Kolika je zapravo mirovina nakon 20 godina staža? To je pitanje koje često postavljaju oni koji su radili kraće razdoblje ili su imali prekide u karijeri. Odgovor nije uvijek jednostavan jer ovisi o zakonskim pravilima, visini plaće i dodatnim uplatama, ali postoji jasna zakonska granica ispod koje iznos ne može pasti.
Najniža mirovina za 20 godina staža od srpnja 2025. iznosi 306,40 eura mjesečno, bez obzira na to kolike su bile plaće i doprinosi tijekom radnog vijeka.
Ovaj podatak otvara brojna pitanja: što ako je netko imao višu plaću, koliko se mirovina može povećati dodatnim godinama rada ili dodatnim pravima, te gdje se najčešće griješi pri izračunu? Upravo zato vrijedi detaljnije pogledati osnovne formule, moguće korekcije i praktične alate koji pomažu da svatko točno procijeni svoj iznos.
Osnovni izračun mirovine za 20 godina staža
Visina mirovine kod 20 godina staža ovisi o nekoliko ključnih elemenata: ispunjavanju minimalnih uvjeta za ostvarivanje prava, načinu na koji se računa formula te o prosječnoj plaći i aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM). Svaki od tih dijelova direktno utječe na konačan iznos.
Minimalni uvjeti za ostvarivanje mirovine
Da bi osoba ostvarila pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj, mora imati najmanje 15 godina staža. To znači da netko s 20 godina staža zadovoljava osnovni uvjet. Dobna granica je najčešće 65 godina, iako postoje iznimke za prijevremenu mirovinu.
Kod prijevremene mirovine, uz uvjet od najmanje 35 godina staža, iznos se umanjuje trajno, i to po mjesecima ranijeg odlaska. Dakle, s 20 godina staža ne može se ostvariti prijevremena mirovina, već isključivo starosna.
Važno je naglasiti i najnižu mirovinu. Ona se računa tako da se vrijednost mirovine (trenutno 12,13 eura po godini staža) množi s ukupnim godinama staža. Za 20 godina staža to iznosi 242,60 eura mjesečno, što predstavlja zakonski zajamčeni minimum.
Formula za izračun mirovine
Iznos se ne računa proizvoljno, već kroz jasnu formulu. Osnovni elementi su:
- Osobni bodovi – dobivaju se usporedbom vlastite plaće s prosječnom plaćom u Hrvatskoj.
- Mirovinski faktor – ovisi o vrsti mirovine (starosna, prijevremena, invalidska).
- AVM (aktualna vrijednost mirovine) – fiksni iznos koji se redovito usklađuje, trenutno 12,13 eura.
Formula izgleda ovako:
Osobni bodovi × Mirovinski faktor × AVM = iznos mirovine
Ako osoba ima 20 godina staža i prosječnu plaću tijekom karijere, može očekivati da će osobni bodovi biti približno jednaki broju godina staža. U praksi to znači da bi izračun bio oko 20 × 1 × 12,13 = 242,60 eura, ali kod viših plaća iznos raste jer se povećavaju osobni bodovi.
Primjeri izračuna za 20 godina staža
Primjeri pokazuju koliko plaća tijekom radnog vijeka mijenja konačan iznos. Ako je netko imao plaću manju od prosjeka (npr. 70 % prosjeka), njegova mirovina može biti tek nešto viša od zakonskog minimuma.
Kod prosječne plaće, izračun pokazuje da bi osoba s 20 godina staža mogla imati mirovinu oko 240–260 eura. Ako je plaća bila iznadprosječna (npr. 130 % prosjeka), iznos može narasti i do 300 eura ili nešto više.
Usporedno, HZMO navodi da je najniža mirovina za 20 godina staža upravo 242,60 eura, dok stvarna mirovina može biti viša ovisno o uplaćenim doprinosima i prinosima u drugom stupu. Time se jasno vidi da kratki staž značajno ograničava visinu primanja, bez obzira na visinu plaće.
Najniža mirovina za 20 godina staža
Najniža mirovina u Hrvatskoj određuje se prema jasno propisanoj formuli i služi kao zaštita onima koji su tijekom radnog vijeka imali niske plaće i male uplate doprinosa. Iznos za 20 godina staža izračunava se na temelju aktualne vrijednosti mirovine (AVM), a sustav je postavljen tako da nitko s ispunjenim uvjetima ne prima manji iznos od zakonskog minimuma.
Kako se određuje najniža mirovina
Najniža mirovina temelji se na aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM), koju svake godine utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Od 1. srpnja 2025. AVM iznosi 14,45 eura, a najniža mirovina računa se kao 106 % AVM-a po godini staža.
