Koliki postotak obiteljske mirovine zapravo pripada udovici jedno je od najčešćih pitanja nakon gubitka supružnika. Tema je osjetljiva, ali i vrlo praktična jer se izravno tiče sigurnosti i financijske stabilnosti svakodnevnog života.
Udovica u Hrvatskoj ima pravo na obiteljsku mirovinu u visini od 77% mirovine preminulog supružnika ako je jedini korisnik, dok se iznos raspodjeljuje među više članova obitelji kada ih pravo pripada više.
Ono što cijelu priču čini složenijom jesu dodatne mogućnosti – primjerice, kombiniranje dijela vlastite mirovine s dijelom mirovine pokojnog supružnika. Upravo tu mnogi traže odgovore: kada se to isplati, koji su uvjeti i na koji način se prava razlikuju među kategorijama korisnika. Upravo o tim nijansama vrijedi govoriti detaljnije.
Postotak obiteljske mirovine za udovice
Postotak obiteljske mirovine za udovice određuje se zakonom i ovisi o nekoliko ključnih čimbenika. Najvažniji su broj korisnika, iznos mirovine pokojnika i mogućnost kombiniranja vlastite mirovine s dijelom obiteljske mirovine. Time se osigurava da udovice ne ostanu bez osnovne financijske sigurnosti nakon smrti supružnika.
Kako se izračunava postotak za udovicu
Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ispunjava uvjete poput trajanja braka ili postojanja zajedničkog djeteta. Ako je jedini korisnik, od 2024. godine ostvaruje 77% mirovine pokojnika.
Kada postoji više korisnika, postotak se raspoređuje. Za jednog korisnika iznosi 70%, za dvoje 80%, za troje 90%, a za četvero ili više članova 100% mirovine pokojnika. Udovica u tom slučaju dijeli iznos s ostalim članovima.
Postoji i mogućnost da zadrži vlastitu mirovinu te primi dio obiteljske mirovine preminulog supružnika. Taj dodatak iznosi 27% i poznat je kao model DOM. Ova opcija posebno koristi onima s manjim osobnim mirovinama jer povećava ukupna primanja.
Faktori koji utječu na visinu postotka
Visina mirovine pokojnika izravno određuje koliki će iznos udovica primati. Ako je pokojnik imao visoku mirovinu, i obiteljska mirovina bit će veća. Ako je mirovina bila niska, ni iznos za udovicu neće biti visok, iako se primjenjuju isti postoci.
Broj korisnika ključan je faktor. Kada pravo ostvaruje samo udovica, postotak je 77%. Ako se jave i djeca ili drugi članovi, postotak raste do 100%, ali se raspodjeljuje među svima.
Na visinu utječe i dob udovice te mogućnost rada. Ako se ponovno vjenča ili ostvari prihod kroz zaposlenje, pravo na obiteljsku mirovinu prestaje. Također, zakonske izmjene i usklađivanje s aktualnom vrijednošću mirovine svake godine mogu promijeniti konačni iznos.
Primjeri izračuna obiteljske mirovine
Ako je pokojnik primao mirovinu od 1000 eura, udovica kao jedini korisnik dobiva 770 eura (77%).
U slučaju da postoje dvoje korisnika, primjerice udovica i dijete, obiteljska mirovina iznosi 800 eura (80%). Taj se iznos dijeli, pa svatko dobiva po 400 eura.
Kod troje korisnika, obiteljska mirovina raste na 900 eura. Ako su korisnici udovica i dvoje djece, raspodjela se vrši ravnomjerno, po 300 eura svakome.
Ako udovica već prima vlastitu starosnu mirovinu od 600 eura, može zadržati taj iznos i dodati 27% mirovine pokojnika. U primjeru mirovine od 1000 eura, to je dodatnih 270 eura, pa ukupno prima 870 eura, što je povoljnije od same obiteljske mirovine.
Razlike između udovica i drugih članova obitelji
Udovice i udovci imaju posebnu pravnu zaštitu jer se njihov postotak računa na drugačiji način nego za djecu, roditelje ili braću i sestre pokojnika. Oni mogu birati između pune obiteljske mirovine ili kombinacije vlastite i dijela obiteljske mirovine.
Djeca ostvaruju pravo do 18. godine, odnosno do 26. ako se školuju. Njihov postotak ne ovisi o posebnom statusu, već o ukupnom broju korisnika. Roditelji, unuci i braća ili sestre mogu dobiti obiteljsku mirovinu samo ako su bili uzdržavani od pokojnika i nemaju drugih prihoda.
Za razliku od njih, udovice imaju trajno pravo ako ispunjavaju uvjete dobi ili trajne nesposobnosti za rad. Također, jedino udovice i udovci mogu koristiti model DOM, što ih stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge članove obitelji.
Uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu
Pravo na obiteljsku mirovinu uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju i odnosi se na članove obitelji osiguranika ili umirovljenika nakon njegove smrti. Iznos i trajanje ovise o statusu korisnika, dobi i posebnim okolnostima poput gubitka radne sposobnosti.
Tko ima pravo na obiteljsku mirovinu
Na obiteljsku mirovinu mogu imati pravo udovica, udovac, djeca, roditelji te u određenim slučajevima unuci, braća i sestre. Ključno je da su bili uzdržavani od strane preminulog osiguranika ili da ispunjavaju zakonske uvjete vezane uz dob i školovanje.
Djeca zadržavaju pravo do 18. godine života, a ako nastave školovanje, najdulje do 26. godine. Ako je riječ o potpunom gubitku radne sposobnosti, pravo traje bez vremenskog ograničenja.
Roditelji i drugi članovi obitelji mogu ostvariti pravo ako su bili financijski ovisni o pokojniku i nemaju vlastite prihode. Ova pravila osiguravaju da obiteljska mirovina doista služi kao zaštita onima koji su izgubili glavni izvor uzdržavanja.
Posebni uvjeti za udovice i udovce
Udovica ili udovac ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu ako je brak ili izvanbračna zajednica trajala najmanje tri godine ili ako imaju zajedničko dijete. Ako je osoba navršila 50 godina, pravo može postati trajno. U slučaju da se korisnik ponovno vjenča, pravo prestaje.
Od 2024. godine uveden je postotak od 77% mirovine pokojnika za supružnika koji je jedini korisnik. Ako pravo ostvaruje više članova obitelji, primjenjuju se viši postoci – primjerice, dva korisnika imaju pravo na 80%, a četiri ili više na 100% ukupne mirovine.
Ovo pravilo posebno štiti udovice i udovce s nižim osobnim mirovinama jer im omogućuje stabilnija mjesečna primanja. Također, novim zakonskim izmjenama uvedena je mogućnost kombiniranja osobne mirovine s dijelom obiteljske, što dodatno povećava ukupni prihod.
Pravo na mirovinu nakon gubitka radne sposobnosti
Gubitak radne sposobnosti predstavlja poseban uvjet za ostvarivanje prava. Ako član obitelji postane trajno nesposoban za rad, pravo na obiteljsku mirovinu može se ostvariti bez obzira na dob. To se odnosi na supružnike, djecu, ali i druge uzdržavane članove.
Primjerice, dijete koje je trajno nesposobno za rad zadržava pravo na mirovinu i nakon 26. godine života. Isto vrijedi i za udovicu ili udovca koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu raditi.
Ovo pravilo osigurava da osobe s potpunim gubitkom radne sposobnosti ne ostanu bez osnovnih prihoda. Time se potvrđuje socijalna funkcija obiteljske mirovine – pružanje trajne financijske sigurnosti onima koji ne mogu samostalno ostvarivati prihod.
Dio obiteljske mirovine i dodatne mogućnosti
Uz obiteljsku mirovinu, postoji mogućnost primanja samo dijela te mirovine u kombinaciji s vlastitom mirovinom. Time se često postiže povoljniji iznos jer korisnik ne mora birati između samo jedne opcije, već može zadržati osobna primanja i istovremeno ostvariti dodatak.
Pravo na dio obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu
Od 2023. godine uveden je model koji omogućuje korisnicima da zadrže svoju starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu i uz nju primaju dio obiteljske mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) navodi da se taj dodatak računa kao 27% obiteljske mirovine preminulog supružnika.
Ova opcija posebno koristi onima čija je osobna mirovina manja od 77% mirovine pokojnika. Umjesto da izgube dio prihoda prelaskom na obiteljsku mirovinu, oni tako zadržavaju vlastitu i dobivaju dodatni iznos.
Primjerice, ako udovica prima 600 eura osobne mirovine, a pokojnikova mirovina iznosila je 1.000 eura, tada dodatak od 27% iznosi 270 eura. Ukupno primanje u tom slučaju raste na 870 eura, što je više od 770 eura koliko bi dobila samo kroz obiteljsku mirovinu.
Uvjeti i ograničenja za primanje dijela obiteljske mirovine
Pravo na dio obiteljske mirovine ne ostvaruje svatko automatski. Postoje jasni uvjeti koje HZMO primjenjuje. Jedan od ključnih je da osobna mirovina korisnika ne smije prelaziti određeni prag izražen u aktualnim vrijednostima mirovine.
Taj prag se mijenja dva puta godišnje, u siječnju i srpnju, jer se aktualna vrijednost mirovine usklađuje s inflacijom i rastom plaća. Ako osobna mirovina prijeđe ograničenje, korisnik gubi pravo na dodatak.
