Što se zapravo mijenja kod invalidskih mirovina i zašto je to važno upravo sada? Tema je aktualna jer su od 2025. i 2026. uvedene značajne novosti – od ukidanja obveznih kontrolnih pregleda do povećanja iznosa mirovina i novih mogućnosti rada uz isplatu mirovine.
Invalidske mirovine od 1. siječnja 2026. rastu za oko 10 posto i to za sve korisnike – one ostvarene po općim propisima, prema posebnim propisima, ali i za starosne mirovine koje su prevedene iz invalidske.
Ove promjene ne znače samo veći iznos na računu, već i jednostavniji postupak ostvarivanja prava te više fleksibilnosti za one koji žele nastaviti raditi. Kako sve to izgleda u praksi i što točno donose nove mjere, razjašnjava se u nastavku.
Invalidske mirovine najnovije promjene
Od 1. siječnja 2026. stupaju na snagu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje donose povećanje invalidskih mirovina. Promjene se odnose na izračun mirovinskih faktora, a obuhvaćaju sve korisnike – i one u invalidskoj mirovini te one kojima je ona prevedena u starosnu.
Povećanje iznosa od 2026. godine
Od početka 2026. invalidske mirovine rast će u prosjeku za oko deset posto. To znači da će prosječna invalidska mirovina, koja trenutačno iznosi oko 419–432 eura, porasti na približno 450–475 eura.
U praksi, povećanje će većini korisnika donijeti između 40 i 60 eura dodatka mjesečno. Za starosne mirovine prevedene iz invalidske prosjek je još viši, pa će se kretati iznad 530 eura.
Ova promjena proizlazi iz mirovinske reforme koju je Vlada uputila u saborsku proceduru. Prema podacima portala mirovina.hr, zahvatit će oko 160.000 korisnika, uključujući i one koji žive u inozemstvu, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje gotovo 11.000 invalidskih mirovina temeljem međunarodnih ugovora.
Novi mirovinski faktori
Ključna promjena odnosi se na uvođenje novih mirovinskih faktora. Za djelomičnu nesposobnost za rad faktor će iznositi 0,9, dok će za potpunu nesposobnost vrijediti 1,1. Time se izračun mirovine usklađuje s razinom invaliditeta korisnika.
Ovi brojevi možda djeluju tehnički, no u praksi znače da će osobe s potpunim gubitkom radne sposobnosti imati veći rast iznosa nego oni s djelomičnim. Reforma time nastoji smanjiti dugogodišnje razlike i osigurati pravedniji sustav.
Novi faktori primjenjivat će se od 1. siječnja 2026., a obračun će provoditi HZMO. Time se uvodi jasniji i transparentniji model, jer su dosadašnje formule često dovodile do nejasnoća među korisnicima.
Obuhvaćene skupine korisnika
Povećanje se ne odnosi samo na osobe koje trenutačno primaju invalidsku mirovinu. Uključeni su i oni kojima je invalidska mirovina po navršenju 65. godine života prevedena u starosnu. Takvih korisnika je više od 64.000, a njihove su mirovine u prosjeku veće od 500 eura.
Također, izmjene obuhvaćaju korisnike koji primaju mirovinu prema posebnim propisima, uključujući branitelje. Njihove prosječne mirovine su znatno više i nakon povećanja će prelaziti 1.370 eura.
Kada se zbroje sve kategorije – invalidske, starosne prevedene iz invalidske i one isplaćene u inozemstvo – dolazi se do brojke od oko 160.000 korisnika. Svi oni ulaze u krug obuhvaćenih izmjenama mirovinske reforme.
Uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine
Invalidska mirovina u Hrvatskoj temelji se na jasnim kriterijima koje utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ključni elementi uključuju stupanj gubitka radne sposobnosti, potrebni mirovinski staž te posebne iznimke u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti
Da bi osoba ostvarila pravo na invalidsku mirovinu, mora postojati djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Djelomični gubitak znači da osoba može raditi, ali uz značajno smanjenu učinkovitost ili samo na lakšim poslovima. Potpuni gubitak podrazumijeva da osoba više nije sposobna za bilo kakav rad.
HZMO odluku donosi na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručni tim procjenjuje zdravstveno stanje, sposobnost obavljanja poslova i dugoročnu prognozu.
Važno je naglasiti da se invalidska mirovina ne dodjeljuje samo na temelju bolesti ili ozljede, već isključivo kada te okolnosti trajno ograničavaju radnu sposobnost. Time se razlikuje od privremene nesposobnosti za rad, gdje osoba i dalje ima pravo na naknadu plaće, ali ne i na mirovinu.
