Mnogi koji ulaze u mirovinu pitaju se isplati li se odmah povući dio štednje iz drugog mirovinskog stupa. Od 2025. godine pravila su jasna – moguće je zatražiti jednokratnu isplatu do 20% ukupno ušteđenih sredstava, ali samo uz određene uvjete.
Jednokratna isplata iz drugog mirovinskog stupa znači da osiguranik pri odlasku u mirovinu može odmah dobiti do 20% svoje štednje u gotovini, dok se ostatak koristi za isplatu redovne mjesečne mirovine.
Ova mogućnost privlači gotovo sve nove umirovljenike jer donosi brzu likvidnost, no istovremeno smanjuje budući iznos mirovine. Upravo zato važno je razumjeti uvjete, postupak i dugoročne posljedice prije donošenja odluke – a sve to slijedi u nastavku.
Što je jednokratna isplata iz drugog mirovinskog stupa
Jednokratna isplata iz drugog mirovinskog stupa odnosi se na mogućnost povlačenja dijela kapitalizirane štednje u gotovini prilikom odlaska u mirovinu. Iznos koji se može povući određen je zakonom i vezan je uz strogo propisane uvjete.
Osnovne karakteristike isplate
Jednokratna isplata nije dostupna svima, već samo onima koji ispunjavaju zakonske uvjete. Osnovni preduvjet je da korisnik već ima pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu iz prvog stupa, a ta mirovina mora biti viša od zakonom propisane najniže mirovine.
Najviši dopušteni iznos jednokratne isplate iznosi 20% ukupno akumuliranih sredstava na osobnom računu u drugom stupu. Ostatak kapitala mora ostati u fondu i koristi se za isplatu redovite mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva.
Zahtjev za jednokratnu isplatu podnosi se istodobno sa sklapanjem ugovora o mirovini. Isplata se izvršava zajedno s prvom mjesečnom mirovinom. Time se izbjegava kašnjenje i korisnik odmah dobiva i jednokratni iznos i početak redovnih primanja.
Razlika između jednokratne i djelomične isplate
Pojmovi “jednokratna isplata” i “djelomična jednokratna isplata” često se koriste, ali nisu identični. Jednokratna isplata u ovom kontekstu uvijek znači povlačenje dijela štednje (do 20%), a ne cijelog iznosa. Povlačenje cjelokupne štednje nije dopušteno.
Djelomična jednokratna isplata naglašava upravo taj ograničeni karakter – korisnik može uzeti samo manji postotak kapitala. Primjerice, osoba koja ima 40.000 eura u fondu može dobiti najviše 8.000 eura odjednom, dok ostatak ostaje za mjesečne isplate.
Ova razlika je važna jer mnogi pretpostavljaju da mogu povući sve što su uštedjeli, što nije točno. Sustav je osmišljen tako da osigura dugoročnu isplatu mirovine, a jednokratna isplata služi samo kao dodatna financijska potpora na početku mirovine.
Utjecaj na ukupnu mirovinu
Korištenje jednokratne isplate smanjuje iznos koji ostaje na računu za mjesečne isplate. To znači da će ukupna mirovina biti nešto niža u odnosu na situaciju kada se ne bi povukao taj dio kapitala.
Primjerice, ako korisnik povuče 20% štednje, ostatak od 80% raspoređuje se na mjesečne isplate. Time se smanjuje trajna osnovica za izračun mirovine. U praksi to može značiti nekoliko desetaka eura manje svaki mjesec, ovisno o visini štednje i očekivanom trajanju isplate.
Odluka o jednokratnoj isplati stoga zahtijeva pažljivo razmatranje. Kratkoročno donosi dodatni novac koji se može iskoristiti odmah, ali dugoročno smanjuje stabilnost mjesečnih primanja. Za mnoge umirovljenike upravo je ravnoteža između te dvije opcije ključna pri donošenju odluke.