To znači da se za svaku punu godinu rada priznaje 15,32 eura. Kod 20 godina staža, iznos se množi s 20, što daje 306,40 eura mjesečno. Ako bi izračun mirovine prema plaći i stažu bio manji, korisnik automatski dobiva ovaj minimalni iznos.
Važno je napomenuti da se u obzir uzimaju samo pune godine staža. Dodatni mjeseci, primjerice oni stečeni kroz beneficije poput staža za djecu, priznaju se tek kada se zaokruže u cijelu godinu. Time je sustav jednostavan, ali i strogo definiran.
Iznosi najniže mirovine prema godinama staža
Najniža mirovina postupno raste s godinama staža jer se svaka godina množi s istim iznosom. Tablica u nastavku prikazuje orijentacijske vrijednosti od 15 do 40 godina staža (stanje od 1. srpnja 2025.):
| Godine staža | Najniža mirovina (EUR) |
|---|---|
| 15 | 229,80 |
| 20 | 306,40 |
| 25 | 383,00 |
| 30 | 459,60 |
| 35 | 536,20 |
| 40 | 612,80 |
Ovi iznosi predstavljaju zakonski minimum. Ako bi netko s 30 godina rada i vrlo niskim plaćama ostvario mirovinu manju od 459,60 eura, država mu osigurava upravo taj iznos. Na taj način sustav pokušava spriječiti da umirovljenici s dugim radnim vijekom ostanu ispod određene granice prihoda.
Uloga najniže mirovine u sustavu
Najniža mirovina uvedena je kako bi se zaštitili radnici koji su cijeli život radili, ali nisu imali visoke plaće. Bez ovog mehanizma, mnogi bi u starosti primali mirovine nedostatne i za osnovne životne troškove.
Prema podacima mirovina.hr, veliki broj korisnika ostvaruje upravo ovu vrstu mirovine. Za mnoge je to jedini način da ne padnu ispod granice siromaštva, iako i sam minimalni iznos često nije dovoljan za sve životne potrebe.
Sustav je zamišljen kao socijalna korekcija, a ne kao nagrada. On ne povećava mirovinu onima s višim doprinosima, nego samo podiže one najniže do zakonskog praga. Time se osigurava barem osnovna razina sigurnosti za sve koji su odradili minimalni broj godina staža.
Utjecaj plaće na visinu mirovine
Visina mirovine u Hrvatskoj ne ovisi samo o godinama staža, nego i o visini plaće tijekom radnog vijeka. Osobe s višim primanjima uplaćuju veće doprinose, što se na kraju odražava na izračun mirovine i konačni mjesečni iznos.
Izračun mirovine prema prosječnoj plaći
Kada se promatra radnik s 20 godina staža i prosječnom plaćom u Hrvatskoj, izračun mirovine temelji se na aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) i visini doprinosa uplaćenih kroz godine. Od 1. srpnja 2025. AVM iznosi 14,45 eura, a najniža mirovina po godini staža 15,32 eura.
To znači da osoba s 20 godina staža ne može primati manje od 306,40 eura mjesečno, bez obzira na to koliko je niska bila plaća. Međutim, ako je radnik imao prosječnu ili višu plaću, konačni iznos može biti znatno veći od zakonskog minimuma.
Prosječna plaća u Hrvatskoj izravno povećava vrijednost mirovine jer doprinosi ulaze u izračun osobnog bodovnog prosjeka. Što su doprinosi veći, to je i mirovina bliža stvarnom iznosu koji radnik zaslužuje, a ne samo minimalnoj zaštiti.
Razlike između ispodprosječne i iznadprosječne plaće
Radnici s ispodprosječnim plaćama najčešće ulaze u kategoriju korisnika najniže mirovine. Njihovi doprinosi nisu dovoljni da osiguraju viši iznos, pa država intervenira kroz institut najniže mirovine. Takvi umirovljenici s 20 godina staža mogu očekivati upravo spomenutih 306,40 eura.
S druge strane, osobe koje su tijekom radnog vijeka primale iznadprosječnu plaću ostvaruju znatno veće mirovine. Njihovi doprinosi generiraju veći osobni bodovni prosjek, što znači da im se konačni iznos ne spušta na zakonski minimum, nego odražava stvarnu razinu uplata.
Razlika između ispodprosječne i iznadprosječne plaće može se kretati u stotinama eura. Dok jedan radnik s niskim primanjima ostaje na minimalnoj razini, drugi s višim plaćama može ostvariti mirovinu koja pokriva veći dio realnih životnih troškova. Upravo zato visina plaće tijekom radnog vijeka ostaje ključni faktor u određivanju vrijednosti mirovine.
