Kada mogu u mirovinu žene? Novi uvjeti i ključne promjene

Kada žena počinje razmišljati o mirovini, najčešće se prvo pita s koliko godina i pod kojim uvjetima to može ostvariti. Pravila se mijenjaju iz godine u godinu, pa nije čudno da mnogi ostanu zbunjeni. Posebno zato što žene do 2029. i dalje imaju blaže uvjete od muškaraca, ali se ta razlika postupno smanjuje.

U 2025. godini žena može ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 63 godine i 9 mjeseci života, uz najmanje 15 godina staža, dok prijevremena mirovina ostaje moguća već od 58 godina i 33 godine radnog staža.

Ovo je važno znati jer pravila nisu ista za sve – postoje posebni slučajevi, mogućnosti ranijeg umirovljenja, ali i opcije produljenja radnog vijeka uz dodatne beneficije. Upravo zato vrijedi proći kroz sve uvjete i iznimke kako bi svaka žena mogla donijeti najbolju odluku za sebe.

Najnoviji uvjeti za odlazak žena u mirovinu

Žene u Hrvatskoj i dalje imaju nešto povoljnije uvjete za odlazak u starosnu mirovinu, no ta se razlika svake godine smanjuje. Pravila su jasno definirana, a dobna granica raste postupno sve do potpunog izjednačavanja s muškarcima 2030. godine.

Trenutna dobna granica za starosnu mirovinu

U 2025. godini žene mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu kada navrše 63 godine i 9 mjeseci, uz uvjet da imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža. Ovo je službeni podatak koji objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (mirovina.hr).

Dobna granica se iz godine u godinu povećava za tri mjeseca. Primjerice, u 2024. godini bila je 63 godine i 6 mjeseci, a već od 2026. godine iznosit će točno 64 godine. Time se približava standardnoj granici od 65 godina, koja vrijedi za muškarce.

Važno je naglasiti da se pravo na mirovinu stječe tek nakon prestanka osiguranja, odnosno nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti. Postoje iznimke, primjerice za osobe koje nastave raditi na pola radnog vremena, ali osnovno pravilo ostaje isto.

Prijelazno razdoblje do 2030. godine

Od 2020. do 2029. godine traje prijelazno razdoblje u kojem žene postupno dostižu istu dobnu granicu kao muškarci. Svake godine granica se pomiče za tri mjeseca, što znači da se uvjeti mijenjaju vrlo precizno i predvidljivo.

Tablica najbolje prikazuje kako to izgleda:

Ovo postupno povećanje omogućuje ženama da planiraju svoj odlazak u mirovinu bez naglih promjena. Ipak, treba imati na umu da se paralelno primjenjuju i pravila o prijevremenoj mirovini, koja zahtijevaju nižu dob, ali pod uvjetom duljeg staža i uz trajno umanjenje iznosa mirovine.

Izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce

Od 1. siječnja 2030. godine, uvjeti za starosnu mirovinu žena i muškaraca bit će potpuno jednaki. To znači da će i žene, kao i muškarci, pravo na starosnu mirovinu ostvarivati s 65 navršenih godina života i najmanje 15 godina staža.

Osim redovne starosne mirovine, postoji i opcija tzv. starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. To pravo se stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža u stvarnom trajanju. Međutim, ovo pravo ne mogu koristiti oni koji već ispunjavaju uvjete za redovitu starosnu mirovinu.

Izjednačavanje uvjeta uklanja razliku između spolova i usklađuje hrvatski mirovinski sustav s praksom većine zemalja Europske unije. Za mnoge žene to znači dulji ostanak na tržištu rada, ali i jasniju i stabilniju pravnu situaciju nakon 2030. godine.

Prijevremena mirovina za žene

Žene u Hrvatskoj mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima od muškaraca, no ti uvjeti se postupno mijenjaju do 2030. godine. Bitno je znati minimalnu dob i staž, pravila o umanjenju iznosa mirovine te kako se granice pomiču iz godine u godinu.

