Energetski dodaci na dječji doplatak posljednjih su godina postali važna tema za mnoge obitelji u Hrvatskoj. Rastuće cijene energenata stavljaju dodatni teret na kućne budžete, a upravo zato država povremeno uvodi ovu mjeru kako bi barem djelomično ublažila troškove.
Energetski dodatak na dječji doplatak je jednokratna novčana pomoć koju država isplaćuje korisnicima dječjeg doplatka, s ciljem olakšavanja posljedica rasta cijena energenata. Iznos ovisi o broju djece u obitelji i isplaćuje se izravno na račun korisnika.
Ono što mnoge zanima nisu samo razlozi uvođenja ove mjere, već i konkretni detalji – tko ima pravo na nju, kako se ostvaruje i koliki su iznosi. Upravo kroz te odgovore otvara se jasna slika o tome koliko ova pomoć doista znači obiteljima i na koji način se uklapa u širi paket državnih mjera.
Što je energetski dodatak na dječji doplatak
Energetski dodatak na dječji doplatak predstavlja jednokratnu novčanu pomoć koju država isplaćuje obiteljima s djecom. Cilj je ublažiti porast troškova života, posebno onih vezanih uz energente, i pružiti podršku kućanstvima koja već ostvaruju pravo na doplatak za djecu.
Svrha i cilj energetskog dodatka
Porast cijena struje, plina i drugih energenata posljednjih godina značajno je opteretio kućne proračune. Obitelji s djecom, koje već imaju niže prihode i primaju doplatak za djecu, posebno su osjetljive na ovakve promjene.
Energetski dodatak uveden je kako bi se tim obiteljima barem djelomično olakšalo pokrivanje osnovnih troškova. Ne radi se o stalnoj naknadi, nego o jednokratnoj isplati koja se aktivira u trenucima kada rast cijena posebno pogađa građane.
Ovakva mjera nije samo financijska pomoć, već i socijalna zaštita. Time se nastoji spriječiti da obitelji padnu dublje u rizik od siromaštva, a djeci se osiguravaju barem osnovni uvjeti za život i školovanje.
Zakonska osnova i najnovije odluke
Isplata energetskog dodatka vezana je uz Zakon o doplatku za djecu i odluke Vlade Republike Hrvatske. Vlada donosi posebne odluke u kojima se jasno navodi tko ima pravo na dodatak, koliki su iznosi i kada će se isplata provesti.
Primjerice, u 2023. godini donesena je odluka da se korisnicima doplatka za djecu isplati jednokratna pomoć u iznosima od 45 eura za jedno dijete, do 160 eura za petero i više djece. Sredstva za ovu mjeru osigurana su iz državnog proračuna, a za provedbu je zadužen Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Takve odluke donose se periodično, ovisno o ekonomskim okolnostima i rastu cijena energenata. Time se dodatak ne promatra kao trajna mjera, već kao privremeni oblik pomoći koji se aktivira u kriznim situacijama.
Tko su korisnici dodatka
Korisnici energetskog dodatka su prvenstveno oni koji već primaju doplatak za djecu. To znači da pravo imaju obitelji koje su već prošle postupak i ostvarile pravo temeljem zakona.
Osim njih, dodatak mogu dobiti i obitelji koje su u trenutku donošenja odluke imale zahtjev u postupku. Ako im se pravo na doplatak prizna do određenog datuma (npr. do kraja travnja ili rujna u pojedinim godinama), i one ulaze u skupinu korisnika.
Na ovaj način obuhvaćen je velik broj obitelji, uključujući i one koje su tek predale zahtjev, ali još nisu dobile rješenje. Time se izbjegava nepravda i osigurava da pomoć stigne do svih koji su u sličnoj financijskoj situaciji.
Uvjeti i postupak ostvarivanja prava
Jednokratno novčano primanje vezano uz dječji doplatak namijenjeno je kućanstvima koja već koriste pravo na doplatak ili su u postupku ostvarivanja tog prava. Iznos se isplaćuje kako bi se ublažio rast troškova energije i podupro standard obitelji s djecom.
Tko ima pravo na jednokratno novčano primanje
Pravo na isplatu imaju korisnici doplatka za djecu priznati od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U to ulaze i obitelji kojima je zahtjev još u postupku, ali im je pravo priznato do propisanog datuma.
Korisnici koji primaju doplatak zbog niskih prihoda, samohranog roditeljstva ili invaliditeta djeteta također ulaze u obuhvat. Bitno je da pravo na doplatak postoji u trenutku kada Vlada donese odluku o isplati jednokratnog primanja.
Ova mjera uključuje i korisnike koji doplatak ostvaruju retroaktivno, sve dok je pravo priznato unutar zadanog roka. Time se izbjegava da obitelji izgube pravo samo zato što je rješenje izdano kasnije.
Postupak prijave i potrebna dokumentacija
Za razliku od redovitog doplatka, za jednokratno primanje korisnik ne podnosi poseban zahtjev. HZMO koristi postojeće podatke i automatski utvrđuje tko ispunjava uvjete. Time se izbjegava dodatna administracija i čekanje.
Ako je zahtjev za doplatak već u tijeku, dovoljno je da se postupak dovrši i pravo prizna do propisanog datuma. U tom slučaju obitelj ulazi u evidenciju korisnika jednokratnog primanja.
Dokumentacija se traži samo kod podnošenja zahtjeva za sam doplatak za djecu – primjerice potvrde o prihodima kućanstva, podaci o članovima obitelji i eventualne potvrde o invaliditetu. Za samu isplatu dodatnog iznosa ne traže se novi papiri.
