Mnogi se pitaju što se događa s mirovinom nakon smrti supruga i tko zapravo ima pravo na njezino nasljeđivanje. Tema je osjetljiva, ali i vrlo praktična jer se tiče financijske sigurnosti obitelji u jednom od najtežih životnih trenutaka.
Nasljeđivanje mirovine od supruga moguće je samo kroz pravo na obiteljsku mirovinu, a ne kao izravno preuzimanje njegove mirovine; bračni ili izvanbračni drug, životni partner te u određenim slučajevima djeca ili drugi članovi obitelji mogu ostvariti to pravo pod jasno propisanim uvjetima.
Ono što mnogi ne znaju jest da se pravila razlikuju ovisno o tome koristi li se već vlastita mirovina, postoji li više korisnika u obitelji i koliki iznos se može dobiti. Upravo zato vrijedi pažljivo proučiti osnovna pravila, posebne iznimke i postupak ostvarivanja prava – jer sitni detalji često čine veliku razliku u konačnoj isplati.
Osnovna pravila nasljeđivanja mirovine od supruga
Nasljeđivanje mirovine nakon smrti supruga uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i provodi ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Pravo na obiteljsku mirovinu ovisi o bliskom srodstvu, dobi i drugim uvjetima koje propisuje zakon, a razlikuje se od nasljeđivanja imovine prema Zakonu o nasljeđivanju.
Tko ima pravo na obiteljsku mirovinu
Pravo na obiteljsku mirovinu prvenstveno imaju bračni ili izvanbračni supružnik, životni partner ili neformalni životni partner umrlog osiguranika. U određenim slučajevima pravo mogu ostvariti i djeca, posvojena djeca, pastorčad te unuci ako su ih pokojnik uzdržavao.
Supružnik može ostvariti pravo ako je do smrti osiguranika navršio određene godine života ili ako je nesposoban za rad. Djeca imaju pravo do završetka redovnog školovanja, najdulje do 26. godine života. Ako dijete ima trajnu nesposobnost za rad, pravo na obiteljsku mirovinu može trajati cijeli život.
Osim užeg kruga članova obitelji, pravo može pripasti i roditeljima ako su ih pokojnik uzdržavao, ali samo ako nemaju vlastitu mirovinu i ispunjavaju dobne uvjete. Time se jasno naglašava da pravo nije univerzalno, već ovisi o osobnim okolnostima svakog člana obitelji.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Da bi se ostvarila obiteljska mirovina, potrebno je da je pokojni suprug bio osiguranik u sustavu mirovinskog osiguranja ili korisnik mirovine. Ako nije ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku mirovinu, članovi obitelji ne mogu ostvariti pravo.
Supružnik mora ispuniti jedan od zakonom propisanih uvjeta: navršiti najmanje 50 godina života i ostati bez ponovnog braka, imati 65 godina života bez obzira na bračni status ili biti trajno nesposoban za rad. Ako se uvjeti ne ispune odmah, pravo se može ostvariti naknadno, primjerice navršavanjem potrebne dobi.
Važno je i vrijeme podnošenja zahtjeva. Ako se zahtjev podnese u roku od šest mjeseci od smrti osiguranika, pravo pripada od dana smrti. Ako se podnese kasnije, pravo vrijedi tek od dana podnošenja zahtjeva. To često čini razliku u visini zaostalih isplata.
Vrste mirovina koje se mogu naslijediti
Obiteljska mirovina može se ostvariti iz I. mirovinskog stupa (ZOMO), ali i iz II. stupa ako je pokojnik bio član obveznog mirovinskog fonda. U tom slučaju sredstva s osobnog računa mogu se prenijeti u sustav HZMO-a za isplatu obiteljske mirovine ili postaju predmet ostavinske rasprave ako pravo na mirovinu ne postoji.
Od 2023. godine uvedena je mogućnost da korisnik vlastite starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine zadrži svoju mirovinu i istovremeno prima dio obiteljske mirovine iza supruga. Taj dio iznosi 27% pripadajuće obiteljske mirovine, uz uvjet da ukupna svota ne prelazi zakonom propisani limit (trenutno 1.156 eura).
Najniži iznos dijela obiteljske mirovine određen je zakonom i ne može pasti ispod tri aktualne vrijednosti mirovine. Time se osigurava minimalna financijska zaštita korisnika, čak i kada je pokojnik imao vrlo nisku mirovinu ili razmjerno pravo ostvareno prema međunarodnim ugovorima.