Minimalna dob i staž za prijevremenu mirovinu

Prijevremena mirovina omogućuje ženama raniji izlazak iz svijeta rada, ali samo ako ispunjavaju određene uvjete. U 2025. godini ti uvjeti iznose 58 godina i 9 mjeseci života te najmanje 33 godine i 9 mjeseci staža.

Od 2026. godine granica se pomiče na 59 godina života i 34 godine staža, a zatim svake godine raste za tri mjeseca do 2029. godine. Nakon 2030. žene i muškarci imat će iste uvjete: 60 godina života i 35 godina staža.

Ovi podaci jasno pokazuju da se prijelazno razdoblje bliži kraju. Za one koje planiraju ranije umirovljenje, važno je pratiti precizne rokove jer i nekoliko mjeseci može napraviti razliku.

Penalizacija i umanjenje iznosa

Prijevremena mirovina nosi sa sobom i financijske posljedice. Iznos se umanjuje za 0,2% po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu. To znači da netko tko ode pet godina ranije može imati i do 12% manju mirovinu.

Ova penalizacija vrijedi bez obzira na duljinu radnog staža. Dakle, čak i oni s dugim radnim vijekom osjete umanjenje ako se odluče ranije povući.

Od 2026. godine postoji olakšica: kada korisnik prijevremene mirovine navrši 70 godina, penalizacija se ukida i mirovina se ponovno računa bez tog umanjenja. To pravilo može biti značajno za dugoročnu financijsku sigurnost.

Promjene uvjeta kroz godine

Uvjeti za prijevremenu mirovinu za žene nisu fiksni, nego se svake godine postupno usklađuju. Primjerice, 2023. godine bila je dovoljna dob od 58 godina i 3 mjeseca uz 33 godine i 3 mjeseca staža. U 2024. granica se pomaknula na 58 godina i 6 mjeseci te 33 godine i 6 mjeseci staža.

Do 2029. godine, svake godine dodaje se po tri mjeseca na dob i staž. Ovaj proces je uveden kako bi se do 2030. izjednačili uvjeti za žene i muškarce.

Za one koji planiraju mirovinu, najvažnije je pratiti točne godišnje uvjete jer se oni mijenjaju iz godine u godinu. Informacije o aktualnim pravilima dostupne su na službenim stranicama mirovina.hr i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Posebni slučajevi ranijeg umirovljenja

Postoje određene situacije u kojima žene mogu ostvariti pravo na raniji odlazak u mirovinu od propisanih uvjeta. Najčešće se radi o dugogodišnjem stažu ili o radu na posebno zahtjevnim i teškim radnim mjestima.

Dugogodišnji osiguranik

Status dugogodišnjeg osiguranika omogućuje raniji odlazak u starosnu mirovinu bez penalizacije. Uvjet je navršenih 60 godina života i najmanje 41 godina efektivnog radnog staža.

Važno je naglasiti da se u tih 41 godinu uračunava samo stvarni radni staž, bez beneficiranog staža. To znači da se priznaje samo vrijeme koje je osoba zaista provela u osiguranju, bez dodatnih obračuna zbog posebnih uvjeta rada.

Ovo pravo ne može koristiti osoba koja već ispunjava uvjete za redovnu starosnu mirovinu. Drugim riječima, dugogodišnji osiguranik je posebna kategorija namijenjena onima koji su radili dugi niz godina, ali još nisu navršili 65 godina života.

Za mnoge žene koje su rano krenule raditi, ova opcija predstavlja realnu mogućnost jer im omogućuje odlazak u mirovinu ranije, a da pri tome ne trpe financijsko umanjenje.

Snižavanje dobne granice zbog posebnih uvjeta rada

Žene koje su radile na osobito zahtjevnim ili opasnim poslovima mogu ostvariti pravo na snižavanje dobne granice za umirovljenje. To se odnosi na zanimanja gdje su uvjeti rada dugoročno štetni za zdravlje ili gdje postoji povećana fizička i psihička opterećenost.

