Mnogi umirovljenici i dalje nisu sigurni imaju li pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Zbunjujući propisi, različiti cenzusi prihoda i stalne izmjene zakona često otežavaju donošenje odluke. Upravo zato važno je jasno znati tko to pravo može ostvariti i na koji način.
Besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za umirovljenike pripada onima čiji mjesečni prihod ne prelazi određeni cenzus – trenutno oko 421,92 eura po članu kućanstva ili 475,12 eura za samca – a zahtjev se podnosi u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Ovo pravo nije automatsko, niti ga imaju svi umirovljenici. Potrebno je pratiti pravila, pripremiti dokumentaciju i znati gdje se obratiti. Tko želi izbjeći nepotrebne troškove i osigurati si policu na teret države, trebao bi obratiti pažnju na detalje koji slijede.
Što je besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike
Besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje omogućuje da država umjesto osiguranika pokriva troškove police. Umirovljenici ga mogu ostvariti ako im primanja ne prelaze određeni prihodovni cenzus, a time izbjegavaju plaćanje premije iz vlastitog džepa. Takva polica značajno smanjuje troškove liječenja i olakšava pristup zdravstvenim uslugama.
Osnovne značajke dopunskog zdravstvenog osiguranja
Dopunsko zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj pokriva troškove koje obvezno zdravstveno osiguranje ne podmiruje u potpunosti. To uključuje participacije kod pregleda, bolničkog liječenja, lijekova s liste HZZO-a i drugih medicinskih usluga. Bez njega, pacijenti bi morali sami plaćati te iznose.
Za umirovljenike s nižim primanjima, premija može predstavljati značajan financijski teret. Zato država omogućuje besplatnu policu onima koji ispunjavaju uvjete. Prag prihoda određuje se prema mjesečnim primanjima – primjerice, samci imaju viši dopušteni limit nego članovi kućanstva.
Važno je naglasiti da polica vrijedi jednako kao i ona koju građani plaćaju sami. Nema razlike u pokrivenim uslugama niti u pravima koja proizlaze iz police. Jedina razlika je u tome tko plaća premiju – osiguranik ili državni proračun.
Prednosti besplatnog dopunskog osiguranja
Najveća prednost je očita – nema troška premije. Umirovljenici s malim mirovinama time štede nekoliko desetaka eura mjesečno, što u godišnjem iznosu znači znatnu uštedu. Taj novac mogu usmjeriti na druge potrebe, poput režija ili lijekova koji nisu na listi HZZO-a.
Druga važna korist je sigurnost. S policom dopunskog osiguranja, pacijent ne mora razmišljati hoće li moći platiti participaciju za pregled ili bolnički boravak. To smanjuje rizik od odgađanja liječenja zbog financijskih razloga.
Osim toga, besplatno dopunsko osiguranje pojednostavljuje administraciju. Nema dodatnih računa ni obveza prema osiguravatelju. Sve se vodi preko HZZO-a, što znači da osiguranici imaju jedno mjesto za rješavanje svih pitanja vezanih uz zdravstveno osiguranje.
Razlika između dopunskog i osnovnog zdravstvenog osiguranja
Osnovno zdravstveno osiguranje, koje je obvezno za sve građane, pokriva osnovne zdravstvene potrebe. To uključuje posjete liječniku opće prakse, dio specijalističkih pregleda i hitne intervencije. Međutim, većina usluga nosi participaciju koju pacijent mora platiti.
Dopunsko osiguranje služi upravo tome da pokrije te participacije. Bez njega, pregled kod specijaliste ili bolničko liječenje mogu postati značajan trošak. Primjerice, višednevni boravak u bolnici bez dopunskog osiguranja može završiti s računom od nekoliko stotina eura.
Drugim riječima, osnovno osiguranje daje pristup sustavu, dok dopunsko uklanja dodatne troškove. Kada je dopunsko besplatno, umirovljenici dobivaju potpunu zdravstvenu zaštitu bez financijskog opterećenja, što im omogućuje mirniji i sigurniji pristup liječenju.
