Mnogi zaposleni sanjaju o tome da pokrenu vlastiti posao, ali često se pitaju mogu li to učiniti dok još uvijek rade za nekoga drugoga. Činjenica je da se sve više ljudi odlučuje na poduzetnički korak, a otvaranje j.d.o.o.-a postaje sve popularniji izbor zbog fleksibilnosti i pravne sigurnosti koju pruža.
Zaposlena osoba može otvoriti j.d.o.o. uz poštivanje obveza prema trenutnom poslodavcu, izbjegavanje sukoba interesa i pridržavanje klauzula o zabrani konkurencije navedenih u ugovoru o radu.
Ovo nije samo pitanje ispunjenja administrativnih zahtjeva – radi se o pametnom balansiranju trenutne sigurnosti zaposlenja s budućim poduzentičkim ambicijama. Proces zahtijeva precizno planiranje, razumijevanje pravnog okvira i strategijski pristup koji neće ugroziti postojeći radni odnos.
Pravni Okvir: Što Zakon Kaže o Otvaranju j.d.o.o.-a Za Zaposlenike
Hrvatska zakonska regulativa ne zabranjuje zaposlenima osnivanje vlastitih društava s ograničenom odgovornošću. Međutim, ovdje se kriju važne nijanse koje mogu značajno utjecati na radni status.
Zakon o radu jasno definira prava i obveze obiju strana u radnom odnosu, ali ne postavlja eksplicitnu zabranu pokretanja vlastitog poslovanja. Ključ je u tome kako zaposlenik pristupa ovom procesu i što njegovi ugovori o radu specificiraju.
Obveze Prema Trenutnom Poslodavcu
Zaposlenik koji planira otvaranje j.d.o.o.-a mora poštovati nekoliko temeljnih obveza prema svojem poslodavcu. Prva i najvažnija je obveza lojalnosti – to znači da ne smije raditi protiv interesa tvrtke u kojoj je zaposlen.
Radni odnos podrazumijeva da će zaposlenik svoje radno vrijeme i energiju posvećivati poslodavčevim zadacima. Pokretanje vlastitog posla ne smije utjecati na kvalitetu rada ili posvećenost trenutnim obvezama.
Također, zaposlenik je obvezan čuvati poslovne tajne i povjerljive informacije. To znači da znanje stečeno na radnom mjestu ne smije koristiti za vlastite poslovne svrhe na način koji bi mogao naštetiti poslodavcu.
Važno je naglasiti da je transparentnost često najbolji pristup. Mnogi uspješni poduzetnici otvoreno su razgovarali sa svojim nadređenima o planovima za pokretanje vlastitog posla, što je rezultiralo podrškom umjesto sukoba.
Ograničenja i Zabrane Konkurencije
Klauzule o zabrani konkurencije mogu značajno ograničiti mogućnosti za pokretanje vlastitog posla. Ove klauzule obično zabranjuju zaposleniku da se bavi djelatnošću koja je ista ili slična onoj poslodavca.
Ne postoji univerzalno pravilo o tome što čini “konkurentsku djelatnost”. Sve ovisi o specifičnostima ugovora i prirodi posla. Na primjer, ako netko radi kao računovođa u trgovinskoj tvrtki, otvaranje konzultantske agencije za marketing možda neće predstavljati direktnu konkurenciju.
Važno je razlikovati tri vrste klauzula o konkurenciji:
- Klauzule tijekom rada – zabranjuju konkurentske aktivnosti dok traje radni odnos
- Klauzule nakon prestanka rada – ograničavaju konkurenciju određeno vrijeme nakon završetka radnog odnosa
- Klauzule o privlačenju klijenata – zabranjuju kontaktiranje ili “krađu” klijenata bivšeg poslodavca
Sudska praksa pokazuje da se ovakve klauzule moraju tumačiti usko i razumno. Sud neće podržati klauzulu koja faktički onemogućuje zaposleniku da se bavi bilo kakvom poslovnom djelatnošću.