Dodatni izvori i povećanje mirovine
Visina mirovine ne ovisi samo o godinama staža i prosječnoj plaći. Na konačan iznos utječu i dodatni izvori štednje te zakonski poticaji koji omogućuju povećanje budućih primanja nakon umirovljenja.
Drugi i treći mirovinski stup
Drugi stup je obvezan i temelji se na osobnim računima u mirovinskim fondovima. Iznos ovisi o uplatama i prinosima fonda, pa se tijekom karijere može znatno razlikovati od osobe do osobe. Prema podacima dostupnima na mirovina.hr, stanje na računu može doseći desetke tisuća eura do 65. godine života.
Treći stup je dobrovoljan i funkcionira kao dodatna štednja. Čak i manji iznosi, primjerice uplata od 100 eura mjesečno, mogu povećati mirovinu za više od stotinu eura. Osim toga, država potiče štednju kroz godišnje subvencije do 750 kuna (oko 100 eura), što dodatno povećava isplativost.
Kombinacija drugog i trećeg stupa omogućuje sigurniji prihod u starosti. Dok drugi stup osigurava obvezni dio, treći stup daje fleksibilnost i mogućnost da se samostalno poveća standard nakon prestanka rada.
Dobrovoljna štednja i bonusi
Dobrovoljna štednja izvan mirovinskih stupova također može igrati važnu ulogu. To uključuje oročene štednje, investicijske fondove ili životna osiguranja s elementom štednje. Takvi oblici ulaganja nisu vezani uz mirovinski sustav, ali omogućuju dodatni prihod kada redovita mirovina ne pokriva sve troškove.
Zakon o mirovinskom osiguranju predviđa i bonifikaciju za one koji nastave raditi nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. Produženje rada za nekoliko godina može povećati mirovinu i više od 15%. Time se nagrađuje dulji radni vijek, a povećanje je trajno i primjenjuje se na cijeli iznos mirovine.
U praksi to znači da osoba s 30 godina staža, ako ostane zaposlena još tri godine nakon 65., može računati na znatno veću mirovinu. Takva odluka ovisi o osobnim okolnostima, ali pokazuje koliko fleksibilnost u planiranju može donijeti dodatnu financijsku sigurnost.
Najčešće pogreške i ograničenja izračuna
Procjena mirovine često izgleda jednostavno jer postoji jasna formula. Ipak, u praksi se pojavljuju česte pogreške u pretpostavkama i zanemaruje se činjenica da se zakoni i aktualna vrijednost mirovine (AVM) redovito mijenjaju. To može dovesti do značajnih razlika između očekivanog i stvarnog iznosa.
Pogrešne pretpostavke kod izračuna
Jedna od najčešćih pogrešaka je korištenje prosječne plaće kao mjerila, iako većina osiguranika ne ostvaruje točno prosječan osobni bod. Ako je netko većinu radnog vijeka imao nižu plaću, njegova mirovina će biti znatno manja od izračuna temeljenog na prosjeku.
Drugi problem nastaje kada se zanemari mirovinski faktor. Prijevremeni odlazak u mirovinu smanjuje iznos kroz penalizaciju, dok kasniji odlazak može donijeti bonifikaciju. Ako se u izračunu koristi faktor 1,0 bez uzimanja u obzir stvarnog statusa, dobiva se pogrešan rezultat.
Postoji i česta zabluda da je dovoljno unijeti samo broj godina staža. Međutim, kvaliteta staža, odnosno visina plaće kroz godine, jednako je važna. Primjerice, 20 godina rada s niskim osobnim bodovima daje znatno nižu mirovinu od istog staža s iznadprosječnim plaćama.
Utjecaj promjena zakona i AVM-a
Drugi veliki izvor pogrešaka je zanemarivanje zakonskih izmjena i kretanja AVM-a. Aktualna vrijednost mirovine mijenja se najmanje dvaput godišnje kroz usklađivanje, a država može donijeti i dodatne korekcije. Ako se koristi zastarjeli podatak, konačni izračun može odstupati i za nekoliko desetaka eura mjesečno.
Primjer: u srpnju 2025. AVM iznosi 13,57 €, dok se u rujnu već računa s 13,99 €. Na 20 godina staža i osobni bod 1, razlika je oko 8,40 € mjesečno. Na duljem razdoblju isplate to postaje značajan iznos.