Primjeri uključuju rudare, radnike u metalurgiji, određene zdravstvene djelatnike i druga zanimanja s posebnim rizicima. Kod ovih poslova se staž računa u beneficiranom trajanju, što znači da se određeno razdoblje rada priznaje kao dulje od stvarno odrađenog.

Time se dobna granica za odlazak u mirovinu može smanjiti, ovisno o duljini beneficiranog staža. Na primjer, ako je netko godinama radio na poslovima s povećanim rizikom, može ostvariti pravo na mirovinu nekoliko godina ranije od propisanih uvjeta.

Ova mogućnost posebno je značajna za žene koje su karijeru provele u zahtjevnim sektorima, jer im omogućuje raniji odlazak u mirovinu bez dodatnog financijskog opterećenja.

Mogućnost produljenja radnog vijeka

U Hrvatskoj postoji više načina kako osoba može nastaviti raditi i nakon što ispuni uvjete za mirovinu. To uključuje nastavak rada uz ispunjene uvjete, korištenje bonifikacija za dulji rad te dogovor s poslodavcem o produljenju radnog odnosa.

Rad nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu

Nakon što radnik ispuni uvjete za starosnu mirovinu, zakon mu omogućuje da nastavi raditi. To se odnosi na zaposlene, obrtnike i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti.

Od 2026. godine, primjerice, i obrtnici te roditelji njegovatelji mogu ostvariti pravo na mirovinu iako nastavljaju raditi. Time se otvara mogućnost kombiniranja primanja mirovine i nastavka djelatnosti.

Važno je naglasiti da pravo na mirovinu počinje teći tek nakon prestanka osiguranja, osim u slučajevima kada zakon dopušta rad na pola radnog vremena. Takva fleksibilnost posebno odgovara onima koji žele postupno smanjivati opseg rada.

Bonifikacije za dulji rad

Sustav predviđa određene povlastice za one koji odluče ostati dulje u svijetu rada. Za svaku godinu rada nakon navršene zakonske dobi za mirovinu, iznos buduće mirovine uvećava se za određeni postotak.

To znači da osoba koja ostane raditi i nakon 65. godine može ostvariti povećanje mirovine do 0,34 % po mjesecu dodatnog rada. Na godišnjoj razini to iznosi oko 4 %.

Bonifikacija se primjenjuje sve do 70. godine života. Na taj način sustav potiče one koji su u mogućnosti i žele raditi dulje da to učine, jer će im kasnije mirovina biti osjetno veća.

Dogovor s poslodavcem za produljenje

Radni odnos se može produljiti i temeljem dogovora između radnika i poslodavca. Zakon dopušta da se nakon 65. godine života, uz obostrani pristanak, ugovor o radu produži do 68. godine.

U praksi to znači da radnik i poslodavac mogu sklopiti aneks ugovora kojim se rad nastavlja i nakon što su ispunjeni uvjeti za mirovinu. Ovakvo rješenje često koriste radnici s posebnim znanjima i iskustvom koje je teško zamijeniti.

Na portalu mirovina.hr često se ističe da upravo stručnjaci u deficitarnim zanimanjima najčešće koriste ovu mogućnost, jer poslodavci žele zadržati njihovo znanje i vještine. To je posebno vidljivo u zdravstvu i obrazovanju, gdje se traženi kadrovi teško nadomještaju.

Izračun iznosa mirovine za žene

Visina mirovine za žene u Hrvatskoj ovisi o više čimbenika. Najvažniji su duljina radnog staža, prosjek plaća tijekom radnog vijeka te dob u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Na izračun utječu i posebna pravila o penalizaciji i bonifikaciji, koja mogu smanjiti ili povećati konačni iznos.

Faktori koji utječu na visinu mirovine

Na izračun mirovine presudno utječe prosječna plaća ostvarena tijekom radnog vijeka. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koristi podatke o svim prijavljenim plaćama i doprinosima kako bi odredio osnovicu.