Priprema Prije Pokretanja Postupka Osnivanja
Prije nego što uopće počne razmišljati o rezervaciji naziva tvrtke, pametna je zaposlena osoba uradi temeljitu pripremu koja će joj uštedjeti vremena, novca i potencijalnih glavobolja.
Provjera Ugovora o Radu i Klauzula
Prvi korak je detaljna analiza postojećeg ugovora o radu. Mnogi zaposlenici nikad nisu pažljivo pročitali sve klauzule svojeg ugovora – a to može biti skupa greška.
Potraži sljedeće ključne elemente:
Klauzule o lojalnosti – obično se nalaze u općim odredbama i definiraju što se smatra kršenjem lojalnosti prema poslodavcu.
Zabrane konkurencije – mogu biti eksplicitne (“zaposlenik se obvezuje da neće…”.) ili implicitne (uklopljene u druge odredbe).
Definicije radnog vremena – neki ugovori specificiraju da se od zaposlenika očekuje “puna posvećenost” poslu, što može otežati balansiranje s vlastitim poslovanjem.
Intelektualno vlasništvo – odredbe o tome kome pripadaju ideje, izumi ili know-how razvijeni tijekom rada.
Ako ugovor sadrži problematične klauzule, to ne znači automatski da ne možeš pokrenuti vlastiti posao. Često je moguće pronaći način da se klauze poštuju uz pokretanje komplementarnog poslovanja.
Jedan moj poznanik radio je kao IT stručnjak u velikoj tvrtki i htio je pokrenuti web dizajn studio. Njegov ugovor zabranjivao je pružanje IT usluga, ali mu je omogućio fokusiranje na kreativni aspekt dizajna – što se pokazalo još profitabilnijim od originalnog plana.
Planiranje Djelatnosti i Izbjegavanje Sukoba Interesa
Odabir prave djelatnosti ključan je za uspjeh – i za izbjegavanje pravnih problema. Idealno je pronaći niču koja koristi tvoje vještine ali ne direktno konkurira trenutnom poslodavcu.
Razmisli o komplementarnim djelatnostima. Ako radiš u računovodstvu, možeš se fokusirati na edukaciju ili konzalting za mala poduzeća. Ako si u marketingu, možeš se usmjeriti na kreativne usluge ili osobni branding.
Vremenske zone također su važne. Mnogi uspješni “poduzetnici na pola radnog vremena” fokusiraju se na B2B usluge koje mogu pružati navečer ili vikendom, kada njihovi klijenti nisu dostupni.
Napravi SWOT analizu svoje situacije:
- Snage: Vještine koje možeš monetizirati
- Slabosti: Vremenska ograničenja, početni kapital
- Prilike: Tržišne potrebe koje možeš zadovoljiti
- Prijetnje: Pravne komplikacije, burnout
Ne zaboravi da početna djelatnost ne mora biti konačna. Mnoge uspješne tvrtke počele su s jednim fokusom pa se razvile u potpuno drugom smjeru. Važno je početi – i to legalno i etički.
Korak po Korak: Postupak Osnivanja j.d.o.o.-a
Sad kad si riješio/riješila pravne dileme i pripremio/pripremila strategiju, vrijeme je za praktičnu stranu – stvarno osnivanje društva. Postupak nije kompliciran, ali zahtijeva preciznost i strpljenje.
Rezervacija Naziva Društva
Prvi službeni korak je rezervacija naziva u Sudskom registru Republike Hrvatske (FINA). Ovo je kao rezervacija domena – osigurava da nitko drugi neće “ukrasti” ime koje si odabrao/odabrala.
Pri odabiru naziva, imaj na umu nekoliko stvari:
Jedinstvenost – naziv ne smije biti identičan ili previše sličan postojećim društvima u istoj djelatnosti.
Reprezentativnost – ime bi trebalo odraziti ono čime se planiraš baviti (ili barem ne kvariti prvi dojam).
Budućnost – izbjegni previše specifične nazive koji bi mogli ograničiti rast poslovanja.
Rezerviraj naziv online kroz FINA-in sustav ili osobno u najbližoj poslovnici. Procedura košta oko 70 kuna i rezervacija vrijedi 30 dana – dovoljno vremena za pripremu ostale dokumentacije.
