Mirovine u Hrvatskoj rijetko prate rast troškova života, pa svaka dodatna potpora postaje važna tema. Posljednjih godina Vlada redovito uvodi jednokratne mjere kako bi olakšala svakodnevicu starijim građanima s nižim primanjima. Pitanje koje se najčešće postavlja jest – tko zapravo ima pravo na ovu pomoć i koliki su iznosi?
Jednokratna pomoć za umirovljenike u 2024. godini namijenjena je svima čija ukupna mirovinska primanja ne prelaze 840 eura, a iznosi se kreću od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine.
Ovo nije samo suha brojka na papiru – riječ je o konkretnoj podršci koja može značiti razliku između brige oko računa i malo mirnijeg mjeseca. Detalji o pravima, razredima pomoći i postupku isplate pokazuju koliko su pravila jasna, ali i koliko je važno pravovremeno ispuniti uvjete. Tko želi znati sve nijanse i izbjeći nedoumice, pronaći će ih upravo ovdje.
Tko ima pravo na pomoć za umirovljenike
Pravo na pomoć vezano je uz visinu mirovinskih primanja, uključivanje određenih dodataka te rokove isplate. Posebna pravila vrijede i za one koji primaju inozemne mirovine ili rade uz mirovinu.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Umirovljenici mogu ostvariti pravo na jednokratnu pomoć ako njihova ukupna mjesečna primanja za rujan 2024. ne prelaze 840 eura. Ranije je taj prag bio 880 eura, što znači da je sada kriterij stroži.
U ukupna primanja ulazi osnovna mirovina iz obveznog osiguranja, dokupljena mirovina te dodaci koji se inače isplaćuju uz mirovinu. Iznimke su naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu, koji se ne uračunavaju.
Pravo se odnosi i na umirovljenike koji rade. Kod njih se gleda zbroj plaće i mirovine za rujan 2024., a ukupni prihod opet ne smije premašiti 840 eura. Isplata se provodi automatski za većinu korisnika, osim u slučajevima inozemnih mirovina gdje je potrebna dodatna dokumentacija.
Kategorije umirovljenika
Visina pomoći ovisi o razredu primanja. Postoje četiri razine:
- do 350 € → 160 € pomoći
- 350,01 – 500 € → 120 € pomoći
- 500,01 – 650 € → 80 € pomoći
- 650,01 – 840 € → 60 € pomoći
Ovakva podjela omogućuje da najveću naknadu dobiju oni s najmanjim mirovinama. Time se barem djelomično ublažava rast troškova života, jer upravo su umirovljenici s nižim primanjima najosjetljiviji na poskupljenja.
Isplata se planira najkasnije u listopadu 2024. za one s mirovinom iz Hrvatske, dok će za određene skupine rok biti prosinac. Ovaj model jednokratne pomoći koristi se već nekoliko puta posljednjih godina, uz manje izmjene u granicama i iznosima.
Umirovljenici s inozemnim mirovinama
Pravo na pomoć imaju i oni koji primaju mirovinu iz inozemstva, ali uz dodatne obveze. Potrebno je do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o visini mirovine koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja za rujan 2024.
Bez tog dokumenta Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može obračunati pravo. Nakon što se potvrda preda, primjenjuju se isti iznosi i razredi kao i za umirovljenike čija se mirovina isplaćuje u Hrvatskoj.
Za ovu kategoriju rok isplate pomaknut je do prosinca 2024., jer obrada zahtjeva traje dulje. Riječ je o postupku koji se ponavlja svake godine kada se isplaćuje jednokratna pomoć, pa su korisnici već upoznati s procedurom.
Vrste pomoći za umirovljenike
Umirovljenici u Hrvatskoj mogu računati na više oblika potpore. Neke mjere dolaze izravno od države kao jednokratne naknade, druge se odnose na redovne isplate i usklađivanja mirovina, dok lokalne zajednice često osiguravaju posebne potpore u vrijeme blagdana.