Tko ima pravo na besplatno dopunsko osiguranje
Pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ne ostvaruju svi građani jednako. Posebni uvjeti odnose se na visinu mirovine, ukupne prihode kućanstva te na određene socijalne kategorije poput korisnika nacionalne naknade za starije osobe.
Uvjeti vezani uz mirovinu i prihode
Umirovljenici mogu ostvariti besplatno dopunsko osiguranje ako njihovi mjesečni prihodi ne prelaze propisane cenzuse. Od 1. siječnja 2025. granica prihoda po članu kućanstva iznosi 421,92 eura, dok je za samce viša i iznosi 528,23 eura.
U prihod se ubrajaju sve vrste mirovina, bilo iz Hrvatske ili inozemstva, kao i drugi oporezivi primici. Umirovljenici koji primaju dodatne naknade, poput naknade za nezaposlenost ili doplatka za djecu, također moraju računati te iznose u ukupni prihod.
Važno je naglasiti da se prihod umanjuje ako član obitelji ima zakonsku obvezu uzdržavanja osobe izvan kućanstva. Time se u određenim slučajevima otvara mogućnost da i oni s nešto višim primanjima ipak ostvare pravo na besplatnu policu.
Pravo za samce i članove kućanstva
Razlika između samaca i osoba koje žive u kućanstvu ključna je za ostvarivanje prava. Samci imaju viši cenzus jer nemaju s kime dijeliti troškove života. Zato se kod njih granica postavlja na 528,23 eura mjesečno.
Za obitelji i kućanstva vrijedi niži cenzus od 421,92 eura po članu. To znači da se ukupni prihod kućanstva dijeli s brojem članova, a taj prosjek ne smije prelaziti propisanu granicu.
Primjerice, dvoje umirovljenika koji žive zajedno i imaju ukupnu mjesečnu mirovinu od 820 eura ulaze u pravo jer je prosjek po članu 410 eura. No, samac s istim ukupnim iznosom mirovine ne bi ispunjavao uvjet jer prelazi dopuštenu granicu.
Korisnici nacionalne naknade za starije osobe
Posebnu kategoriju čine korisnici nacionalne naknade za starije osobe. Riječ je o osobama starijima od 65 godina koje nemaju dovoljno radnog staža za mirovinu i čiji su prihodi ispod zakonom određenog praga.
Njima država automatski osigurava pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, bez obzira na druge prihode ili članove kućanstva. Time se jamči osnovna zdravstvena sigurnost starijim osobama koje žive u riziku od siromaštva.
Ova mjera posebno je značajna za one koji nikada nisu ostvarili pravo na mirovinu ili su imali prekide u radnom stažu. Za njih dopunsko osiguranje predstavlja važnu zaštitu od dodatnih troškova liječenja i lijekova.
Postupak ostvarivanja prava na besplatno dopunsko osiguranje
Da bi umirovljenici ostvarili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, potrebno je proći jasno propisan postupak. Ključni elementi odnose se na prikupljanje dokumentacije, podnošenje zahtjeva te praćenje rokova i načina obrade.
Potrebna dokumentacija
Umirovljenici moraju prikupiti nekoliko osnovnih dokumenata prije predaje zahtjeva. Najvažniji su osobna iskaznica i potvrda o visini mirovine koju izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ako osoba živi u zajedničkom kućanstvu, obavezno se prilažu i dokazi o prihodima ostalih članova obitelji.
U prihod se uračunavaju plaće, mirovine, dohodak od samostalne djelatnosti, prihodi od imovine ili iznajmljivanja te druge naknade koje zakon prepoznaje kao prihod. Zbog toga je potrebno priložiti odgovarajuće potvrde ili rješenja.
Korisno je pripremiti i OIB svakog člana kućanstva te eventualne potvrde o statusu (npr. invaliditet, status učenika ili studenta). Nedostatak samo jednog dokumenta može usporiti cijeli postupak, pa se preporučuje unaprijed provjeriti popis u HZZO-u.