Također, pravo se odnosi samo na bračne i izvanbračne partnere koji ispunjavaju zakonske uvjete za obiteljsku mirovinu. Djeca, roditelji ili drugi članovi obitelji ne mogu kombinirati osobnu i obiteljsku mirovinu na ovaj način.
Još jedno ograničenje je vezano uz zaposlenje. Ako korisnik ostvari prihod kroz radni odnos, dodatak može prestati, osim u slučajevima kada je riječ o učenju ili studiranju kod mlađih korisnika.
Najniži i najviši iznos dijela obiteljske mirovine
Iznos dijela obiteljske mirovine ovisi o visini mirovine pokojnika, ali i o zakonskim granicama. Minimalni iznos obiteljske mirovine za 2024. godinu iznosio je 350 eura mjesečno, dok je maksimalni mogao doseći i do 1.700 eura, ovisno o pravu pokojnika.
Kada se računa samo dio obiteljske mirovine (27%), iznosi su manji, no i dalje mogu značajno povećati ukupna primanja korisnika. Primjer: ako je pokojnik imao mirovinu od 800 eura, dodatak iznosi 216 eura. Ako je mirovina bila 1.500 eura, dodatak raste na 405 eura.
Važno je naglasiti da se iznos dijela obiteljske mirovine uvijek računa na temelju usklađene mirovine pokojnika, što znači da se u obzir uzimaju sva ranija povećanja do dana smrti. Time se osigurava da korisnici ne primaju manji iznos od onoga na koji bi pokojnik imao pravo.
HZMO redovito objavljuje nove vrijednosti i tablice izračuna, pa korisnici trebaju pratiti službene podatke kako bi znali koliki iznos mogu očekivati.
Prava različitih kategorija korisnika
Pravo na obiteljsku mirovinu nije jednako za sve. Zakonski okvir razlikuje uvjete ovisno o bračnom statusu, postojanju uzdržavanja i dobi korisnika. Posebno se naglašava položaj izvanbračnih partnera, razvedenih supružnika i djece, jer se njihova prava temelje na specifičnim okolnostima.
Izvanbračni i neformalni životni partneri
Izvanbračni drug ili neformalni životni partner može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako je zajednica trajala najmanje tri godine ili ako postoji zajedničko dijete. U praksi to znači da zakon izjednačava prava bračnih i izvanbračnih partnera, ali samo ako su ispunjeni jasno propisani uvjeti.
Da bi ostvarili pravo, partneri moraju dokazati trajnost zajednice. To se najčešće potvrđuje zajedničkom prijavom prebivališta, svjedocima ili drugim dokumentima. Bez tih dokaza, zahtjev se može odbiti.
Važno je napomenuti da se pravo gubi u slučaju novog braka ili formalnog partnerstva. Time zakon jasno ograničava mogućnost istodobnog ostvarivanja prava na temelju više različitih zajednica.
Razvedeni bračni drugovi i pravo na uzdržavanje
Razvedeni bračni drug nema automatsko pravo na obiteljsku mirovinu. Iznimka postoji samo kada je sudskom odlukom ili nagodbom utvrđeno pravo na uzdržavanje od pokojnika. U tom slučaju, pravo na obiteljsku mirovinu nastavlja se kao oblik zaštite ekonomske sigurnosti.
Presudno je dokazati da je uzdržavanje bilo stvarno i zakonski priznato. Ako je razvod zaključen bez odluke o uzdržavanju, bivši bračni drug ne može tražiti obiteljsku mirovinu.
Korisno je znati da se pravo na mirovinu može izgubiti ako razvedeni bračni drug ponovno sklopi brak. Time se smatra da je osigurana nova ekonomska potpora, pa prestaje potreba za nastavkom starog prava.
Djeca i drugi članovi obitelji
Djeca imaju najšira prava na obiteljsku mirovinu. Ona se isplaćuje do 18. godine života, a ako nastave školovanje, do završetka obrazovanja, ali najkasnije do 26. godine. Djeca s trajnom nesposobnošću za rad zadržavaju pravo bez vremenskog ograničenja.
Osim djece, pravo mogu ostvariti i unuci, braća i sestre ako ih je pokojnik uzdržavao. Uvjet je da su mlađi od 18 godina ili da se školuju. I ovdje vrijedi pravilo da trajna nesposobnost za rad omogućuje ostvarivanje prava bez obzira na dob.
Roditelji preminulog također mogu ostvariti obiteljsku mirovinu ako su bili financijski ovisni o njemu i stariji od 60 godina ili nesposobni za rad. To se dokazuje prihodima i dokumentacijom o uzdržavanju.