Rokovi i važni datumi
Ključni uvjet je da pravo na doplatak za djecu bude priznato do određenog datuma koji Vlada odredi u odluci o isplati. Primjerice, u ranijim slučajevima rok je bio 30. rujna ili 30. travnja.
Isplata se najčešće provodi jednokratno, u jednom mjesecu, bez obročne podjele. Korisnici novac primaju na isti račun na koji im se uplaćuje redoviti doplatak.
Važno je naglasiti da se naknadne prijave izvan roka ne uzimaju u obzir. Stoga roditelji koji tek planiraju podnijeti zahtjev za dječji doplatak trebaju paziti da to učine na vrijeme kako bi ostvarili i pravo na jednokratno primanje.
Iznosi i način isplate energetskog dodatka
Energetski dodatak na dječji doplatak uveden je kao privremena mjera za ublažavanje rasta troškova života. Određuje se prema broju djece u obitelji i visini samog doplatka, a isplatu provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na isti način kao i redoviti doplatak.
Visina dodatka prema broju djece
Iznos energetskog dodatka nije jednak za sve korisnike. On se povećava ovisno o broju djece i kategoriji doplatka. Primjerice, za treće i četvrto dijete dodaje se 66,36 eura uz redoviti doplatak, dok se za manji broj djece isplaćuju niži iznosi.
Tijekom 2022. i 2023. godine Vlada je odredila nekoliko razina jednokratnog novčanog primanja. Raspon se kretao od 39,82 eura po djetetu pa sve do 146 eura u kućanstvima s većim brojem djece i nižim prihodima.
Takva raspodjela omogućila je da veće obitelji, koje imaju i veće troškove, dobiju proporcionalno veću pomoć. Time se nastojalo osigurati pravedniju raspodjelu sredstava iz državnog proračuna.
Način i vrijeme isplate
Isplata energetskog dodatka provodi se automatski, bez potrebe za dodatnim zahtjevima. Korisnici ga primaju na isti račun na koji im se uplaćuje redoviti dječji doplatak. Za provedbu je zadužen Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji vodi evidenciju korisnika i kontrolira isplatu.
U praksi to znači da roditelji ne moraju podnositi posebne obrasce niti čekati dodatne odluke. Kada Vlada donese odluku o jednokratnom primanju, sredstva se isplaćuju u unaprijed određenom terminu. Primjerice, u veljači 2023. isplata je izvršena za više od 3.000 korisnika i preko 4.000 djece.
Takav način isplate smanjuje administrativne prepreke i ubrzava dolazak pomoći obiteljima kojima je najpotrebnija.
Povrat sredstava u slučaju nepripadnosti prava
Postoje i situacije kada korisnik mora vratiti primljeni iznos. To se događa ako se naknadno utvrdi da pravo na doplatak za djecu, a time i na energetski dodatak, nije postojalo. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u tom slučaju šalje pisanu obavijest s iznosom koji treba vratiti.
Povrat se može izvršiti jednokratno ili u obrocima, ovisno o dogovoru s korisnikom. Ako korisnik ne izvrši povrat dobrovoljno, sredstva se mogu naplatiti prisilnim putem, primjerice obustavom od budućih isplata.
Ova pravila osiguravaju da dodatak dobiju samo oni koji ispunjavaju uvjete. Time se štiti proračun i održava povjerenje u sustav dječjeg doplatka i pratećih mjera.
Važne napomene i porezni tretman
Energetski dodatak na dječji doplatak isplaćuje se kao jednokratno novčano primanje. Takva isplata ima posebna pravila vezana uz poreze, dohodak i zaštitu korisnika od ovrhe. Razumijevanje tih pravila pomaže izbjeći nesporazume i osigurava da korisnici u potpunosti ostvare svoja prava.
Utjecaj na dohodak i porezne obveze
Jednokratno novčano primanje koje se dodjeljuje korisnicima dječjeg doplatka ne smatra se oporezivim dohotkom. To znači da se ne uključuje u godišnju poreznu prijavu niti povećava osnovicu za obračun poreza na dohodak. Korisnici ne trebaju podnositi dodatne prijave niti plaćati porez na ovu isplatu.
Važno je naglasiti da se energetski dodatak ne uračunava u redovita primanja kućanstva prilikom utvrđivanja prava na druge socijalne naknade. Primjerice, kod podnošenja zahtjeva za socijalnu pomoć ili subvencije za stanovanje, ovaj iznos ne utječe na dohodovni cenzus.
U praksi to znači da korisnici zadržavaju ista prava i povlastice koje su imali i prije isplate dodatka. Država je ovim pristupom željela izbjeći situaciju u kojoj bi jednokratna pomoć smanjila ili ukinula druge oblike potpore.
Zaštita od ovrhe i druga prava korisnika
Energetski dodatak isplaćen uz dječji doplatak zaštićen je od ovrhe. Banke i ovrhovoditelji ne smiju plijeniti ovaj iznos jer se tretira kao socijalna naknada namijenjena djeci i obiteljima. Korisnici sredstva primaju izravno na račun, a zakonska zaštita osigurava da novac ostane dostupan obitelji.
Ova zaštita posebno je važna za kućanstva koja već imaju blokirane račune. U takvim slučajevima jednokratno novčano primanje ne odlazi vjerovnicima nego ostaje korisniku. Time se jamči da pomoć doista služi svrsi – ublažavanju troškova života i pokrivanju osnovnih potreba djece.
Uz to, primatelji zadržavaju pravo na redoviti dječji doplatak i druge socijalne mjere. Isplata energetskog dodatka ne mijenja postojeće uvjete niti smanjuje iznose koji se redovno isplaćuju. Na taj način dodatak djeluje isključivo kao dopunska pomoć, a ne kao zamjena za postojeća prava.