Podnošenje zahtjeva
Zahtjev za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje podnosi se u područnim službama HZZO-a ili putem njihove e-usluge ako je osiguranik registriran u sustavu e-Građani. Prilikom predaje zahtjeva potrebno je priložiti svu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Umirovljenici koji nisu u mogućnosti osobno predati zahtjev mogu ovlastiti drugu osobu putem punomoći. U nekim slučajevima HZZO može zatražiti dodatne potvrde, primjerice kada postoje neslaganja u prijavljenim prihodima.
Važno je naglasiti da se zahtjev podnosi nakon završetka kalendarske godine jer se prihodovni cenzus računa na temelju primanja iz prethodne godine. To znači da će se pravo za 2025. godinu utvrđivati prema prihodima ostvarenim u 2024. godini.
Rokovi i tijek obrade zahtjeva
Nakon zaprimanja zahtjeva HZZO provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za besplatno dopunsko osiguranje. U pravilu, odluka se donosi u roku od 30 dana, no u složenijim slučajevima postupak može potrajati dulje.
Ako je zahtjev odobren, osiguranik dobiva potvrdu o pravu na besplatno dopunsko, a premiju osiguranja od tada u cijelosti pokriva država. Ako je zahtjev odbijen, HZZO izdaje pisano rješenje s obrazloženjem i uputom o pravu na žalbu.
Žalba se podnosi u roku od 15 dana od primitka rješenja. Umirovljenici koji izgube pravo zbog povećanja prihoda mogu ponovno podnijeti zahtjev iduće godine, kada se ponovno utvrđuje prihodovni cenzus.
U praksi, većina uredno podnesenih zahtjeva rješava se bez većih poteškoća, ali redovita provjera dokumentacije i praćenje rokova znatno smanjuju mogućnost kašnjenja ili odbijanja.
Regionalne i lokalne inicijative
U nekim sredinama umirovljenici imaju mogućnost ostvariti dodatne pogodnosti vezane uz dopunsko zdravstveno osiguranje. Takve mjere često donose gradovi ili općine, a temelje se na lokalnim proračunima i prioritetima socijalne politike. Razlike među regijama mogu biti značajne, pa se isplati provjeriti što konkretno nudi vlastito mjesto prebivališta.
Gradovi s dodatnim pogodnostima za umirovljenike
Pojedini gradovi u Hrvatskoj odlučili su rasteretiti svoje umirovljenike tako što im financiraju ili sufinanciraju dopunsko zdravstveno osiguranje. Ove mjere najčešće se odnose na one s nižim mirovinama ili bez dodatnih prihoda.
Primjerice, Zagreb i Rijeka već godinama imaju programe kojima pomažu starijim sugrađanima. U Zagrebu se pravo na pokrivanje premije veže uz određeni prihodovni prag, dok Rijeka pokriva trošak umirovljenicima s mirovinama ispod određenog iznosa. Slične odluke donijeli su i neki manji gradovi, poput Čakovca i Pule, gdje lokalne vlasti subvencioniraju police za najugroženije skupine.
Takvi programi ne provode se svugdje jednako. Dok veći gradovi raspolažu većim sredstvima i mogu obuhvatiti širi krug korisnika, manja mjesta često nude ograničene mogućnosti, ali ipak predstavljaju važnu pomoć onima s najmanjim prihodima.
Posebni uvjeti i primjeri iz prakse
Pravo na lokalnu potporu obično se ostvaruje podnošenjem zahtjeva uz dokaz o visini mirovine i prebivalištu. U praksi to znači da umirovljenici moraju prikupiti dokumentaciju i predati je u gradske urede ili putem pošte.
Na primjer, u Splitu se subvencija dodjeljuje samo onima čija mirovina ne prelazi određeni iznos, dok u Osijeku postoji dodatni uvjet da korisnik nema druge izvore prihoda. Ovakvi kriteriji razlikuju se od mjesta do mjesta, što često zbunjuje umirovljenike koji se sele ili žele ostvariti pravo izvan prebivališta.