Prava bračnog druga nakon smrti supruga
Nakon smrti supruga, bračni drug ne nasljeđuje izravno mirovinu, već može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod jasno propisanim uvjetima. To uključuje dobne granice, status razvoda ili postojanje izvanbračne ili životne zajednice. Razlike u uvjetima mogu značajno utjecati na pravo i visinu primanja.
Dobne i druge specifične uvjete
Najčešće se spominje dob kao ključan kriterij. Udovica ili udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako su do smrti supruga navršili 50 godina. Ako su imali najmanje 45 godina, pravo stječu kada dosegnu 50.
Postoje i iznimke. Ako bračni drug izgubi potpunu radnu sposobnost u roku od jedne godine nakon smrti supruga, pravo na obiteljsku mirovinu priznaje se bez obzira na godine. Također, ako iza umrlog ostaje dijete koje ima pravo na obiteljsku mirovinu, bračni drug koji brine o tom djetetu također stječe pravo.
Visina obiteljske mirovine u pravilu iznosi 70% mirovine preminulog, ali samo ako je to povoljnije od vlastite mirovine. Od 2023. uveden je i model koji omogućuje zadržavanje osobne mirovine uz dio mirovine pokojnog supruga, no to se ne odnosi na sve korisnike i zahtijeva poseban izračun.
Pravo razvedenog bračnog druga
Razvedeni bračni drug ne gubi automatski mogućnost ostvarivanja obiteljske mirovine. Međutim, ključan je uvjet da je sudskom presudom ili nagodbom imao priznato pravo na uzdržavanje od bivšeg supruga do njegove smrti.
Ako uzdržavanje nije bilo dosuđeno, razvedeni supružnik nema pravo na obiteljsku mirovinu. Time se jasno razlikuje situacija razvedenih od onih koji su u trenutku smrti bili u braku.
Važno je napomenuti da pravo na obiteljsku mirovinu za razvedenog bračnog druga ne nastaje automatski. Potrebno je podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i priložiti pravomoćnu sudsku odluku o uzdržavanju. Bez tog dokumenta zahtjev će biti odbijen.
Prava životnih i izvanbračnih partnera
Životni i izvanbračni partneri imaju slična prava kao i bračni drug, ali samo ako ispunjavaju određene uvjete. Kod izvanbračne zajednice traži se da je trajala najmanje tri godine i da je postojala u trenutku smrti osiguranika. Sud u posebnom postupku utvrđuje postojanje te zajednice.
Formalni i neformalni životni partneri također mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu. No, zakon jasno propisuje da partnerstvo mora biti prijavljeno i trajati minimalno tri godine.
Postoji i ograničenje – ako partner nakon smrti osiguranika sklopi novi brak, novu izvanbračnu zajednicu ili životno partnerstvo, gubi pravo na obiteljsku mirovinu, osim u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti.
Ova pravila pokazuju da zakon izjednačava različite oblike zajednica, ali samo ako su formalno ili sudski potvrđene i dovoljno dugo trajale.
Utjecaj djece i drugih članova obitelji na nasljeđivanje
Pravo na obiteljsku mirovinu ne odnosi se samo na supružnika preminulog osiguranika. Djeca, osobe s invaliditetom i drugi uzdržavani članovi obitelji također mogu ostvariti pravo, ali pod strogo propisanim uvjetima. Pravila razlikuju dob, status školovanja, zdravstveno stanje i uzdržavanje.
Prava djece na obiteljsku mirovinu
Djeca imaju jedno od najsnažnijih prava kada je riječ o obiteljskoj mirovini. Ako u trenutku smrti roditelja nisu navršila 15 godina, pravo se priznaje do 18. godine, pod uvjetom da nisu zaposlena.
Za djecu koja nastave redovno školovanje, pravo se produžuje sve do završetka školovanja, ali najduže do 26. godine života. Ako se školovanje prekine zbog bolesti, razdoblje se može produljiti za vrijeme trajanja liječenja, pod uvjetom da je školovanje nastavljeno prije 26. godine.
Važno je naglasiti da pravo ne prestaje automatski stupanjem u brak, već se gleda status školovanja ili invaliditeta. Time se osigurava da djeca, čak i u složenim životnim okolnostima, ne ostanu bez osnovne financijske potpore.
Dijete sa statusom osobe s invaliditetom
Djeca koja imaju status osobe s invaliditetom uživaju posebno zaštićena prava. Ako postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, pravo na obiteljsku mirovinu traje bez vremenskog ograničenja, neovisno o dobi.