Uvjeti za ostvarivanje prava na jednokratnu isplatu
Pravo na jednokratnu isplatu iz drugog mirovinskog stupa ne ostvaruje svatko automatski. Potrebno je ispuniti nekoliko jasno propisanih kriterija koji se odnose na status korisnika, visinu mirovine iz prvog stupa te posebne okolnosti kod prijevremenog umirovljenja.
Tko može ostvariti pravo
Pravo na jednokratnu isplatu imaju osiguranici koji su članovi obveznih mirovinskih fondova drugog stupa i koji su već stekli pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. To znači da pravo ne postoji dok se formalno ne ostvari mirovina iz prvog stupa.
Uz to, korisnik mora izabrati kombiniranu mirovinu iz oba stupa, a ne samo iz prvog. Tek tada može zatražiti isplatu jednokratnog dijela kapitaliziranih sredstava.
Sama isplata ograničena je na najviše 20% ukupno ušteđenog iznosa u drugom stupu. Ostatak ostaje u fondu i koristi se za mjesečnu mirovinu.
Minimalni iznos mirovine iz prvog stupa
Jedan od ključnih uvjeta odnosi se na iznos mirovine iz prvog stupa. Korisnik mora ostvariti mirovinu koja je barem 15% viša od najniže propisane mirovine. Ako taj prag nije ispunjen, pravo na jednokratnu isplatu ne postoji.
Najniža mirovina računa se po godini staža i trenutno iznosi oko 13,99 eura po godini. Primjerice, osoba s 30 godina staža mora imati mirovinu veću od približno 420 eura mjesečno da bi mogla povući dio sredstava iz drugog stupa.
Ovaj uvjet uveden je kako bi se osiguralo da korisnik, i nakon jednokratne isplate, ima stabilan mjesečni prihod i ne ostane financijski ugrožen u kasnijim godinama.
Posebni uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu
Kod prijevremene starosne mirovine pravila su stroža. Osiguranik mora zadovoljiti iste uvjete kao i kod redovne starosne mirovine, ali se dodatno provjerava ispunjava li uvjete za minimalni iznos mirovine iz prvog stupa.
Ako se korisnik odluči na prijevremenu mirovinu, postoji i umanjenje mirovine zbog ranijeg odlaska. To umanjenje utječe na ukupni izračun i može smanjiti šanse za ostvarivanje jednokratne isplate jer mirovina iz prvog stupa možda neće doseći potrebni prag.
Drugim riječima, prijevremeni umirovljenici moraju pažljivo provjeriti izračun prije donošenja odluke. U praksi se često traži informativni izračun mirovine putem REGOS-a kako bi se vidjelo ispunjava li korisnik uvjete za povlačenje do 20% iz drugog stupa.
Postupak ostvarivanja jednokratne isplate
Da bi osiguranik mogao dobiti dio svoje štednje iz drugog mirovinskog stupa u obliku jednokratne isplate, potrebno je proći nekoliko jasno definiranih koraka. Postupak uključuje provjeru prava putem REGOS-a, sklapanje ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom te samu isplatu sredstava prema važećim pravilima i rokovima.
Korištenje informativnog izračuna REGOS-a
Prvi korak uvijek je provjera podataka. REGOS (Središnji registar osiguranika) izdaje obrazac R-POD koji sadrži ključne informacije o statusu osiguranika. Tu se vidi je li ostvareno pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, datum rješenja HZMO-a te podaci o najnižoj mirovini.
Bez tog dokumenta nije moguće pokrenuti postupak jednokratne isplate. Razlog je jednostavan – osnovna mirovina iz prvog stupa mora biti barem jednaka ili viša od zakonom propisane najniže mirovine. Ako taj uvjet nije ispunjen, jednokratna isplata do 20% iz drugog stupa neće biti odobrena.
