštećenja. Upravo zato Barthelov indeks ima važnu ulogu jer mjeri razinu samostalnosti u osnovnim aktivnostima poput hranjenja, kretanja ili korištenja toaleta.
ZOSI u postupku vještačenja donosi nalaz i mišljenje. Na temelju tog nalaza nadležna tijela (HZMO, HZZO, CZSR) donose rješenja o pravima, uključujući i inkluzivni dodatak. Time se jasno odvaja stručna procjena od administrativnog odlučivanja.
Uloga specijalista u procjeni
Specijalisti medicine, rehabilitacije i fizikalne terapije čine glavni stručni okvir procjene. Njihova uloga nije samo ispunjavanje obrasca, već detaljno sagledavanje funkcionalnih sposobnosti osobe s invaliditetom.
Oni koriste Barthelov indeks kao standardizirani alat, ali se oslanjaju i na kliničko iskustvo. Nije isto procijeniti osobu nakon moždanog udara i osobu s dugotrajnim tjelesnim oštećenjem – potrebno je razumjeti medicinsku povijest, trenutne mogućnosti i potencijal za rehabilitaciju.
Specijalisti također pišu stručno mišljenje koje se koristi u daljnjim postupcima. To mišljenje ima težinu jer određuje razinu potpore koja će biti priznata kroz inkluzivni dodatak. Bez njihove procjene sustav ne bi mogao razlikovati osobu koja treba povremenu pomoć od one koja zahtijeva stalnu podršku.
Povezanost s registrom osoba s invaliditetom
Svi podaci prikupljeni tijekom vještačenja i procjene funkcionalnosti upisuju se u Registar osoba s invaliditetom. Taj registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i služi kao centralna baza podataka.
Povezanost s registrom omogućuje praćenje statusa osobe s invaliditetom kroz vrijeme. Ako se zdravstveno stanje promijeni, nova procjena ulazi u registar i time se ažurira službeni status.
Ovaj sustav smanjuje administrativne prepreke jer različite institucije (HZMO, HZZO, CZSR) mogu koristiti iste podatke. To znači da osoba s invaliditetom ne mora više puta prolaziti kroz isti postupak, već se koristi jedinstveni nalaz i mišljenje Zavoda.
Na taj način registar postaje temelj za planiranje socijalnih i zdravstvenih politika, ali i alat koji izravno utječe na ostvarivanje prava poput inkluzivnog dodatka.
Iznosi i isplata inkluzivnog dodatka
Visina inkluzivnog dodatka ovisi o razini potpore koja se utvrđuje na temelju funkcionalnog oštećenja i potreba korisnika. Iznos se računa prema osnovici koju određuje Vlada Republike Hrvatske, a isplata je redovita i mjesečna.
Osnovica i postotci za izračun
Osnovica za izračun inkluzivnog dodatka trenutno iznosi 120 eura. Na tu osnovicu primjenjuju se različiti postotci, ovisno o razini potpore. Time se određuje konačan iznos koji korisnik prima.
Pet je razina potpore, a svaka ima jasno definiran postotak osnovice:
- Prva razina: 600 % osnovice
- Druga razina: 400 % osnovice
- Treća razina: 360 % osnovice
- Četvrta razina: 135 % osnovice
- Peta razina: 115 % osnovice
Ovaj sustav omogućuje da osobe s većim stupnjem invaliditeta i većim potrebama dobiju viši iznos naknade. Tako se nastoji osigurati pravednija raspodjela sredstava.
Primjeri izračuna po razinama
Kako bi se lakše razumjelo, korisno je prikazati konkretne iznose. Ako osnovica iznosi 120 eura, tada izračun izgleda ovako:
| Razina potpore | Postotak osnovice | Iznos (EUR) |
|---|---|---|
| Prva | 600 % | 720 € |
| Druga | 400 % | 480 € |
| Treća | 360 % | 432 € |
| Četvrta | 135 % | 162 € |
| Peta | 115 % | 138 € |
Primjeri jasno pokazuju razliku među razinama. Osobe s težim oštećenjima imaju pravo na najveće iznose, dok se niže razine potpore odnose na one s manjim potrebama. Na taj način sustav nastoji uravnotežiti podršku prema stvarnoj situaciji korisnika.
Pitanja vezana uz isplatu
Inkluzivni dodatak isplaćuje se mjesečno i dolazi iz državnog proračuna. Naknada se uplaćuje izravno na račun korisnika, što olakšava dostupnost sredstava.
Važno je napomenuti da se dodatak ne smatra prihodom u smislu socijalne skrbi i da je izuzet od ovrhe. To znači da ga vjerovnici ne mogu oduzeti, što korisnicima daje sigurnost u planiranju troškova.
Isplata se obično vrši u istim terminima kao i druge socijalne naknade. U praksi to znači da korisnici mogu računati na redovitu uplatu svakog mjeseca, bez dodatnih administrativnih zahtjeva nakon što im pravo bude priznato.