Jednokratne novčane naknade
Jednokratne naknade predstavljaju ciljanu pomoć za one s nižim mirovinama. Država ih isplaćuje nekoliko puta godišnje, a uvjet za ostvarivanje prava obično je visina ukupnih mjesečnih primanja. Prema posljednjem paketu mjera, pravo imaju umirovljenici čija mirovina ne prelazi 840 eura.
Iznosi se razlikuju prema razredima primanja. Oni s mirovinom do 350 eura dobivaju 160 eura, dok oni s mirovinama između 650 i 840 eura primaju 60 eura. Time se nastoji barem djelomično ublažiti rast troškova života.
Na ovu pomoć imaju pravo i umirovljenici koji primaju inozemne mirovine, ali moraju dostaviti dokaz o iznosu mirovine. Također, naknadu mogu dobiti i oni koji rade uz mirovinu, pod uvjetom da ukupni prihod ne prelazi zadani prag.
Redovne isplate i dodatci
Uz jednokratne potpore, redovna isplata mirovina ostaje temelj financijske sigurnosti umirovljenika. Isplate se vrše početkom svakog mjeseca, a uključuju osnovnu mirovinu i zakonske dodatke.
Važan element su usklađivanja, koja se provode dvaput godišnje. Ona prate rast plaća i troškova života, pa se iznosi mirovina prilagođavaju kako bi se očuvala njihova vrijednost. Primjerice, u srpnju 2024. mirovine su povećane za 7,46 %.
Osim toga, postoje posebni dodaci poput doplatka za pomoć i njegu ili naknade zbog tjelesnog oštećenja. Iako se oni ne uračunavaju u kriterije za jednokratne potpore, predstavljaju važan izvor dodatne potpore za najugroženije skupine.
Pomoć za blagdane
Mnoge lokalne samouprave, poput Grada Zagreba, uvode posebne potpore uoči blagdana. One se često isplaćuju u prosincu ili za Uskrs, a iznosi variraju ovisno o proračunskim mogućnostima grada ili općine.
U Zagrebu se, primjerice, redovno isplaćuju božićnice i uskrsnice umirovljenicima s nižim mirovinama. Iznosi se kreću od 35 do 80 eura, a isplata ide putem pošte ili na tekuće račune.
Takva pomoć nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske jer ovisi o lokalnim odlukama. Ipak, za mnoge umirovljenike ona predstavlja važan dodatak kućnom budžetu u vrijeme kada su troškovi obično veći.
Iznosi i razredi pomoći
Jednokratna novčana pomoć za umirovljenike raspoređena je prema visini mirovina, tako da oni s najmanjim primanjima dobiju najveći iznos. Ukupno je osigurano više od 70 milijuna eura, a potporu će primiti stotine tisuća korisnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pomoć za umirovljenike s najnižim primanjima
Najveći iznos potpore odnosi se na umirovljenike čije mirovine ne prelaze 300 eura mjesečno. Oni će primiti 160 eura jednokratne pomoći, što je i najviši iznos u ovom paketu.
Ova skupina obuhvaća one s najnižim mirovinama, često ljude koji žive sami ili u kućanstvima s ograničenim prihodima. Za njih ova potpora može značiti značajno olakšanje u pokrivanju osnovnih troškova poput režija ili kupovine hrane.
Mjera je osmišljena tako da barem privremeno ublaži pritisak rasta cijena, koji upravo najviše pogađa umirovljenike s najmanjim prihodima. Time Vlada nastoji osigurati da oni s najskromnijim mirovinama dobiju proporcionalno najveću podršku.
Pomoć za umirovljenike sa srednjim primanjima
Umirovljenici čije se mirovine kreću između 300 i 570 eura svrstani su u srednji razred potpore. Iznosi koji im pripadaju raspoređeni su u dva stupnja:
- 300 do 435 eura mirovine → 120 eura pomoći
- 435 do 570 eura mirovine → 80 eura pomoći
Ova skupina obuhvaća velik broj umirovljenika u Hrvatskoj. Njihove mirovine jesu nešto veće, ali i dalje nedostatne za pokrivanje svih troškova života, osobito u urbanim sredinama gdje su cijene stanovanja i komunalija više.