Jedan savjet iz osobnog iskustva: pripremi 3-4 alternativna naziva. Desilo mi se da je moj prvi izbor već bio zauzet, a backup opcije nisu bile loše – čak su se pokazale boljima.
Priprema Dokumentacije i Društvenog Ugovora
Sada dolazi “papirnati” dio koji mnoge odbija, ali nije tako strašan kako izgleda. Potrebno je pripremiti:
Društveni ugovor – temeljni dokument koji definira kako će društvo funkcionirati. Možeš koristiti tipski uzorak s FINA-ine stranice ili angažirati odvjetnika za prilagođenu verziju.
Potvrdu o uplati temeljnog kapitala – minimalno 20.000 kuna mora biti uplaćeno na privremeni račun kod banke. Da, to je puno novca, ali veliki dio možeš vratiti nakon registracije.
Odluku o imenovanju članova uprave – ako si jedini član društva, ti si i direktor. Ako imate partnere, definirajte tko što radi.
Za društveni ugovor, ključni elementi su:
- Sjedište društva (može biti i kućna adresa)
- Predmet poslovanja (šifre djelatnosti)
- Trajanje društva (obično neograničeno)
- Temeljni kapital i način upravljanja
- Način donošenja odluka
Nemoj komplicirati bez potrebe. Jednostavan društveni ugovor lakši je za mijenjanje kad posao počne rasti.
Upis u Sudski Registar
Finalni korak je predaja kompletne dokumentacije u nadležni trgovački sud. U Zagrebu je to Trgovački sud u Zagrebu, u drugim gradovima odgovarajući općinski sudovi.
Potrebni dokumenti:
- Zahtjev za upis (obrazac Tsp-1)
- Društveni ugovor (2 originala)
- Potvrda o uplati temeljnog kapitala
- Potvrda o rezervaciji naziva
- Izjava o prihvaćanju funkcije direktora
- Dokaz o placenoj sudskoj taksi (200 kuna)
Sud ima 15 dana za obradu zahtjeva (u praksi često i brže). Nakon što dobiješ rješenje o upisu, tvoja j.d.o.o. službeno postoji.
Ali pazi – to ne znači da možeš odmah početi poslovati. Slijede još porezne i administrativne obveze…
Porezne i Administrativne Obveze Nakon Osnivanja
Čim ti sud potvrdi upis, počinje se “štoperica” za ispunjavanje poreznih i administrativnih obveza. Ovo je dio koji mnogi podcjenjuju, a može biti skup ako ga zanemariš.
Registracija za PDV i Ostale Poreze
Imaš 8 dana od upisa u sudski registar da prijaviš društvo u Poreznu upravu. To nije preporuka – to je zakonska obveza čije kršenje može rezultirati kaznama.
Registracija uključuje:
PDV registraciju – obvezna je ako planiraš ostvariti promet veći od 300.000 kuna godišnje. Ako si na početku i nećeš prelaziti tu granicu, možeš odgoditi registraciju.
Porez na dohodak pravnih osoba – svi subjekti s j.d.o.o. statusom automatski su obveznici ovog poreza.
Porez na dobit – plaća se na ostvarenu dobit po stopi od 10% (za mala društva do 7,5 milijuna kuna prometa) ili 18%.
Prijava se radi online kroz Poreznu upravu ili osobno u najbližoj ispostavi. Pričeka formulare PUP-1 (osnovni podaci) i PUP-2 (detalji o djelatnosti).
Jedan praktični savjet: ako nisi siguran hoćeš li prelaziti próg za PDV, bolje se registriraj odmah. Razlog? Možeš odbiti PDV na početne troškove (opremu, namještaj, računala…), što može značiti povrat od nekoliko tisuća kuna.
Otvaranje Poslovnog Računa
Poslovni račun nužan je za funkcioniranje j.d.o.o.-a. Također, nakon registracije možeš prebaciti temeljni kapital s privremenog na stalni poslovni račun.