Izuzeci i ograničenja prava na inkluzivni dodatak
Pravo na inkluzivni dodatak nije apsolutno i postoje situacije u kojima se ono ograničava ili privremeno obustavlja. Ova pravila proizlaze iz Zakona o inkluzivnom dodatku i imaju za cilj spriječiti preklapanje različitih naknada te osigurati pravednu raspodjelu sredstava.
Organizirano stanovanje
Osobe koje borave u ustanovama socijalne skrbi ili u drugim oblicima organiziranog stanovanja imaju poseban status kada je riječ o inkluzivnom dodatku. U takvim slučajevima smještaj već pokriva dio troškova njege i podrške, pa se pravo na dodatak može ograničiti ili privremeno obustaviti.
Primjerice, ako korisnik živi u domu za osobe s invaliditetom gdje su osigurane osnovne usluge, država ne dodjeljuje puni iznos dodatka. Time se izbjegava dvostruko financiranje istih potreba.
Međutim, postoje iznimke. Ako osoba u organiziranom stanovanju i dalje snosi znatne osobne troškove zbog invaliditeta, moguće je ostvariti djelomičan dodatak. Odluku donosi nadležno tijelo na temelju procjene stvarnih potreba.
Doplatak za pomoć i njegu
Uvođenjem inkluzivnog dodatka ukinute su ranije naknade poput osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu. To znači da korisnici ne mogu primati obje naknade istovremeno. Inkluzivni dodatak zamjenjuje doplatak i objedinjuje ga s drugim pravima.
Ova promjena uvedena je radi pojednostavljenja sustava i smanjenja administrativnih postupaka. Umjesto više naknada, osoba sada ostvaruje jedno pravo koje se prilagođava razini njezinih potreba.
Važno je naglasiti da osobe koje su ranije imale pravo na doplatak za pomoć i njegu nisu izgubile podršku. Njihovo pravo se automatski prenosi u sustav inkluzivnog dodatka, ali iznos i razina potpore ovise o novim kriterijima.
Ostali izuzeci iz Zakona
Zakon o inkluzivnom dodatku predviđa i druge situacije u kojima pravo miruje. To se odnosi na korisnike koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenim ustanovama na dugotrajnom liječenju ili u inozemstvu dulje od šest mjeseci.
U tim slučajevima smatra se da država ili druga institucija već podmiruje osnovne potrebe korisnika, pa dodatna financijska potpora nije opravdana. Nakon prestanka tih okolnosti, pravo se može ponovno aktivirati bez podnošenja novog zahtjeva.
Ova pravila osiguravaju da se sredstva usmjere onima kojima su uistinu potrebna, a istovremeno sprječavaju zlouporabe i preklapanja prava.
Često postavljana pitanja
Barthelov indeks koristi se za procjenu razine samostalnosti u obavljanju osnovnih aktivnosti svakodnevnog života. Njegova primjena izravno utječe na priznavanje prava na inkluzivni dodatak jer se temelji na mjerenju funkcionalnih sposobnosti, a ne samo na postotku tjelesnog oštećenja.
Kako se primjenjuje Barthelov indeks za procjenu samostalnosti osoba?
Barthelov indeks primjenjuje se kroz bodovanje deset osnovnih aktivnosti. Svaka aktivnost ocjenjuje se prema razini neovisnosti, od potpune samostalnosti do potpune ovisnosti o drugoj osobi. Zbroj bodova daje ukupnu sliku funkcionalne sposobnosti pojedinca.
Koji su kriteriji za dodatak za inkluzivnost u sklopu Barthelovog indeksa?
Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak potrebno je imati utvrđen stupanj funkcionalnog oštećenja. Barthelov indeks služi kao dokaz o razini samostalnosti i koristi se uz druge nalaze pri vještačenju. Sam postotak tjelesnog oštećenja nije dovoljan bez ovog pokazatelja.
Na koji način Barthelov indeks utječe na prava osoba s invaliditetom?
Indeks određuje razinu potpore potrebne osobi s invaliditetom. Na temelju rezultata moguće je odrediti pripada li osoba određenoj razini inkluzivnog dodatka. Time se osigurava da naknada odgovara stvarnim potrebama u svakodnevnom životu.
Koje aktivnosti dnevnog života ocjenjuje Barthelov indeks?
Indeks uključuje aktivnosti poput hranjenja, oblačenja, kretanja, kontrole mokrenja i stolice, korištenja toaleta, penjanja uz stepenice i osobne higijene. Procjena ovih zadataka pokazuje koliko je osoba sposobna funkcionirati bez pomoći.
Kako se vrednuje potreba za asistencijom prema Barthelovom indeksu?
Bodovi se dodjeljuju ovisno o tome treba li osobi potpuna pomoć, djelomična pomoć ili je samostalna. Niži rezultat znači veću potrebu za asistencijom i višu razinu potpore kroz inkluzivni dodatak.
Koje su posljedice neadekvatne primjene Barthelovog indeksa na dodatak za inkluzivnost?
Ako se indeks ne primijeni ispravno, osoba može dobiti nižu ili višu razinu potpore od one koja joj stvarno pripada. To može dovesti do uskraćivanja prava ili do nepravedne raspodjele sredstava. Zbog toga je važno da procjenu provodi stručno osoblje prema jasno definiranim pravilima.