Dodijeljeni iznosi nisu jednaki kao kod najnižih primanja, ali ipak predstavljaju konkretnu pomoć u razdoblju kada su troškovi života znatno porasli. Na taj način se nastoji održati ravnoteža između različitih skupina umirovljenika.
Pomoć za umirovljenike s višim primanjima
Umirovljenici s mirovinama između 570 i 840 eura spadaju u viši razred korisnika pomoći. Njima su predviđeni manji iznosi jer se pretpostavlja da imaju veću financijsku stabilnost.
- 570 do 700 eura mirovine → 60 eura pomoći
- 700 do 840 eura mirovine → 50 eura pomoći
Iako se radi o najmanjim iznosima potpore, važno je naglasiti da i ova skupina prima podršku. Time se osigurava da nitko tko ima mirovinu ispod 840 eura ne ostane isključen iz mjere.
Ova raspodjela pokazuje da je cilj mjere prvenstveno zaštititi one s najmanjim primanjima, dok se istovremeno pruža simbolična, ali ipak značajna potpora i onima s nešto višim mirovinama.
Postupak prijave i isplate
Umirovljenici koji žele ostvariti pravo na jednokratnu pomoć moraju ispuniti određene uvjete, prikupiti potrebnu dokumentaciju i poštovati zadane rokove. Postupak je zamišljen tako da se sredstva isplate što brže, a sama prijava razlikuje se ovisno o tome prima li osoba mirovinu iz Hrvatske ili iz inozemstva.
Potrebna dokumentacija
Za većinu umirovljenika koji primaju mirovinu iz hrvatskog sustava nije potrebna dodatna prijava jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) automatski raspolaže svim podacima. Time se izbjegava nepotrebno administrativno opterećenje i ubrzava isplata.
Kod umirovljenika koji primaju mirovinu iz inozemstva situacija je drugačija. Oni moraju dostaviti potvrdu o iznosu mirovine koju im je isplatio inozemni nositelj osiguranja za rujan 2024. godine. Bez tog dokaza isplata pomoći neće biti moguća.
Dokument se predaje HZMO‑u, a prihvaćaju se i elektroničke potvrde ako ih izdaje službeno tijelo. Umirovljenici koji rade uz mirovinu ne trebaju posebne dokumente, ali se njihov ukupan prihod za rujan računa zajedno s mirovinom.
Rokovi za prijavu
Rokovi su jasno određeni i njihovo poštivanje je ključno. Umirovljenici koji primaju samo hrvatsku mirovinu nemaju obvezu prijave jer se isplata obavlja automatski tijekom listopada 2024.
Za one s inozemnim mirovinama rok je 30. studenoga 2024. To znači da potvrda o iznosu rujanske mirovine mora biti dostavljena do tog datuma. Ako dokumentacija ne stigne na vrijeme, isplata se odgađa i može biti realizirana tek u prosincu.
Umirovljenici koji su u postupku ostvarivanja prava na mirovinu također mogu dobiti pomoć, ali tek nakon što se njihov zahtjev riješi, najkasnije do kraja prosinca. Time se nastoji obuhvatiti i one koji su tek ušli u sustav.
Način isplate
Isplata se provodi na isti način kao i redovna mirovina. To znači da će većina umirovljenika sredstva dobiti izravno na tekući račun na koji im inače sjeda mirovina.
Za one koji mirovinu primaju putem Hrvatske pošte, jednokratna pomoć stiže istim kanalom, zajedno s redovnom isplatom. Time se izbjegava dodatno čekanje ili posebni dolasci u poslovnice.
Visina pomoći ovisi o ukupnim primanjima. Iznosi se kreću od 60 do 160 eura, raspoređeni u četiri razreda. Oni s najnižim mirovinama dobivaju najveći iznos potpore, dok umirovljenici s primanjima bližima gornjoj granici od 840 eura primaju najmanji iznos.
Za umirovljenike s inozemnim mirovinama ili one koji rade, isplata se obavlja tek nakon što HZMO obradi dostavljene podatke, najkasnije do prosinca 2024. godine.