Mirovinski staž i posebni slučajevi
Osim medicinskih kriterija, potrebno je ispuniti i uvjet mirovinskog staža. Koliko staža je potrebno ovisi o dobi osiguranika u trenutku nastanka invalidnosti. Primjerice, mlađe osobe trebaju kraći staž, dok se za starije traži dulji radni staž.
Postoje i posebni slučajevi kada se uvjet staža ne traži. To se odnosi na situacije kada je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U tim slučajevima pravo na mirovinu stječe se odmah, bez obzira na godine staža.
HZMO u postupku provjerava i druge okolnosti, poput prethodnog zaposlenja, vrste poslova koje je osoba obavljala te doprinosa uplaćenih u sustav mirovinskog osiguranja. Time se nastoji osigurati pravednost i jednak pristup svim osiguranicima.
Invalidnost zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
Posebnu kategoriju čine osobe čija je invalidnost izravno povezana s ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. U takvim slučajevima zakon predviđa povoljnije uvjete jer se radi o posljedicama nastalim tijekom obavljanja posla.
Osiguranik tada ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu neovisno o duljini staža. To znači da čak i radnik s vrlo kratkim radnim iskustvom može odmah ostvariti mirovinu ako se dokaže da je invalidnost nastala zbog posla.
HZMO u tim postupcima surađuje s poslodavcima i medicinskim ustanovama kako bi se utvrdila uzročno-posljedična veza između rada i nastale invalidnosti. Ovakav pristup osigurava da osobe koje su stradale na radnom mjestu ne budu dodatno zakinute u ostvarivanju svojih prava.
Izračun i visina invalidske mirovine
Visina invalidske mirovine u Hrvatskoj ovisi o nekoliko ključnih elemenata: mirovinskom faktoru, duljini radnog staža te osnovici koja se računa iz prosjeka plaća. Od 2026. godine uvedene su značajne izmjene koje mijenjaju način izračuna i povećavaju iznose za većinu korisnika.
Mirovinski faktor i nova pravila
Mirovinski faktor predstavlja korektivni broj koji se primjenjuje pri izračunu invalidske mirovine. Do 2025. godine faktor za potpuni gubitak radne sposobnosti iznosio je 1,0, a za djelomični gubitak 0,8. Od 1. siječnja 2026. vrijednosti se povećavaju na 1,1 i 0,9.
Ova promjena znači da će se korisnicima s potpunim gubitkom radne sposobnosti mirovina obračunavati povoljnije, uz povećanje od približno 10%. Time se nastoji smanjiti razlika između invalidskih i starosnih mirovina.
Važna novost je i mogućnost rada uz zadržavanje invalidske mirovine. Korisnici potpune invalidske mirovine ili oni kojima se ona prevodi u starosnu mogu raditi do 3,5 sata dnevno bez gubitka prava na isplatu. Ovo je prvi put da se takva fleksibilnost omogućuje i toj skupini umirovljenika.
Primjeri izračuna
Kako bi se razumjela stvarna primjena novih pravila, korisno je pogledati konkretne brojke. Prosječna invalidska mirovina po općim propisima u 2025. godini iznosila je oko 432 eura. Nakon usklađivanja i povećanja faktora, prosjek raste na približno 475 eura.
Za braniteljske mirovine, koje se obračunavaju prema posebnim propisima, povećanje je još izraženije. Primjerice, prosječna mirovina od 1.249 eura narasla je na više od 1.370 eura nakon primjene novih faktora.
Ovi podaci pokazuju da se povećanje ne odnosi jednako na sve, već ovisi o vrsti mirovine i primijenjenom faktoru. Najveću korist imaju korisnici s potpunim gubitkom radne sposobnosti, dok je rast kod djelomičnog gubitka nešto manji, ali i dalje značajan.
Minimalna i prosječna invalidska mirovina
Minimalna invalidska mirovina u Hrvatskoj određuje se prema godinama staža i prosjeku plaća. Prema dostupnim podacima, iznosila je oko 1.700 kuna (približno 225 eura) mjesečno, što je polazna točka za one s kraćim radnim vijekom.
Prosječna invalidska mirovina, međutim, znatno je viša. U 2025. godini kretala se oko 432 eura, dok će nakon povećanja prelaziti 470 eura, ovisno o duljini staža i visini uplaćenih doprinosa.
Razlika između minimalne i prosječne invalidske mirovine jasno pokazuje koliko radni staž i plaća utječu na konačan iznos. Osobe s dužim stažem i višim primanjima mogu očekivati znatno povoljnije uvjete, dok se minimalna mirovina koristi kao sigurnosna mreža za one s ograničenim stažem.