Jedan konkretan slučaj odnosi se na umirovljenike u Zadru, gdje grad pokriva trošak dopunskog osiguranja osobama starijim od 65 godina koje primaju najniže mirovine. Time se direktno smanjuje broj onih koji moraju izdvajati iz skromnih primanja za zdravstvenu zaštitu.
Takve lokalne inicijative pokazuju kako se socijalna politika može prilagoditi potrebama zajednice, ali i koliko je važno da umirovljenici aktivno prate odluke svojih gradova ili općina.
Najčešće prepreke i rješenja
Umirovljenici u Hrvatskoj često nailaze na konkretne poteškoće kada pokušavaju ostvariti pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Najčešće se radi o problemima s dokumentacijom i nedostatku jasnih informacija, što dovodi do odustajanja ili kašnjenja u ostvarivanju prava.
Problemi s dokumentacijom
Mnogi umirovljenici teško prikupljaju sve potrebne dokaze o prihodima. Dio podataka HZZO pribavlja sam, primjerice o mirovini ostvarene u Hrvatskoj ili dohotku iz Porezne uprave. Međutim, za mirovine iz inozemstva ili plaće ostvarene kod stranih poslodavaca dokazivanje ostaje na samim građanima.
Često se događa da pojedini dokumenti nisu dostupni u trenutku podnošenja zahtjeva. To produžuje postupak i povećava rizik da osoba privremeno ostane bez police. Poseban izazov predstavljaju stariji umirovljenici koji ne koriste digitalne servise i moraju fizički obilaziti više institucija.
Rješenje se najčešće nalazi u pravodobnoj pripremi. Preporučuje se da umirovljenici prije odlaska u HZZO provjere koje dokumente Zavod sam pribavlja, a koje moraju donijeti osobno. Time se izbjegavaju nepotrebni odlasci i ubrzava postupak. U pojedinim gradovima postoje i uredi za pomoć starijima pri prikupljanju dokumentacije, što značajno olakšava cijeli proces.
Nedovoljna informiranost umirovljenika
Velik broj umirovljenika ne zna da uopće ima pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Iako se prihodovni cenzusi redovito mijenjaju, informacije o novim pragovima često ne dolaze do onih kojima su najvažnije. Rezultat je da mnogi i dalje plaćaju premiju iako to ne moraju.
Informacije se najčešće šire putem medija, lokalnih udruga ili HSU-a, ali to nije dovoljno. Dio starijih osoba ne koristi internet, a službene obavijesti ponekad su pisane previše birokratskim jezikom. To stvara nesigurnost i dovodi do odgađanja podnošenja zahtjeva.
Kao rješenje, stručnjaci ističu važnost jasnih i jednostavnih objašnjenja. Primjeri iz prakse pokazuju da radionice u domovima umirovljenika ili izravna pomoć u općinskim uredima imaju najveći učinak. Kada se informacije prenesu na razumljiv način i uz osobnu podršku, broj prijava značajno raste.
Statistika i trendovi besplatnog dopunskog osiguranja
Podaci pokazuju da broj umirovljenika s besplatnim dopunskim zdravstvenim osiguranjem raste, ali i da pravo ovisi o prihodovnom cenzusu. Promjene u zakonodavstvu izravno utječu na to koliko će starijih osoba zadržati ili izgubiti ovu pogodnost.
Broj umirovljenika s besplatnim dopunskim osiguranjem
U posljednjih sedam godina udio umirovljenika koji ne plaćaju policu porastao je s oko 28% na gotovo 47%. To znači da danas gotovo svaki drugi umirovljenik ostvaruje pravo na dopunsko osiguranje koje pokriva država.
Krajem prošle godine više od 566 tisuća građana imalo je policu na teret državnog proračuna. Od tog broja, približno 200 tisuća bili su umirovljenici. Riječ je o znatnom povećanju u odnosu na ranije razdoblje, kada je rast mirovina brže izbacivao korisnike iz sustava.