Drugi važan element je duljina mirovinskog staža. Što je dulji radni staž, to je veća osnovica za mirovinu. Primjerice, osoba s 40 godina staža imat će znatno povoljniji izračun od nekoga s 15 godina.

Važnu ulogu imaju i mirovinski stupovi. Osobe koje uplaćuju u prvi i drugi stup dobivaju mirovinu iz oba izvora, dok oni koji ostaju samo u prvom stupu primaju isključivo državnu mirovinu. Informativni izračun dostupan je putem mirovina.hr i službenih kalkulatora HZMO-a.

Uloga staža i dobi

Staž i dob povezani su u određivanju trenutka kada žena može ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenu mirovinu. U 2025. godini, primjerice, uvjet za prijevremenu mirovinu za žene iznosi 58 godina i 9 mjeseci života te 33 godine i 9 mjeseci staža.

Za redovnu starosnu mirovinu potrebno je najmanje 65 godina života i 15 godina staža. Do 2029. žene imaju nešto blaže uvjete, no od 2030. pravila se ujednačavaju s muškarcima.

Dulji staž ne donosi samo pravo na ranije umirovljenje, nego i veću osnovicu za izračun. Tako dvije žene iste dobi, ali s različitim godinama staža, mogu imati znatno različite iznose mirovine.

Učinak penalizacije i bonifikacije

Prijevremeno umirovljenje nosi tzv. penalizaciju. To znači da se iznos mirovine smanjuje za 0,2% po svakom mjesecu ranijeg odlaska u odnosu na propisanu dob. Primjerice, odlazak dvije godine ranije može smanjiti mirovinu za gotovo 5%.

S druge strane, postoji i bonifikacija. Ako osoba radi dulje od minimalnih uvjeta, mirovina se povećava. Svaka dodatna godina rada nakon navršene starosne dobi povećava osnovicu, čime se nagrađuje dulji radni vijek.

Od 2026. uvedena je i posebna odredba: korisnicima prijevremene mirovine ukida se penalizacija kada navrše 70 godina života. Time se ublažava dugoročni učinak ranijeg umirovljenja i osigurava nešto pravedniji izračun za starije korisnike.

Potrebna dokumentacija i postupak za ostvarenje prava

Za ostvarenje prava na mirovinu potrebno je pripremiti odgovarajuću dokumentaciju, podnijeti zahtjev u propisanom roku i znati gdje se mogu pronaći službene informacije. To uključuje obrasce, osobne isprave i potvrde koje izdaju nadležne institucije.

Popis potrebnih dokumenata

Prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu, obvezno je priložiti nekoliko osnovnih dokumenata. Najčešće se traži osobna iskaznica ili druga isprava kojom se dokazuje identitet, zatim dokazi o mirovinskom stažu (radne knjižice, potvrde poslodavaca ili izvadci iz evidencije HZMO-a).

Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu koji se može preuzeti na službenim stranicama mirovina.hr ili kupiti u Narodnim novinama. Vrsta obrasca ovisi o tome radi li se o starosnoj, prijevremenoj, invalidskoj ili obiteljskoj mirovini.

U slučaju obiteljske mirovine, potrebno je priložiti i smrtni list preminulog osiguranika te dokumente koji potvrđuju srodstvo (npr. rodni ili vjenčani list). Kod invalidske mirovine prilaže se i medicinska dokumentacija te potvrde nadležnih službi.

Važno je napomenuti da se popis dokumenata navodi u samom obrascu zahtjeva, pa je preporučljivo provjeriti točne uvjete kako bi se izbjegla nepotpuna predaja.

Koraci za podnošenje zahtjeva

Postupak započinje odabirom odgovarajućeg obrasca i prikupljanjem svih dokumenata. Nakon toga, zahtjev se predaje u područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema mjestu prebivališta ili boravišta.

Za starosnu i prijevremenu mirovinu zahtjev se može podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja. Ako je zahtjev predan u roku od šest mjeseci nakon prestanka osiguranja, pravo na mirovinu obračunava se od prvog idućeg dana nakon prestanka osiguranja.