Kod djece s djelomično očuvanom radnom sposobnošću, pravo se također priznaje, čak i ako su bila zaposlena ili su obavljala djelatnost poput vođenja obrta. U tom slučaju, važno je da je status invaliditeta utvrđen prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Takva pravila osiguravaju dugoročnu financijsku sigurnost osobama koje zbog zdravstvenih razloga ne mogu samostalno ostvarivati prihod. To je jedna od ključnih razlika u odnosu na opća pravila koja vrijede za ostalu djecu.
Podjela mirovine među članovima obitelji
Kada pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje više osoba, mirovina se dijeli. Iznos se raspoređuje u jednakim dijelovima među svim korisnicima, bez obzira radi li se o djeci, supružniku ili drugim uzdržavanim članovima.
Primjerice, ako pravo imaju supruga i dvoje djece, mirovina se dijeli na tri jednaka dijela. Ako jedno dijete izgubi pravo (npr. završetkom školovanja), preostali korisnici dobivaju veći udio jer se raspodjela ponovno računa.
Ovakav sustav sprječava isključivanje pojedinih članova i osigurava da svi koji ispunjavaju zakonske uvjete imaju ravnopravan pristup dijelu mirovine. Time se postiže ravnoteža između različitih obiteljskih potreba i zakonske pravičnosti.
Iznos i isplata naslijeđene mirovine
Visina obiteljske mirovine ovisi o više čimbenika: visini mirovine preminulog supružnika, broju članova obitelji koji ostvaruju pravo te zakonskim ograničenjima. Isplata se vrši preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a financira se iz državnog proračuna. U određenim slučajevima sredstva se mogu uplaćivati i na zaštićeni račun korisnika.
Način izračuna obiteljske mirovine
Obiteljska mirovina računa se prema mirovini koju bi pokojni supružnik primao ili je već primao. Ako je korisnik imao pravo na starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu, ta se osnovica uzima kao polazište.
U pravilu, udovica ili udovac mogu ostvariti pravo na dio mirovine, a od 2023. godine uvedena je mogućnost zadržavanja vlastite mirovine uz dodatnih 27% mirovine preminulog supružnika. Taj model povećao je primanja velikom broju korisnika.
Kada pravo ostvaruje više članova obitelji (npr. supružnik i djeca), ukupni iznos se dijeli na jednake dijelove. Time se osigurava da svaki član dobije svoj udio, bez obzira živi li u zajedničkom ili odvojenom kućanstvu.
Ako je smrt nastupila zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, obitelj ima pravo na punu obiteljsku mirovinu bez obzira na duljinu staža preminulog.
Minimalni i maksimalni iznosi
Zakonom su određeni i donji i gornji pragovi. Minimalni iznos obiteljske mirovine ne može pasti ispod zakonski propisanog minimuma, kako bi se korisnicima osigurala osnovna socijalna sigurnost.
S druge strane, postoji i ograničenje maksimalnog iznosa. U praksi to znači da, iako se računa postotak mirovine pokojnog supružnika, ukupna svota ne može prijeći zakonski definirani maksimum.
Primjer: ako je pokojni suprug primao 800 eura, supruga može ostvariti pravo na dio tog iznosa, ali ne više od granice propisane zakonom. Kod kombiniranog modela (vlastita mirovina + 27% suprugove), ukupni iznos također podliježe ograničenjima.
Ovi pragovi mijenjaju se kroz godine, ovisno o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i usklađivanjima s troškovima života.
Ograničenja i limiti isplate
Isplata obiteljske mirovine odvija se mjesečno i najčešće na tekući račun korisnika. U slučaju ovrha ili dugova, novac se može preusmjeriti na zaštićeni račun, čime se jamči da korisnik zadrži sredstva potrebna za osnovne životne troškove.
Pravo na obiteljsku mirovinu može prestati u određenim situacijama. Na primjer, udovica ili udovac mlađi od 50 godina gube pravo sklapanjem novog braka, osim ako je pravo ostvareno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
Djeca zadržavaju pravo dok se redovito školuju, ali najduže do 26. godine. Ako se školovanje prekine ili dijete zasnuje radni odnos, pravo prestaje.
Državni proračun osigurava sredstva za isplatu, no korisnici moraju redovito obnavljati dokumentaciju (npr. potvrde o školovanju djece) kako bi se izbjegla obustava isplate. Na taj način sustav održava kontrolu i sprječava zlouporabe.