Osiguranici najčešće zatraže informativni izračun prije donošenja odluke. Na taj način mogu usporediti koliko bi primali samo iz prvog stupa i koliko u kombiniranom modelu (I. + II. stup). Ova usporedba pomaže pri odluci isplati li se povući jednokratni iznos ili ostaviti sredstva za redovitu mirovinu.
Sklapanje ugovora o mirovini
Nakon što REGOS potvrdi pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu, osiguranik se obraća mirovinskom osiguravajućem društvu (MOD). Upravo s tim društvom sklapa se ugovor o isplati mirovine. Ugovor jasno navodi koliki dio kapitaliziranih sredstava ide na jednokratnu isplatu, a koliki ostaje za doživotnu mirovinu.
Važno je naglasiti da se ugovor sklapa tek nakon što MOD zaprimi sve potrebne podatke od REGOS-a. Društvo je obavezno provjeriti ispunjava li osiguranik uvjete i tek tada pokreće isplatu. U praksi, većina novih umirovljenika bira ovu opciju jer im omogućuje brzi pristup dijelu ušteđenog novca.
Sam ugovor definira i način isplate mirovine nakon jednokratnog povlačenja. Budući da se kapital smanjuje za iznos jednokratne isplate, buduća mirovina iz drugog stupa proporcionalno je manja. Zbog toga je preporuka da se prije potpisa ugovora detaljno prouče svi izračuni.
Isplata sredstava i rokovi
Isplata jednokratnih 20% provodi se zajedno s prvom redovitom mirovinom. To znači da osiguranik ne prima novac odmah po sklapanju ugovora, već kada krene isplata mirovine. Time se osigurava da oba dijela – jednokratni i mjesečni – budu usklađeni i pravilno obračunati.
MOD prilikom isplate obračunava porez na dohodak prema važećim poreznim propisima. Osiguranik na račun prima neto iznos, umanjen za porezna davanja i troškove koje društvo naplaćuje za isplatu. Visina tih troškova može varirati ovisno o društvu, pa se preporučuje provjeriti uvjete unaprijed.
Rokovi isplate u pravilu su vezani uz datum početka prava na mirovinu. U većini slučajeva, sredstva se isplaćuju unutar prvog mjeseca od početka primanja mirovine. Na taj način osiguranik dobiva jednokratni iznos i odmah nastavlja primati mjesečnu mirovinu iz oba stupa.
Prednosti i nedostaci jednokratne isplate
Jednokratna isplata iz drugog mirovinskog stupa može donijeti veću financijsku slobodu u trenutku umirovljenja, ali istovremeno nosi i određene rizike. Korisnici dobivaju pristup dijelu kapitala odmah, no time se smanjuje iznos buduće mirovine.
Prednosti za korisnike
Glavna prednost jednokratne isplate je trenutna dostupnost novca. Korisnik može povući do 20% kapitaliziranih sredstava i iskoristiti ih za troškove koji se ne mogu pokriti redovnom mirovinom, primjerice adaptaciju stana, otplatu duga ili zdravstvene potrebe.
Ova opcija pruža veću fleksibilnost jer korisnik sam odlučuje kako će raspolagati tim iznosom. Za mnoge to znači sigurnost u ranim godinama mirovine kada su troškovi često viši.
Još jedna prednost je što se sredstva isplaćuju odmah uz prvu mjesečnu mirovinu, pa korisnik ne mora čekati dodatne procedure. U praksi to znači da novac postaje dostupan u trenutku kada najviše treba.
Za osobe s većom mirovinom iz prvog stupa, jednokratna isplata može biti koristan dodatak jer ne ugrožava osnovnu financijsku stabilnost. Na taj način korisnici dobivaju kombinaciju redovite mirovine i jednokratnog kapitala.
Potencijalni rizici i ograničenja
Najveće ograničenje je što se može povući najviše 20% ukupnih sredstava. Preostali dio ostaje u fondu i isplaćuje se kroz mjesečnu mirovinu. Time se sprječava potpuno raspolaganje vlastitom štednjom.