U slučaju obiteljske mirovine, zahtjev se predaje uredu HZMO-a koji je isplaćivao mirovinu preminulog korisnika ili uredu prema prebivalištu člana obitelji. Invalidska mirovina zahtijeva dodatni medicinski postupak i vještačenje radne sposobnosti.

Za bržu obradu preporučuje se korištenje sustava e-Građani, gdje se zahtjevi mogu predati elektroničkim putem. Time se izbjegavaju duga čekanja i nepotrebni odlasci u ured.

Gdje pronaći dodatne informacije

Službene i najtočnije informacije dostupne su na mrežnim stranicama HZMO-a (hzmo.hr) i portalu mirovina.hr, gdje se objavljuju upute, obrasci i aktualne zakonske izmjene. Na tim stranicama dostupni su i mrežni kalkulatori za izračun buduće mirovine.

Građani se mogu obratiti i izravno područnim službama HZMO-a, gdje službenici pružaju detaljna pojašnjenja i pomažu u popunjavanju zahtjeva. U složenijim slučajevima, poput invalidske ili obiteljske mirovine, preporučuje se osobno savjetovanje.

Osim toga, korisne informacije mogu se pronaći i u Narodnim novinama, gdje se objavljuju obrasci i zakonski propisi. Za one koji žele dodatnu sigurnost, moguće je zatražiti pomoć ovlaštenih pravnih savjetnika ili sindikalnih ureda.

Na taj način osiguranici dobivaju jasne upute i izbjegavaju pogreške koje bi mogle odgoditi ostvarenje prava na mirovinu.

Često postavljana pitanja

Žene u Hrvatskoj danas imaju posebne uvjete za odlazak u mirovinu, no ti se uvjeti postupno mijenjaju do 2030. godine. Razlike postoje između starosne i prijevremene mirovine, a važnu ulogu imaju i godine staža, kao i zakonske izmjene koje se provode svake godine.

Koje su zakonske pretpostavke za odlazak u mirovinu za žene u Hrvatskoj?

U 2025. godini žene mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 63 godine i 6 mjeseci života uz najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Od 2030. godine uvjeti će se potpuno izjednačiti s muškarcima pa će za starosnu mirovinu biti potrebno 65 godina života i najmanje 15 godina staža.

Kako se izračunava mirovinski staž za žene?

Mirovinski staž obuhvaća razdoblja u kojima je osoba bila osigurana, primjerice kroz zaposlenje ili samostalnu djelatnost. U staž se uračunavaju i posebna razdoblja, poput rodiljnog dopusta ili vojne službe.

Za točan izračun koristi se evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Postoji li razlika u dobi za umirovljenje između muškaraca i žena?

Da, ali samo privremeno. Žene trenutno imaju pravo na starosnu mirovinu ranije nego muškarci.

Ova razlika postupno se smanjuje svake godine, a od 2030. godine više neće postojati.

Koje promjene u regulativi utječu na odlazak žena u mirovinu?

Najveća promjena odnosi se na postupno povećanje dobi za starosnu i prijevremenu mirovinu za žene. Svake godine od 2020. do 2029. dobna granica raste za nekoliko mjeseci.

Druga važna izmjena je ukidanje tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje kada korisnica navrši 70 godina života (od 2026. godine).

Kako se primjenjuje prijevremena mirovina za žene?

Žene u 2025. godini mogu u prijevremenu mirovinu s 58 godina i 9 mjeseci života i najmanje 33 godine i 9 mjeseci staža.

Prijevremena mirovina se smanjuje za 0,2% po mjesecu ranijeg odlaska u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu.

Na koji način se mogu ostvariti prava na punu mirovinu za žene?

Pravo na punu starosnu mirovinu stječe se kada žena ispuni propisanu dob i minimalni staž, a pritom prestane biti osigurana (npr. prestankom radnog odnosa).

Dugogodišnji osiguranici imaju povoljniji uvjet – mogu ostvariti punu mirovinu već s 60 godina života ako imaju 41 godinu staža.