Posebni slučajevi i iznimke u nasljeđivanju mirovine
Pravila nasljeđivanja mirovine nisu uvijek jednaka za sve korisnike. Postoje posebne situacije u kojima zakon predviđa drukčiji tretman, bilo zbog zdravstvenog stanja člana obitelji, vrste mirovinskog fonda ili činjenice da pravo na obiteljsku mirovinu uopće ne postoji.
Potpuni gubitak radne sposobnosti
Ako član obitelji preminulog ima potpuni gubitak radne sposobnosti ili mu je utvrđena opća nesposobnost za rad, zakon mu daje posebno pravo. U tom slučaju on može istodobno koristiti obiteljsku mirovinu zajedno s drugim korisnikom, što inače nije dopušteno.
Ova iznimka najčešće se odnosi na djecu s trajnim invaliditetom ili odrasle članove obitelji koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu raditi. Njima se time osigurava stabilan prihod i dugoročna zaštita.
Praktično to znači da, iako bi uobičajeno samo jedan član obitelji imao pravo na obiteljsku mirovinu, u ovakvim slučajevima zakon dopušta paralelno korištenje. Time se sprječava gubitak materijalne sigurnosti kod osoba koje su u potpunosti ovisne o tuđoj pomoći.
Nasljeđivanje mirovine iz drugog i trećeg stupa
Mirovine iz drugog (obveznog) i trećeg (dobrovoljnog) stupa razlikuju se od klasične obiteljske mirovine iz prvog stupa. Sredstva uplaćena na osobni račun člana fonda (OMF ili dobrovoljni fond) smatraju se njegovom imovinom i mogu se naslijediti.
Ako preminuli nije imao korisnika obiteljske mirovine, sredstva iz fonda ulaze u ostavinsku masu i raspodjeljuju se prema Zakonu o nasljeđivanju. Nasljednici tada dobiju isplatu u novcu ili, ako ispunjavaju uvjete, pravo na mirovinu iz tih sredstava.
Važno je naglasiti da odluka o korištenju obiteljske mirovine može utjecati na pravo nasljednika na sredstva iz drugog stupa. Primjerice, odabirom obiteljske mirovine iz fonda, nasljednici se u nekim slučajevima odriču jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava.
Isplata mirovine bez prava na obiteljsku mirovinu
Postoje situacije kada članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. To se događa ako ne ispunjavaju zakonske uvjete, primjerice zbog dobi, radnog statusa ili trajanja bračne zajednice.
U takvim slučajevima sredstva s osobnog računa u drugom stupu ne propadaju. Pokreće se ostavinski postupak, a nasljednici ostvaruju pravo na isplatu tih sredstava u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.
Ako nema zakonskih nasljednika ili se svi odreknu nasljedstva, sredstva prelaze u vlasništvo države ili druge institucije, ovisno o propisima. To je razlog zašto je važno na vrijeme podnijeti zahtjev i provjeriti postoji li pravo na obiteljsku mirovinu ili barem na povrat kapitaliziranih uplata.
Postupak ostvarivanja prava i potrebna dokumentacija
Pravo na nasljeđivanje mirovine od supruga u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i zahtijeva jasno definiran postupak. Ključni koraci uključuju podnošenje zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), provođenje ostavinske rasprave te mogućnost žalbe ako dođe do spora.
Podnošenje zahtjeva HZMO-u
Udovica ili udovac koji želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu mora podnijeti zahtjev HZMO-u. Zahtjev se predaje u nadležnoj područnoj službi ili putem sustava e-Građani. Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama HZMO-a ili u poslovnicama Narodnih novina.
Uz zahtjev je potrebno priložiti osnovne dokumente:
- izvadak iz matice umrlih (smrtni list supruga),
- vjenčani list ili dokaz o partnerskoj zajednici,
- osobnu iskaznicu ili domovnicu podnositelja,
- potvrdu o visini vlastite mirovine (ako već koristi starosnu ili invalidsku).
HZMO zatim provjerava ispunjava li podnositelj uvjete iz ZOMO-a, primjerice dobnu granicu, status jedinog korisnika obiteljske mirovine i ograničenje ukupnog iznosa mirovina. Ako su uvjeti ispunjeni, određuje se visina obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine.
Ostavinska rasprava i pravni okvir
Osim zahtjeva HZMO-u, nužno je provesti ostavinsku raspravu pred javnim bilježnikom. Rasprava se pokreće automatski nakon smrti osiguranika, a temelji se na Zakonu o nasljeđivanju. U postupku se utvrđuje tko su zakonski nasljednici i koja prava im pripadaju.
Važno je razlikovati mirovinska prava iz I. stupa (obiteljska mirovina putem HZMO-a) i kapitalizirana sredstva iz II. ili III. stupa. Ako obitelj nema pravo na obiteljsku mirovinu prema ZOMO-u, sredstva iz II. i III. stupa ulaze u ostavinsku masu i dijele se među nasljednicima.
Sud ili javni bilježnik donosi rješenje koje je obvezujuće za sve nasljednike. Tek nakon završetka rasprave moguće je zatražiti isplatu sredstava iz mirovinskih fondova ili drugih imovinskih prava.
Rješavanje sporova i žalbe
Ako se pojave nesuglasice između članova obitelji ili ako HZMO odbije zahtjev, postoji pravo žalbe. Žalba se podnosi u zakonskom roku drugostupanjskom tijelu unutar HZMO-a. U slučaju da ni tada zahtjev ne bude prihvaćen, može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Česti razlozi za sporove uključuju osporavanje statusa bračnog ili izvanbračnog partnera, tumačenje uvjeta iz ZOMO-a ili raspodjelu nasljedstva iz II. i III. stupa. U takvim situacijama korisno je angažirati odvjetnika specijaliziranog za obiteljsko i nasljedno pravo.
Postupci žalbi i sudskih sporova mogu biti dugotrajni, no oni su jedini način da se zaštite prava nasljednika kada dođe do različitih tumačenja zakona ili nepravilnosti u postupku.
Često postavljana pitanja
Pravo na nasljeđivanje mirovine preminulog supružnika ovisi o dobi, bračnom statusu i drugim posebnim okolnostima. Visina obiteljske mirovine računa se prema zakonski propisanim postocima, a postupak ostvarivanja prava zahtijeva podnošenje zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije.
Koji su uvjeti za nasljeđivanje mirovine preminulog supružnika?
Udovica ili udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako su navršili najmanje 50 godina života ili ako su nesposobni za rad. Pravo postoji i kada se brinu o djeci koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu.
Ako je osoba mlađa od 50, ali starija od 45 godina, pravo se može ostvariti kada navrši 50 godina. U slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti, pravo se stječe bez obzira na dob.
Kako se podnosi zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu?
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). To se može učiniti osobno u područnoj službi, putem pošte ili elektronički preko sustava e-Građani.
Ako se zahtjev podnese u roku od šest mjeseci od smrti supružnika, pravo vrijedi od dana ispunjenja uvjeta. Ako se zakasni, pravo vrijedi od prvog dana idućeg mjeseca nakon predaje zahtjeva.
Koja dokumentacija je potrebna za ostvarivanje prava na mirovinu nakon smrti supružnika?
Potrebno je priložiti izvadak iz matice umrlih, dokaz o bračnoj ili izvanbračnoj zajednici te osobne isprave podnositelja. Ako pravo ostvaruje dijete, prilaže se i rodni list te dokaz o školovanju ako je starije od 15 godina.
U slučaju razvoda ili izvanbračne zajednice, prilaže se i sudska odluka ili dokaz o zajednici života.
Kako se izračunava visina obiteljske mirovine nakon smrti supružnika?
Dio obiteljske mirovine iznosi 27% od mirovine koja bi pripadala preminulom supružniku, ako je riječ o kombinaciji s vlastitom mirovinom. Ako obitelj koristi samo obiteljsku mirovinu, postotak se određuje prema broju članova koji imaju pravo.
Primjerice, za jednog korisnika obiteljska mirovina iznosi 70% od mirovine pokojnika, a za više korisnika postotak raste.
Mogu li naslijediti mirovinu od supružnika ako sam se ponovno oženio/udala?
Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje sklapanjem novog braka ili životnog partnerstva, osim ako je pravo ostvareno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
Djeca pokojnog zadržavaju pravo bez obzira na bračni status roditelja.
Koje su posljedice razvoda braka na pravo na nasljeđivanje mirovine supružnika?
Razvedeni bračni drug može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu samo ako mu je sudskom odlukom bilo dosuđeno uzdržavanje. Bez takve odluke nema prava na nasljeđivanje mirovine.
Ako je uzdržavanje bilo dosuđeno, pravo se ostvaruje pod istim uvjetima kao i kod bračnih drugova.