Postoji i porezna obveza. Jednokratna isplata tretira se kao dohodak, pa se na nju obračunava porez jednako kao na redovnu mirovinu. To znači da neto iznos može biti manji od očekivanog.
Još jedan rizik je dugoročna financijska sigurnost. Ako korisnik prerano potroši isplaćeni iznos, kasnije se oslanja isključivo na mjesečnu mirovinu koja može biti niža od potrebne razine za pokrivanje životnih troškova.
Treba uzeti u obzir i administrativne uvjete. Pravo na jednokratnu isplatu postoji samo ako mirovina iz prvog stupa prelazi zakonom određeni minimum. Oni koji imaju niža primanja iz prvog stupa ne mogu koristiti ovu mogućnost.
Utjecaj jednokratne isplate na buduću mirovinu
Povlačenje dijela štednje iz drugog mirovinskog stupa odmah pri odlasku u mirovinu može pružiti kratkoročnu financijsku korist, ali istodobno smanjuje iznos koji ostaje za redovite mjesečne isplate. Posljedica toga je niža mirovina kroz cijeli životni vijek, što dugoročno može utjecati na stabilnost kućnog budžeta.
Smanjenje mjesečne mirovine
Jednokratna isplata obično iznosi do 20% kapitaliziranih sredstava. Taj iznos se isplaćuje odmah, dok se preostalih 80% koristi za izračun doživotne mjesečne mirovine. Time se baza za isplatu trajno smanjuje.
Primjerice, osoba s 50.000 eura štednje može povući 10.000 eura jednokratno. Nakon toga, mirovinsko osiguravajuće društvo raspolaže s 40.000 eura za isplatu mirovine. To znači manje mjesečne isplate nego da je cijeli iznos ostao u fondu.
Kod nižih iznosa štednje razlika može biti posebno osjetna. Ako je ukupna štednja manja, jednokratna isplata smanjuje mjesečnu mirovinu do razine koja može otežati pokrivanje osnovnih troškova života, poput režija ili lijekova. Zato je ključno procijeniti koliko se može izgubiti na dugoročnim primanjima.
Dugoročne financijske posljedice
Iako jednokratna isplata može pomoći u rješavanju većih troškova odmah po odlasku u mirovinu, primjerice renovacije stana ili otplate duga, ona istodobno smanjuje sigurnost u kasnijim godinama. Niža mjesečna mirovina znači manju fleksibilnost u slučaju rasta troškova života ili neočekivanih zdravstvenih izdataka.
Važno je uzeti u obzir i trajanje mirovine. Prosječni životni vijek u Hrvatskoj raste, što znači da će umirovljenici primati mirovinu desetljećima. Svako smanjenje mjesečnog iznosa akumulira se kroz godine i može dovesti do znatnog gubitka ukupnih primanja.
Odluka o jednokratnoj isplati stoga nije samo pitanje trenutne potrebe, već i dugoročne strategije. Onaj tko povuče sredstva mora biti svjestan da time preuzima veći rizik financijske nesigurnosti u starijoj dobi.
Najčešće situacije i primjeri iz prakse
U praksi se najčešće pojavljuju dvije dileme: koliki iznos se stvarno može povući kroz djelomičnu jednokratnu isplatu i isplati li se uzeti taj novac odmah ili ga ostaviti za veću mjesečnu mirovinu. Odluka ovisi o visini mirovine iz prvog stupa, ukupnoj štednji i osobnim planovima.
Primjeri izračuna isplate
Kod djelomične jednokratne isplate važno je znati da se može povući najviše 20% kapitaliziranih sredstava iz drugog mirovinskog stupa. To znači da osoba s 40.000 eura štednje može dobiti do 8.000 eura odmah, a ostatak se pretvara u mjesečnu mirovinu.