Pri odabiru banke, uspoređuj:
Mjesečne naknade – kreću se od 50 do 300 kuna ovisno o banci i paketu usluga.
Transakcijske troškove – koliko košta svaki odlazni ili dolazni transfer.
Internetsko bankarstvo – kvaliteta online platforme može ti značajno uštedjeti vremena.
Dodatne usluge – POS terminali, devizne usluge, kreditni potencijal.
Za mala društva koja tek počinju, često su najbolji paket osnovni paketi velikih banaka ili specijalizirane fintech opcije poput Revotua ili N26.
Ne zaboravi da trebas:
- Rješenje o upisu u sudski registar
- Odluku o otvaranju računa (možeš napisati sam/sama)
- OIB društva
- Osobnu iskaznicu i OIB direktora
Banke obično obrađuju zahtjeve 3-5 radnih dana. Neki će tražiti i početni depozit (obično 100-500 kuna).
Važno: čim otvoriš poslovni račun, javi broj računa u Poreznu upravu. Oni trebaju znati gdje ćeš primati prihode kako bi mogli pratiti tvoje poslovne obveze.
Upravljanje Dvostrukim Statusom: Zaposlenik i Vlasnik j.d.o.o.-a
Evo gdje stvari postaju stvarno zanimljive – i izazovne. Balansiranje između posla za nekoga i vođenja vlastitog posla nije samo logistička akrobacija, to je psihološki maraton koji zahtijeva disciplinu, organizaciju i… da, malo sreće.
Organizacija Vremena i Resursa
Najveći izazov je što dan i dalje ima samo 24 sata. Tvoja glavna prednost kao “zaposleni-poduzetnik” je sigurnost redovite plaće, ali to dolazi s cijenom – ograničenim vremenom za razvoj vlastita posla.
Time-blocking tehnika pokazala se najefasnijom za mnoge. Podijeli dan na blokove:
- 8:00-17:00: Glavni posao (100% fokus, bez multitaskinga)
- 17:30-19:00: Vlastiti posao (operativne zadaće)
- 21:00-22:30: Vlastiti posao (strateško planiranje, networking)
- Vikendi: Vlastiti posao (kreativni zadaci, projekti)
Essential je postaviti jasne granice. Kada radiš za poslodavca, ne odgovaraj na upite svojih klijenata. Kada radiš na svojem projektu, ne čitaj službene mailove. Ova mentalna disciplina sprječava burnout i održava kvalitetu u oba područja.
Outsourcing je tvoj prijatelj – čak i na početku. Umjesto da provodiš vikende radeći knjigovanje, plati računovođi 800 kuna mjesečno. Umjesto da učiš Photoshop, angažiraj freelancera za 300 kuna po projektu. Tvoje vrijeme vrijedi više uloženo u razvoj poslovanja nego u učenje svega.
Jedan moj poznanik, koji je uspješno prešao s dvostrukog statusa na puno radno vrijeme kao poduzetnik, rekao mi je: “Ne pokušavaj biti Superman. Fokusiraj se na ono što ti najbolje ide, a za ostalo nađi ljude koji su bolji od tebe.”
Transparentnost Prema Poslodavcu
Ovo je delikatno područje koje može napraviti razliku između podrške i sukoba s trenutnim poslodavcem.
Kada reći, a kada ne: Ako tvoj posao ne konkurira direktno poslodavcu i ne utječe na kvalitetu rada, razmoți otvoreni razgovor. Mnogi moderne tvrtke podržavaju “side hustles” svojih zaposlenika jer razumiju da to može doprinijeti njihovom razvoju i motivaciji.
Međutim, ako se tvoja djelatnost može percipirati kao konkurencija ili sukob interesa, pametnije je biti diskretni – ali i dalje etički. To znači: ne koristi resurse tvrtke, ne radi na svojem projektu tijekom radnog vremena i ne angažiraj kolege bez odobrenja.
Komunikacijski savjeti za transparentan pristup:
“Pokrećem mali konzultantski posao koji se fokusira na [područje koje ne konkurira]. Neće utjecati na moj rad ovdje, ali htio sam biti otvoren oko toga.”