Postupak ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu
Da bi netko ostvario pravo na invalidsku mirovinu, mora proći kroz jasno propisan postupak. On uključuje podnošenje zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) te stručnu procjenu radne sposobnosti putem vještačenja. Oba koraka jednako su važna jer određuju ispunjava li osoba uvjete za stjecanje ovog prava.
Podnošenje zahtjeva HZMO-u
Prvi korak je predaja zahtjeva HZMO-u. Zahtjev se podnosi u nadležnoj područnoj službi ili elektroničkim putem preko sustava e-Građani. Osoba mora priložiti medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista te potvrde o dosadašnjem radnom stažu.
HZMO nakon zaprimanja zahtjeva provjerava formalne uvjete, poput navršenog radnog staža i osiguranja. Ako dokumentacija nije potpuna, podnositelja se poziva da je dopuni u određenom roku.
Vrijeme rješavanja zahtjeva u praksi traje između dva i tri mjeseca, ovisno o složenosti slučaja i dostupnosti medicinskih dokaza. U tom razdoblju HZMO priprema predmet za vještačenje, koje je ključni dio postupka.
Vještačenje i procjena radne sposobnosti
Vještačenje provodi posebno tijelo unutar HZMO-a – Zavod za medicinsko vještačenje. Stručnjaci analiziraju medicinsku dokumentaciju i, prema potrebi, pozivaju osobu na pregled. Cilj je utvrditi postoji li djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
Procjena obuhvaća zdravstveno stanje, životnu dob, obrazovanje i mogućnost obavljanja prilagođenih poslova. Ako se utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti, osoba ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu bez obveze dodatne profesionalne rehabilitacije.
Rezultat vještačenja dostavlja se HZMO-u, koji na temelju toga donosi službeno rješenje. To rješenje jasno određuje vrstu mirovine, visinu iznosa i datum od kojeg pravo vrijedi.
Rad uz primanje invalidske mirovine
Od 2026. godine uvode se jasnija pravila o tome tko i pod kojim uvjetima može raditi uz istovremeno primanje invalidske mirovine. Najveće promjene odnose se na korisnike s potpunim gubitkom radne sposobnosti i na one kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu.
Mogućnosti zaposlenja i ograničenja
Umirovljenici koji primaju invalidsku mirovinu mogu se zaposliti, ali samo pod određenim uvjetima. Novi zakon predviđa da oni koji rade ne smiju prelaziti 3,5 sata rada dnevno kako bi zadržali pravo na isplatu mirovine.
Ovo pravilo vrijedi i za osobe kojima je invalidska mirovina kasnije prevedena u starosnu. Na taj način omogućuje se dodatni prihod bez gubitka temeljne sigurnosti koju pruža mirovina.
Ograničenje radnog vremena uvedeno je kako bi se zaštitilo zdravlje korisnika i spriječilo da rad postane preveliko opterećenje. Poslodavci su obvezni poštovati ova pravila, a korisnici moraju prijaviti svaki oblik zaposlenja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Za djelomični gubitak radne sposobnosti vrijede drugačija pravila jer ti korisnici mogu raditi duže, ali na poslovima prilagođenim njihovim mogućnostima. Time se razlikuje položaj osoba koje još uvijek imaju određenu radnu sposobnost od onih koji je u potpunosti izgube.
Rad korisnika s potpunim gubitkom radne sposobnosti
Korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti do sada nisu imali mogućnost rada bez obustave mirovine. Od 2026. to se mijenja, pa će i oni moći raditi do pola radnog vremena (točnije 3,5 sata dnevno).
Ovo pravo odnosi se i na umirovljenike čija je invalidska mirovina prevedena u starosnu, što znači da će i nakon navršenih godina za starosnu mirovinu moći nastaviti s povremenim radom. Time se omogućuje zadržavanje radne aktivnosti i socijalne uključenosti, ali bez ugrožavanja prava na mirovinu.
Važno je naglasiti da se za ove korisnike povećava i mirovinski faktor koji se koristi za izračun mirovine. Umjesto dosadašnjeg 1,0, od 2026. iznosit će 1,1, što u praksi znači oko 10% veće mirovine. Time se potiče pravedniji odnos prema osobama koje su u potpunosti izgubile radnu sposobnost.
Ova kombinacija povećanja iznosa i mogućnosti rada na pola radnog vremena predstavlja značajnu promjenu u sustavu, a posebno će biti važna za korisnike koji žele zadržati barem djelomičnu radnu aktivnost uz financijsku sigurnost.