Pomoć na lokalnoj razini
Lokalne vlasti često nadopunjuju državne mjere i nude dodatnu podršku umirovljenicima. Takvi programi razlikuju se po gradovima i općinama, a obuhvaćaju novčane naknade, subvencije ili usluge koje olakšavaju svakodnevni život starijih osoba.
Grad Zagreb i druge veće sredine
Grad Zagreb ima razvijen sustav pomoći za umirovljenike s nižim primanjima. Pravo na mjesečnu novčanu naknadu ostvaruju oni čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 350 eura, uz uvjet da u Zagrebu prebivaju najmanje pet godina. Naknade se kreću od nekoliko desetaka eura, ovisno o visini mirovine.
Osim novčane pomoći, umirovljenicima se nudi i niz pogodnosti poput povoljnijih karata za javni prijevoz ili subvencioniranih obroka u gradskim kuhinjama. Takve mjere imaju za cilj smanjiti financijski pritisak i poboljšati kvalitetu života starijih građana.
Slične programe provode i drugi veliki gradovi poput Splita, Rijeke i Osijeka. Iako se iznosi i kriteriji razlikuju, zajednički cilj je pružiti dodatnu sigurnost onima koji žive s niskim mirovinama.
Razlike među gradovima i općinama
Dok Zagreb i veći gradovi imaju jasno definirane programe, u manjim sredinama situacija je znatno različita. Neke općine nude simbolične potpore, dok druge nemaju nikakve redovne mjere. To znači da umirovljenici u ruralnim područjima često ovise isključivo o državnim naknadama.
Razlike proizlaze iz financijskih mogućnosti lokalnih proračuna. Gradovi s većim prihodima mogu izdvojiti sredstva za redovite naknade, dok manja mjesta uglavnom pružaju pomoć kroz jednokratne potpore ili subvencije komunalnih troškova.
Za umirovljenike to stvara nejednakost u dostupnosti pomoći. Primjerice, dok u Zagrebu postoji sustavna mjesečna potpora, u nekim općinama pomoć se svodi na božićnice ili uskrsnice koje se isplaćuju jednom godišnje.
Primjeri lokalnih inicijativa
Osim novčanih naknada, postoje i praktične inicijative koje starijim osobama olakšavaju svakodnevicu. U nekim gradovima organiziraju se besplatne radionice digitalne pismenosti kako bi umirovljenici lakše koristili pametne telefone i online usluge.
Postoje i programi dostave toplih obroka za one koji žive sami, što je posebno važno za starije osobe slabijeg zdravlja. U Rijeci, primjerice, gradske službe surađuju s udrugama koje pomažu u kućanskim poslovima i pružaju društvenu podršku.
Takve inicijative često imaju veći učinak od same financijske pomoći jer umirovljenicima omogućuju aktivniji i sigurniji život u vlastitom domu. Time se smanjuje potreba za institucionalnim smještajem i jača povezanost zajednice.
Dodatne mjere i koristi za umirovljenike
Uz jednokratne novčane potpore, umirovljenici mogu računati i na druge oblike državne podrške. Posebno se ističu subvencije za troškove energije te različite mjere koje olakšavaju pokrivanje svakodnevnih životnih izdataka.
Subvencije za energente
Troškovi struje i plina predstavljaju značajan teret za kućanstva s nižim prihodima. Vlada je u više navrata ograničila rast cijena energenata i uvela subvencije kako bi umirovljenici plaćali niže račune. Time se izbjegava nagli skok troškova tijekom zimskih mjeseci kada je potrošnja najveća.
Mjere uključuju zamrzavanje cijena električne energije na određenoj razini, kao i smanjenje cijene plina za kućanstva. Umirovljenici koji žive sami ili u manjim kućanstvima posebno osjete korist jer im se mjesečni računi zadržavaju u stabilnim okvirima.
Osim same cijene, uvedene su i posebne tarife za socijalno ugrožene korisnike. Ove tarife omogućuju dodatne popuste, što znači da najranjivije skupine imaju sigurnost da neće ostati bez osnovnih energenata. Takva mjera ne samo da smanjuje troškove, već i pruža osjećaj sigurnosti i predvidljivosti u planiranju kućnog budžeta.