“Razvijam side project koji mi pomaže usavršiti vještine koje koristim i na ovom poslu. Mogu li računati na tvoju podršku?”
Budi spreman odgovoriti na pitanja o tome kako će to utjecati na tvoj rad i pokaži da si već razmislio o potencijalnim problemima.
Nekad je najbolji pristup postupno izgrađivanje povjerenja. Počni s malim projektima, dokaži da ne utječe na kvalitetu rada, a zatim postupno povećavaj aktivnosti. Mnogi poslodavci koji su isprva bili skeptični postaju najveći navijači kada vide da njihov zaposlenik postaje još produktivniji i motiviraniji.
Najčešće Greške i Kako ih Izbjeći
Svatko pravi greške – to je dio procesa učenja. Ali neke greške mogu biti skuplje od drugih, posebno kad jongliraš i poslom i vlastitim poduzećem. Evo najčešćih zamki u koje sam vidio da padaju ljudi (i da budem iskren, i sam sam upao u neke od njih).
Kršenje Ugovora o Radu
Ova greška može te koštati ne samo posla, već i sudskog spora. Najčešći načini na koje ljudi nesvjesno krše svoje ugovore:
Korištenje radnog vremena za privatne projekte – čak i “samo 15 minuta” može biti problem ako postane redovitost. HR odjeli modernih tvrtki často monitor računalne aktivnosti, i nećeš htjeti objasniti zašto si u 14:30 ažurirao web stranicu svojeg startupa.
Korištenje tvrtkinih resursa – email adresa, telefon, čak i Wi-Fi mogu biti problematični. Jedan poznanik je dovršio klijentov projekt koristeći tvrtkin printer i završio s opomenom jer je to company policy tretirala kao krađu.
Angažiranje kolega bez odobrenja – super je što imaš talentiranog kolegu koji je willing napraviti ti logo za 500 kuna, ali ako to radi tijekom radnog vremena ili koristi tvrtkinе resurse, oboje ste u problemima.
Praktični savjeti za izbjegavanje:
- Koristi vlastiti laptop/telefon za privatne projekte
- Postavi jasno raspored – privatno poslovanje samo izvan radnog vremena
- Ako radiš od kuće, fizički odijeli radni prostor
- Vodi evidenciju svojih aktivnosti – ako dođe do pitanja, možeš dokazati da nisi kršio pravila
Pogrešno Planiranje Financija
Ovo je možda najveća greška koju vide početnici. Pokretanje j.d.o.o.-a košta, a održavanje košta još više.
Podcjenjivanje početnih troškova: Registracija društva košta oko 1.000-2.000 kuna, ali to je samo vrh sante leda:
- Temeljni kapital: 20.000 kuna
- Mjesečni troškovi računovodstva: 800-1.500 kuna
- Poslovni račun: 50-300 kuna mjesečno
- Obvezno osiguranje: ovisno o djelatnosti
- Marketing i oprema: varijabilno
Nerealno očekivanje prihoda – mnogi očekuju da će moći “povlačiti” novce iz tvrtke odmah. Reality check: prva dva-tri mjeseca vjerojatno ćeš samo trošiti.
Miješanje privatnih i poslovnih financija – samo zato što si vlasnik ne znači da možeš koristiti poslovne pare za privatne potrebe bez poreznih posljedica.
Pametan financijski pristup:
- Stvori emergency fund od 6 mjeseci troškova prije pokretanja
- Pripremi startup budžet koji pokriva prve godine poslovanja
- Odredi si realnu plaću iz društva tek nakon što ono postane profitabilno
- Koristi business credit kartice za separaciju troškova
- Vodi detaljnu evidenciju svih troškova – sve je porezno odbitno
Jedna od najboljih investicija na početku je dobar računovođa. Da, košta 800+ kuna mjesečno, ali uštedjeti će ti vremena i vjerojatno novaca kroz pametno porezno planiranje. Plus, spavat ćeš mirnije znajuci da je netko tko razumije zakone čuva te od grešaka.