Prelazak invalidske u starosnu mirovinu
Invalidska mirovina u Hrvatskoj ne prelazi uvijek automatski u starosnu. Prijelaz ovisi o vrsti invalidske mirovine, uzroku invalidnosti i ispunjenim uvjetima staža i dobi. Pravila su jasno određena Zakonom o mirovinskom osiguranju i provodi ih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Uvjeti za automatski prijelaz
Kod invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog bolešću, prijelaz u starosnu mirovinu obavlja se automatski kada korisnik navrši propisanu dob. Za muškarce je to 65 godina, dok se kod žena dob postupno povećava i 2025. iznosi 63 godine i 9 mjeseci.
Invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomične nesposobnosti za rad ne prelaze automatski u starosnu. U tim slučajevima jedina mogućnost je dodatni rad. Ako korisnik nakon priznanja invalidske mirovine radi najmanje godinu dana i time ostvari dodatni mirovinski staž, može zatražiti preračun u starosnu mirovinu.
HZMO u praksi vodi računa o svim uvjetima – dobi, vrsti invalidske mirovine i stažu. To znači da korisnici ne mogu samostalno birati prijelaz, već se on provodi prema zakonskim pravilima.
Posebnosti za ozljede na radu i profesionalne bolesti
Invalidske mirovine ostvarene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju poseban tretman. One se dodjeljuju prema povoljnijim uvjetima jer se radi o rizicima povezanima s radnim mjestom.
U takvim slučajevima korisnik može ostvariti invalidsku mirovinu bez obzira na duljinu staža. Kada dosegne dobnu granicu za starosnu mirovinu, HZMO može izvršiti prijelaz u starosnu, ali pravila ovise o vrsti invalidnosti (potpuna ili djelomična).
Važno je naglasiti da se kod ozljeda na radu i profesionalnih bolesti mirovinski faktori često razlikuju od onih kod invalidnosti uzrokovane bolešću. To znači da iznos može biti povoljniji, a prijelaz u starosnu mirovinu donosi određene korekcije u skladu s posebnim propisima.
Korisnici takvih mirovina stoga trebaju pratiti izmjene zakona i pravila HZMO-a jer se uvjeti za prijelaz i obračun mogu razlikovati od standardnih invalidskih mirovina.
Često postavljana pitanja
Invalidske mirovine prolaze kroz značajne izmjene koje utječu na visinu primanja, uvjete ostvarivanja prava i mogućnosti rada uz mirovinu. Pitanja se najčešće odnose na nove zakonske promjene, način izračuna, potrebne uvjete, prijelaz u starosnu mirovinu, posljedice nepravilnog korištenja te postupak podnošenja zahtjeva.
Koje su promjene u zakonu o invalidskim mirovinama uvedene ove godine?
Od 1. siječnja 2026. uvedeno je povećanje mirovinskih faktora. Za potpuni gubitak radne sposobnosti faktor raste s 1,0 na 1,1, a za djelomični gubitak s 0,8 na 0,9.
Također, korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu raditi do 3,5 sata dnevno i pritom zadržati isplatu mirovine. Ovo se odnosi i na one kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu.
Kako se izračunava visina invalidske mirovine?
Visina ovisi o mirovinskom stažu, osobnom bodu i mirovinskom faktoru. Novi faktori od 2026. povećavaju konačan iznos za otprilike 10%.
Primjerice, prosječna invalidska mirovina po općim propisima raste s oko 432 € na približno 475 €. Kod branitelja rast je još izraženiji, s prosječnih 1.249 € na više od 1.370 €.
Koji su uvjeti potrebni za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu?
Pravo se ostvaruje u slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguranik mora imati određeni broj godina staža, koji se računa u odnosu na njegovu životnu dob i trajanje radnog vijeka.
Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na dužinu staža.
Postoji li mogućnost prerada invalidske mirovine u starosnu mirovinu?
Da, kada korisnik navrši dobnu granicu za starosnu mirovinu, invalidska mirovina zbog bolesti prevodi se u starosnu. Za muškarce je to s navršenih 65 godina, a za žene vrijedi prijelazno razdoblje (u 2025. godini 63 godine i 9 mjeseci).
Kakve su posljedice nepravilnog primanja invalidske mirovine?
Ako korisnik prima invalidsku mirovinu bez zakonskog prava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može zatražiti povrat nepripadno isplaćenih sredstava. U težim slučajevima može doći i do kaznenih postupaka.
Nepravilnosti se najčešće otkriju prilikom kontrola zdravstvene dokumentacije ili kada korisnik radi protivno propisanim ograničenjima.
Na koji način se može podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu?
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). To se može učiniti osobno u područnoj službi, putem pošte ili elektronički preko sustava e-Građani.
Potrebna dokumentacija uključuje medicinsku dokumentaciju, potvrdu o radnom stažu i osobne podatke. Nakon toga HZMO provodi postupak vještačenja i donosi odluku o pravu na mirovinu.