Pomoć za svakodnevne troškove
Osim energenata, država je u više navrata uvela mjere koje pomažu umirovljenicima da lakše podmire osnovne životne potrebe. To uključuje jednokratne novčane dodatke, ali i snižavanje cijena određenih proizvoda u trgovinama. Primjerice, zamrznute su cijene osnovnih namirnica poput mlijeka, brašna i ulja.
Za mnoge umirovljenike, ovakve mjere znače da mogu planirati kupovinu bez straha od stalnih poskupljenja. Kada se primanja kreću ispod 840 eura, svaka ušteda na osnovnim potrepštinama ima veliku težinu.
Dodatno, lokalne jedinice ponekad nude popuste na javni prijevoz ili subvencionirane obroke u pučkim kuhinjama. Takvi programi nisu jednaki u svim gradovima, ali ondje gdje postoje, značajno olakšavaju svakodnevicu starijih osoba.
Ova kombinacija državnih i lokalnih mjera pokazuje da pomoć nije usmjerena samo na jednokratne isplate, već i na trajno ublažavanje troškova života.
Često postavljana pitanja
Umirovljenici u Hrvatskoj mogu koristiti različite oblike potpore koji uključuju novčane naknade, subvencije i usluge. Pomoć se kreće od jednokratnih isplata i socijalnih prava do zdravstvene i stambene podrške.
Koje su vrste financijske potpore dostupne umirovljenicima?
Postoji nekoliko modela financijske potpore. Vlada povremeno uvodi jednokratne novčane naknade za umirovljenike s mirovinama do određenog iznosa. Primjerice, u 2024. godini isplaćivane su potpore od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine.
Gradovi i općine također nude lokalne programe pomoći. Zagreb i Opatija, primjerice, imaju vlastite kriterije i cenzuse za dodjelu dodatnih naknada.
Kako se može ostvariti pravo na besplatne lijekove za osobe starije dobi?
Osobe starije životne dobi mogu ostvariti pravo na lijekove bez doplate ako su na listi HZZO-a. Lijekovi koji se uvrštavaju na osnovnu listu pokrivaju se u cijelosti.
Za dodatne lijekove s dopunske liste, umirovljenici mogu koristiti dopunsko zdravstveno osiguranje koje smanjuje ili u potpunosti pokriva trošak.
Na koji način umirovljenici mogu aplicirati za subvencionirano stanovanje?
Subvencionirano stanovanje obično je dostupno kroz lokalne programe socijalne skrbi. Zahtjev se podnosi gradskim uredima ili centrima za socijalnu skrb.
U obzir se uzimaju prihodi kućanstva, imovinsko stanje i duljina prebivališta na području jedinice lokalne samouprave.
Koje su mogućnosti za socijalnu pomoć umirovljenicima s niskim primanjima?
Umirovljenici s mirovinama ispod određenog cenzusa mogu ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. Visina pomoći ovisi o broju članova kućanstva i ukupnim prihodima.
Neki gradovi, poput Zagreba, isplaćuju dodatne naknade umirovljenicima s mirovinama ispod 350 eura. Iznosi se kreću od 35 do 80 eura mjesečno.
Kako umirovljenici mogu dobiti pomoć u kući za svakodnevne aktivnosti?
Pomoć u kući osigurava se kroz centre za socijalnu skrb ili putem lokalnih programa. Usluga uključuje dostavu hrane, pomoć pri održavanju higijene i obavljanje kućanskih poslova.
Troškove djelomično ili u potpunosti pokriva jedinica lokalne samouprave, ovisno o prihodima korisnika.
Postoje li posebni programi za zdravstvenu skrb namijenjeni umirovljenicima?
Da, postoje. Umirovljenici imaju pravo na preventivne zdravstvene preglede i specijalizirane programe ranog otkrivanja bolesti.
Mnoge županije i gradovi organiziraju dodatne programe, poput besplatnih sistematskih pregleda ili cijepljenja protiv gripe. Ovi programi često se provode u suradnji s domovima zdravlja i udrugama umirovljenika.