Ako netko ima 25.000 eura, jednokratno povlačenje iznosi do 5.000 eura. Preostalih 20.000 eura raspoređuje se kroz životni vijek korisnika. Iznos se isplaćuje zajedno s prvom mirovinom, a porezi i doprinosi se obračunavaju prema važećim pravilima.
Uobičajeno je da umirovljenici koriste ovu mogućnost za veće troškove odmah nakon odlaska u mirovinu, poput renovacije stana ili otplate dugova. No, važno je razumjeti da taj novac smanjuje buduće mjesečne isplate.
Odabir između isplate i veće mirovine
Jednokratna isplata nije automatsko pravo za sve. Osoba mora imati mirovinu iz prvog stupa veću od zakonski propisane najniže mirovine. To pravilo osigurava da korisnik ne ostane bez osnovne financijske sigurnosti.
Neki umirovljenici odabiru isplatu jer žele odmah raspolagati dijelom štednje. Drugi se odlučuju za veću mjesečnu mirovinu jer im je važna stabilnost i predvidljiv prihod.
Odluka često ovisi o zdravstvenom stanju, planovima za budućnost i postojanju drugih izvora prihoda. Ako osoba već ima dodatne prihode, jednokratna isplata može biti korisna. Ako nema, sigurnija opcija je veća mjesečna mirovina.
Često postavljana pitanja
Jednokratna isplata iz drugog mirovinskog stupa ima jasno određena pravila. Ograničena je na dio ukupne štednje, zahtijeva ispunjavanje uvjeta vezanih uz mirovinu iz prvog stupa i podnosi se kroz formalni postupak. Također, podliježe poreznim obvezama i razlikuje se od redovite mjesečne mirovine.
Koje su opcije za jednokratnu isplatu sredstava iz drugog mirovinskog stupa?
Korisnik drugog stupa može zatražiti djelomičnu jednokratnu isplatu. Najviši dopušteni iznos iznosi 20% ukupno nakupljenih sredstava na osobnom računu.
Preostali dio kapitala ostaje za isplatu kroz redovitu mirovinu. Nije moguće povući cijeli iznos odjednom.
Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na jednokratnu isplatu iz drugog mirovinskog stupa?
Pravo se može ostvariti samo ako osoba već ima priznatu starosnu ili prijevremenu mirovinu iz prvog stupa. Ta mirovina mora biti viša od zakonom propisane najniže mirovine.
Bez ispunjenja ovog uvjeta jednokratna isplata nije moguća.
Kako se podnosi zahtjev za jednokratnu isplatu iz drugog mirovinskog stupa?
Zahtjev se podnosi mirovinskom osiguravajućem društvu prilikom sklapanja ugovora o mirovini. Istodobno se ugovara i sam iznos jednokratne isplate.
Potrebni podaci provjeravaju se putem REGOS-a, a isplata se obavlja zajedno s prvom mirovinom iz drugog stupa.
Koja je razlika između jednokratne isplate i redovne mirovine iz drugog stupa?
Jednokratna isplata omogućuje povlačenje do petine kapitala odjednom. Redovna mirovina isplaćuje se mjesečno i osigurava dugoročnu raspodjelu sredstava.
Glavna razlika je u dinamici isplate: jedna opcija pruža manji iznos odmah, a druga stabilan prihod tijekom mirovine.
Kako se oporezuje jednokratna isplata iz drugog mirovinskog stupa?
Isplata se tretira kao dohodak i podliježe porezu prema važećim propisima. Porez obračunava i uplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo prije nego što korisnik primi sredstva.
Korisniku se isplaćuje neto iznos nakon umanjenja za porez.
Mogu li se promijeniti uvjeti za jednokratnu isplatu nakon što je zahtjev podnesen?
Nakon što se zahtjev podnese i ugovor o mirovini sklopi, uvjeti se više ne mogu mijenjati. Iznos jednokratne isplate postaje fiksan i isplaćuje se zajedno s prvom mirovinom.
Promjene su moguće samo prije potpisivanja ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom.