Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi promjene koje će izravno utjecati na svakodnevni život umirovljenika u Hrvatskoj. Nakon godina rasprava i postupnih prilagodbi, od 2026. godine uvode se nova pravila koja kombiniraju fleksibilnost rada i sigurnost mirovinskih primanja.
Novi zakon omogućuje umirovljenicima rad u punom radnom vremenu uz istovremenu isplatu polovice mirovine, povećava invalidske mirovine za 10 posto te ukida penalizaciju za prijevremene mirovine nakon navršene 70. godine života.
Ove mjere nisu samo brojke na papiru – one mijenjaju način na koji starije generacije sudjeluju u tržištu rada i društvu. Tko želi razumjeti kako će se to odraziti na mirovine, radne uvjete i ukupnu financijsku sliku, trebat će pogledati detalje koji stoje iza zakona.
Glavne novosti koje donosi novi zakon za umirovljenike
Novi zakon o mirovinskom osiguranju, koji je Hrvatski sabor usvojio 2025., donosi niz značajnih promjena. One se odnose na mogućnost rada uz mirovinu, povećanje određenih vrsta mirovina, uvođenje godišnjeg dodatka te novu formulu usklađivanja. Promjene imaju cilj povećati prosječnu mirovinu i učiniti sustav pravednijim i održivijim.
Rad u punom radnom vremenu uz isplatu dijela mirovine
Od 1. siječnja 2026. umirovljenici će moći raditi u punom radnom vremenu, a istodobno će primati polovicu svoje mirovine. Ova mjera uvedena je zbog manjka radne snage i sve većih potreba tržišta rada.
Do sada je bilo dopušteno raditi samo do pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. S novim zakonom ta se mogućnost širi i na puno radno vrijeme, što će mnogima omogućiti dodatni prihod bez gubitka prava.
Prema procjenama, ovu opciju koristit će nekoliko tisuća umirovljenika, ponajviše u sektorima gdje nedostaje radnika, poput zdravstva, obrazovanja i trgovine. HZMO će pratiti primjenu kako bi se izbjegle zloupotrebe i osiguralo da pravo bude jasno definirano.
Povećanje najniže i invalidske mirovine
Jedna od važnijih novosti odnosi se na rast najnižih i invalidskih mirovina. Od 1. siječnja 2026. povećavaju se mirovinski faktori za izračun invalidskih i prevedenih starosnih mirovina.
Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti faktor raste s 1,0 na 1,1. Isto povećanje vrijedi i za prevedene mirovine, dok kod djelomičnog gubitka sposobnosti faktor raste s 0,8 na 0,9.
HZMO će automatski obračunati nove iznose, bez obveze podnošenja zahtjeva. Ova promjena posebno je važna jer su invalidske mirovine dosad bile osjetno niže od starosnih, što je mnoge korisnike stavljalo u nepovoljan položaj.
Uvođenje 13. mirovine
Od prosinca 2025. svi umirovljenici u Hrvatskoj dobit će godišnji dodatak, poznat kao 13. mirovina. Ona se isplaćuje jednom godišnje, bez potrebe za podnošenjem zahtjeva.
Visina dodatka ovisi o godinama radnog staža. Oni s duljim stažem dobit će veći iznos, dok će oni s kraćim stažem primiti manji, ali zajamčeni dodatak.
Ova mjera uvedena je kako bi se umirovljenicima olakšali troškovi krajem godine, kada su rashodi tradicionalno veći. Ministar Marin Piletić naglasio je da je riječ o trajnoj mjeri, a ne privremenoj pomoći.
Nova formula za usklađivanje mirovina
Dosadašnji model usklađivanja mirovina temeljio se na omjeru 70 % rasta plaća i 30 % inflacije. Novi zakon uvodi povoljniju formulu: 85 % povoljnijeg pokazatelja (rast plaća ili inflacija) i 15 % drugog pokazatelja.
Usklađivanje se i dalje provodi dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. Ova promjena znači da će mirovine u budućnosti više pratiti rast plaća ili cijena, ovisno o tome što raste brže.
Cilj je spriječiti pad udjela mirovine u prosječnoj plaći i osigurati da umirovljenici ne zaostaju za životnim troškovima. Na taj način novi zakon o mirovinskom osiguranju donosi stabilniji i pravedniji sustav za sve korisnike.
Promjene u uvjetima rada i umirovljenja
Novi zakon donosi veće mogućnosti za rad nakon umirovljenja, ukida dugogodišnje kazne za prijevremeni odlazak u mirovinu i uvodi posebne pogodnosti za određene skupine osiguranika. Cilj je povećati fleksibilnost sustava i smanjiti razlike među korisnicima.
Mogućnosti rada nakon umirovljenja
Od 2026. umirovljenici mogu raditi i u punom radnom vremenu, uz isplatu 50 % mirovine. Do sada je to bilo moguće samo do pola radnog vremena, što je mnogima ograničavalo izbor. Ova promjena posebno je važna jer u Hrvatskoj raste manjak radne snage, a istovremeno raste broj umirovljenika u odnosu na aktivne osiguranike.
Prijevremeni umirovljenici, koji ranije nisu imali pravo na rad uz zadržavanje mirovine, sada također dobivaju tu mogućnost. Isto vrijedi i za korisnike obiteljske mirovine, pod uvjetom da im je mirovina određena kao udio iznosa.
Za one koji primaju mirovinu iz inozemstva, vrijedi obveza prijave na hrvatsko mirovinsko i zdravstveno osiguranje ako sklope ugovor o radu u Hrvatskoj. Time se izjednačava njihov status s domaćim radnicima i osigurava jednak tretman.
Ukidanje penalizacija za prijevremeno umirovljenje
Jedna od značajnijih novosti odnosi se na ukidanje penalizacije nakon 70. godine života. Do sada su osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu imale trajno umanjene iznose, bez obzira na duljinu kasnijeg rada. Novi zakon predviđa da se od 1. siječnja 2026. te kazne automatski brišu kada korisnik navrši 70 godina.
To znači da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) samostalno obračunati novu, veću mirovinu, bez dodatnih zahtjeva i papirologije. Na taj način se ispravlja dugogodišnja nejednakost i motivira dulji ostanak u svijetu rada.
Osim toga, za one koji nastave raditi nakon navršenih 65 godina uvedena je viša bonifikacija. Za svaki mjesec rada mirovina raste 0,45 %, što dugoročno može značiti i više od trećine veću mirovinu. Time se nagrađuje kasniji odlazak u mirovinu i produženje radnog staža.
Posebne kategorije i prava osiguranika
Invalidske i prevedene starosne mirovine također ulaze u paket promjena. Od 2026. povećavaju se mirovinski faktori, pa će korisnici tih mirovina automatski primati veće iznose. To je posebno važno jer su te mirovine godinama bile niže od redovnih starosnih.
Roditelji dobivaju dodatno priznati staž – od 1. srpnja 2025. računa se 12 mjeseci po djetetu, umjesto dosadašnjih 6. Ova mjera najviše koristi ženama, koje su često imale kraći radni staž zbog korištenja rodiljnih dopusta.
Korisnici obiteljskih mirovina dobivaju pravo rada uz mirovinu, što ranije nije bilo moguće. Time se širi krug onih koji mogu kombinirati prihod od rada i mirovinu, čime se povećava financijska sigurnost kućanstava.
Ove promjene zajedno pokazuju pokušaj zakonodavca da sustav mirovinskog osiguranja učini pravednijim, fleksibilnijim i održivijim u uvjetima nepovoljnog omjera umirovljenika i osiguranika.
Financijski učinci i utjecaj na mirovine
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi nekoliko ključnih promjena koje će se izravno odraziti na mjesečne iznose mirovina, porezni tretman te opterećenje državnog proračuna. Posebno se ističu povećanje prosječne neto mirovine, uvođenje godišnjeg dodatka i prilagodba formule usklađivanja.
Povećanje prosječne mirovine u Hrvatskoj
Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutačno iznosi oko 540 eura, dok je prosječna neto plaća znatno viša. Time omjer mirovine i plaće ostaje ispod 40 %, što je manje od prosjeka Europske unije. Novi zakon uvodi povoljniju formulu usklađivanja – 85 % u korist rasta plaća i 15 % u korist cijena.
Ova promjena znači da će mirovine rasti brže nego do sada, posebno u razdobljima kada plaće rastu bržim tempom od inflacije. Najniže mirovine planirano rastu za oko 3 %, dok se invalidske povećavaju za 10 %. To je značajno za oko 300.000 korisnika najnižih mirovina i 218.000 korisnika invalidskih mirovina.
Umirovljenici penalizirani nakon 70. godine dobit će prosječno 57 eura više, a obiteljske mirovine povećavaju se za 10 %. Time se smanjuje jaz između starijih i novijih umirovljenika, iako razlike u izračunima iz različitih razdoblja i dalje ostaju problem.
Oporezivanje mirovina i godišnji dodatak
Velika novost je uvođenje 13. mirovine, odnosno trajnog godišnjeg dodatka. Za razliku od božićnica koje su ovisile o lokalnim samoupravama, ovaj dodatak bit će zakonski zajamčen. Još nije jasno hoće li se obračunavati kao postotak ili fiksni iznos, ali očekuje se da će pokriti sve korisnike.
Što se tiče oporezivanja, većina mirovina u Hrvatskoj i dalje ostaje ispod poreznog praga. To znači da će najveći broj umirovljenika primiti dodatak bez odbitaka. Kod viših mirovina, porezni tretman mogao bi smanjiti neto iznos, što će posebno pogoditi one u većim gradovima s višim životnim troškovima.
Ova mjera ima i simboličnu vrijednost jer umirovljenicima daje osjećaj sigurnosti da će jednom godišnje dobiti dodatni prihod. U kombinaciji s redovnim usklađivanjima, to bi moglo smanjiti rizik od siromaštva među starijim osobama, posebno u kućanstvima koja se oslanjaju samo na jednu mirovinu.
Utjecaj na proračun i održivost sustava
Trenutačno Hrvatska izdvaja oko 11 % BDP-a za mirovine, dok je prosjek Europske unije oko 13,5 %. Povećanje mirovina i uvođenje godišnjeg dodatka sigurno će povećati rashode, no Vlada tvrdi da sustav ostaje održiv zahvaljujući rastu zaposlenosti i plaća.
Omogućavanje rada u punom radnom vremenu uz 50 % mirovine nakon 65. godine također može ublažiti pritisak na proračun. Time se produžuje radni vijek i povećava baza doprinosa, što je važno u zemlji s izraženim demografskim padom.
Ipak, dugoročna održivost ovisit će o tome hoće li se nastaviti trend rasta plaća i hoće li se povećati broj osiguranika. Ako se gospodarski rast uspori, izdvajanja bi mogla postati teret. U tom slučaju, država bi mogla biti prisiljena na dodatne reforme ili povećanje poreza.
Utjecaj na tržište rada i društvo
Novi zakon o mirovinskom osiguranju ima izravne posljedice na tržište rada, ali i na širu društvenu sliku. Povećava se broj umirovljenika koji ostaju aktivni, mijenja se struktura zaposlenih po sektorima, a istodobno raste i važnost uključivanja starijih osoba u zajednicu.
Sektori s najviše zaposlenih umirovljenika
Najviše umirovljenika koji nastavljaju raditi zapošljava se u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima poput prijevoza i skladištenja. Ti sektori često traže dodatnu radnu snagu zbog manjka mlađih radnika.
U znanstvenim i tehničkim djelatnostima vidljiv je trend zapošljavanja stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom. Njihovo znanje teško se nadomješta, pa poslodavci rado prihvaćaju fleksibilne oblike rada starijih zaposlenika.
Prema podacima HZMO-a, očekuje se da će već 2026. tisuće umirovljenika koristiti mogućnost rada duljeg od pola radnog vremena. Posebno se ističe plan da se omogući i puno radno vrijeme uz djelomičnu isplatu mirovine, što otvara prostor za rast zaposlenosti u sektorima s kroničnim manjkom radnika.
Regionalne razlike i demografija
Geografski gledano, najveći broj radno aktivnih umirovljenika bilježi se u splitsko-dalmatinskoj županiji i Zagrebu. U tim sredinama kombinacija turizma, građevine i uslužnih djelatnosti stvara stalnu potražnju za dodatnom radnom snagom.
Ruralna područja imaju manji udio zaposlenih umirovljenika jer je ponuda poslova ograničena. Ondje često prevladavaju poljoprivredne aktivnosti koje se ne vode kroz formalne ugovore, što umanjuje službene statistike.
Demografski podaci pokazuju da žene češće koriste mogućnost dodatnog staža po djetetu, dok muškarci češće ostaju dulje u radnom odnosu. Time se smanjuje razlika u visini mirovina između spolova, iako je ona i dalje prisutna.
Društvena uključenost starijih osoba
Radna aktivnost umirovljenika ne odražava se samo na ekonomiju nego i na društvenu uključenost. Starije osobe koje nastavljaju raditi ostaju u kontaktu s kolegama, lakše prate nove tehnologije i zadržavaju osjećaj pripadnosti zajednici.
U javnim raspravama zastupnice poput Sabine Glasovac, Anke Mrak Taritaš i Irene Dragić naglašavale su važnost da se rad uz mirovinu ne promatra samo kroz financijsku korist, već i kao način očuvanja socijalne povezanosti.
Predstavnici poslodavaca, poput Dalibora Pausa, ističu da stariji radnici često donose stabilnost i pouzdanost u radne procese. Njihova uključenost smanjuje pritisak na mlađe generacije i pridonosi prijenosu znanja unutar poduzeća.
Ovakav oblik angažmana jača međugeneracijsku solidarnost i stvara uvjete u kojima umirovljenici nisu promatrani samo kao korisnici sustava, već i kao aktivni sudionici društva.