Osim AVM-a, izmjene u mirovinskom zakonu mogu promijeniti uvjete za starosnu ili prijevremenu mirovinu, kao i dodatke na najniže mirovine. Oni koji računaju iznos unaprijed bez praćenja novih pravila često ostanu iznenađeni kada im rješenje HZMO-a pokaže drugačiji iznos od očekivanog.
Korisni alati i gdje pronaći više informacija
Osobe koje žele procijeniti buduću mirovinu mogu to učiniti putem službenih internetskih alata i izravnim kontaktom s institucijama koje vode evidenciju o stažu i doprinosima. Na taj se način dobiva jasnija slika o iznosu koji bi mogao biti ostvaren nakon određenog broja godina rada.
Online kalkulatori za izračun mirovine
Najbrži način za okvirni izračun predstavlja korištenje online kalkulatora. Portal Moja mirovina (dostupan putem sustava e-Građani) nudi personalizirane projekcije na temelju službenih podataka iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Korisnik se prijavljuje svojim vjerodajnicama i odmah dobiva izračun prema trenutačnom stažu i uplatama.
Za one koji žele anonimnu provjeru, postoji i mirovinski kalkulator na stranici mojamirovina.hr, gdje se podaci unose ručno bez registracije. Ova opcija je korisna kada se želi brzo provjeriti kako bi promjena plaće ili duljina staža utjecala na budući iznos.
Dodatno, pojedini mirovinski fondovi, poput Raiffeisen mirovinskih fondova, nude vlastite kalkulatore. Oni nisu povezani s HZMO-ovom bazom, ali mogu poslužiti kao orijentir za usporedbu i planiranje.
Važni izvori i kontakt institucija
Za službene i točne podatke ključna je komunikacija s HZMO-om. Informativni izračun moguće je zatražiti u područnim službama uz predočenje osobne iskaznice. Od 2025. godine isti izračun dostupan je i online putem portala Moja mirovina.
Osim HZMO-a, vrijedan izvor informacija je portal mirovina.hr, koji redovito objavljuje vijesti, upute i objašnjenja vezana uz mirovinski sustav. Tamo se mogu pronaći i praktični vodiči o pravima iz mirovinskog osiguranja.
Za dodatna pitanja korisno je obratiti se i mirovinskim fondovima u kojima osoba ima otvoren račun. Oni pružaju detaljne podatke o stanju individualne štednje u drugom stupu, što je važan dio ukupne mirovine.
Često postavljana pitanja
Mirovina nakon 20 godina rada ovisi o dobi, zakonskim uvjetima i načinu izračuna. Iznos se razlikuje ovisno o plaći, stažu i vrsti mirovine, a postoje i posebna pravila za prijevremeno umirovljenje ili dodatno osiguranje.
Koji su uvjeti za ostvarivanje mirovine s 20 godina radnog staža?
Starosna mirovina u Hrvatskoj zahtijeva najmanje 65 godina života za muškarce i 63 godine za žene (od 2024.), uz minimalno 15 godina staža. Dakle, osoba s 20 godina staža može ostvariti pravo na starosnu mirovinu ako ispuni dobnu granicu.
Kako se izračunava visina mirovine nakon 20 godina rada?
Najniža mirovina računa se tako da se aktualna vrijednost mirovine pomnoži s godinama staža i uveća za 6%. Od srpnja 2025. to znači da umirovljenik s 20 godina staža prima najmanje 306,40 eura mjesečno. Ako su plaće bile više od prosjeka, konačni iznos može biti i veći.
Postoji li razlika u iznosu mirovine između muškaraca i žena s istim brojem godina staža?
Ne postoji razlika u izračunu temeljem spola. Pravila i formule jednaka su za sve osiguranike. Razlike mogu nastati samo zbog različitih plaća i prekida u radnom stažu.
Koje su posljedice prijevremenog umirovljenja s 20 godina staža na iznos mirovine?
Prijevremena starosna mirovina moguća je nekoliko godina prije zakonske dobi, ali se trajno umanjuje. S 20 godina staža takvo umanjenje dodatno smanjuje već ionako nizak iznos, pa je financijski nepovoljnije rješenje.
Mogu li se dodatno osigurati kako bi povećao mirovinu nakon 20 godina rada?
Da, moguće je uplaćivati u treći mirovinski stup ili koristiti dobrovoljna mirovinska osiguranja. Takve uplate donose porezne olakšice i stvaraju dodatni izvor prihoda u starosti.
Kakav je postupak zahtjeva za mirovinom nakon 20 godina radnog staža?
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Potrebno je priložiti osobne dokumente i dokaze o radnom stažu. Postupak se može pokrenuti osobno u područnoj službi ili putem sustava e-Građani.