Važno je naglasiti da se broj korisnika ne povećava samo zbog rasta mirovina, nego i zbog prilagodbi cenzusa. Tako je, primjerice, HZZO naveo da je udio umirovljenika među korisnicima u stalnom porastu od 2018. godine, što potvrđuje da se mjere prilagođavaju kako bi stariji ostali obuhvaćeni.
Promjene u zakonodavstvu i utjecaj na prava
Prihodovni cenzus ključan je za ostvarivanje prava. On se mijenjao više puta, a posljednje povećanje donijelo je iznos od 379,49 eura po članu obitelji i 475,12 eura za samce. Time je proširen krug onih koji mogu dobiti besplatnu policu.
Ipak, situacija nije jednostavna. Redovita usklađivanja mirovina dvaput godišnje često guraju korisnike iznad granice. Primjerice, povećanja od 4% ili 7% mogu značiti gubitak prava, iako se realna kupovna moć umirovljenika ne poboljšava značajno.
Ovaj paradoks stvara nesigurnost. Umirovljenici s nižim mirovinama često se nađu u sivoj zoni – jedva prelaze cenzus, ali i dalje teško podnose trošak dopunskog osiguranja. Upravo zato svaka izmjena zakona i cenzusa ima snažan utjecaj na njihovu svakodnevicu.
Često postavljana pitanja
Besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike određuje se prema prihodima, načinu podnošenja zahtjeva i posebnim skupinama koje imaju pravo na njega. U obzir ulaze i dokumenti koje treba priložiti, kao i pravila za osobe koje žive izvan mjesta prebivališta.
Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike?
Umirovljenici nemaju automatsko pravo, nego moraju zadovoljiti prihodovni cenzus. Od 1. siječnja 2025. godine, pravo ostvaruju oni čiji mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi 421,92 eura, dok je za samce granica 528,23 eura.
Postoje i posebne skupine koje ostvaruju pravo bez obzira na prihod, primjerice osobe s invaliditetom s 100% oštećenjem organizma ili darivatelji organa i krvi nakon određenog broja darivanja.
Kako se može podnijeti zahtjev za besplatno dopunsko osiguranje za osobe starije životne dobi?
Zahtjev se može predati elektroničkim putem preko sustava e-Građani, osobno u područnoj službi HZZO-a ili slanjem preporučene pošte. U praksi mnogi umirovljenici biraju osobni odlazak u HZZO jer im je to najsigurniji način da odmah dobiju potvrdu o predaji.
Koje dokumente je potrebno priložiti prilikom prijave za besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike?
Najčešće se prilaže osobna iskaznica i potvrda o visini mirovine ili drugog prihoda. Ako osoba živi u kućanstvu s drugim članovima, potrebno je priložiti i dokaze o prihodima svih članova. U nekim slučajevima HZZO može zatražiti i dodatne potvrde, primjerice o prebivalištu.
Postoji li ograničenje prihoda za pravo na besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike?
Da, ograničenje prihoda je jasno određeno. Ako prihod prelazi propisani cenzus, umirovljenik nema pravo na besplatno dopunsko i mora sam plaćati mjesečnu premiju. Granice prihoda razlikuju se za samce i za kućanstva s više članova.
Kako se besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike odnosi na one s prebivalištem izvan mjesta registracije?
Pravo na besplatno dopunsko osiguranje veže se uz prebivalište u Hrvatskoj i prijavu u sustav HZZO-a. Ako umirovljenik živi izvan mjesta registracije, postupak se ne mijenja, ali je važno da prebivalište u Hrvatskoj bude uredno prijavljeno i usklađeno s osobnim dokumentima.
Koja prava i pokrivenosti uključuje besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike?
Besplatno dopunsko pokriva iste troškove kao i redovno dopunsko osiguranje. To uključuje participacije pri posjetu liječniku, bolničkom liječenju, izdavanju lijekova s liste te razne druge zdravstvene usluge koje bi inače zahtijevale dodatna plaćanja.
Na taj način umirovljenici su oslobođeni većine doplata u zdravstvenom sustavu.