Kada zaposlenik dobije otkaz ili sam podnese ostavku, očekuje se da će odraditi svoj otkazni rok profesionalno i odgovorno. No što se događa kada radnik jednostavno prestane dolaziti na posao ili odbije ispunjavati svoje obveze tijekom tog perioda?
Radnik koji ne želi odraditi otkazni rok može biti oslobođen obveze dolaska na posao, ali gubi pravo na plaću za neodradni period, a poslodavac može tražiti naknadu štete nastale njegovim nepridolaženjem.
Ovakve situacije stvaraju pravi kaos u poslovanju – projekti se zaustavljaju, ostali kolegi moraju pokrivati dodatne obveze, a troškovi se gomilaju kao snježna gruda niz brdo.
Razumijevanje Obveza Radnika Tijekom Otkaznog Roka
Zakonski Okvir i Prava Poslodavca
Zakon o radu jasno propisuje da je radnik obvezan odraditi otkazni rok bez obzira na to tko je inicirao prestanak radnog odnosa. Ova obveza nije samo moralna – ona je pravno bindajuća i ima konkretne posljedice.
Kada radnik prestane dolaziti na posao tijekom otkaznog roka, krši svoju ugovornu obvezu. To je kao da ste unajmili majstora za renovaciju kupaonice, a on nakon što je počeo rušiti pločice jednostavno nestane… samo što ovdje govorimo o poslovnom odnosu s pravnim implikacijama.
Poslodavac ima pravo:
- Prestati isplaćivati plaću za period nepridolaženja
- Tražiti naknadu štete nastale zbog radnikova izostajanja
- Jednostrano prekinuti radni odnos ako radnik kontinuirano izostaje
Što Raditi Kada Radnik Odbije Doći na Posao
Prvi korak nije panika, već dokumentiranje. Svaki dan kada radnik ne dođe na posao mora biti evidentiran. Nije dovoljno reći “Marko nije došao” – potrebno je:
- Precizno vrijeme kada je radnik trebao biti na poslu
- Potvrda da nije bilo najave izostanka
- Svjedoci koji mogu potvrditi nepridolaženje
- Pokušaji kontaktiranja radnika
Jedna HR menadžerica iz Zagreba podijelila je svoju priču: “Imali smo radnika koji je nakon dobivanja otkaza rekao da se više neće pojaviti. Mislila sam da blefira, ali nakon tri dana shvatila sam da je ozbiljan. Srećom, sve sam dokumentirala od prvog dana.”
Ne zaboravite – vrijeme je novac, a svaki dan kašnjenja u rješavanju problema košta više nego što mislite.
Korak 1: Pisana Komunikacija i Dokumentiranje
Slanje Službenog Poziva za Izvršavanje Obveza
Kada radnik ne dođe na posao, prvi korak je službeni pisani poziv. Ovo nije mjesto za emotivne ispade ili prijetnje – profesionalnost je ključ.
Pisani poziv mora sadržavati:
- Jasnu referencu na ugovor o radu i otkazni rok
- Datum kada je radnik trebao biti na poslu
- Obvezu dolaska u određenom roku (obično 48-72 sata)
- Upozorenje o posljedici neizvršavanja obveze
- Datum i potpis odgovorne osobe
“Pozivamo Vas da se najkasnije do [datum] javite na radno mjesto radi izvršavanja svojih ugovornih obveza tijekom otkaznog roka. U suprotnom, bit ćete smatrani odgovornima za štetu…” – ovako otprilike zvuči profesionalan poziv.
Važnost Pravilnog Dokumentiranja
Dokumentiranje nije birokracija – to je vaš štit u mogućem pravnom sporu. Svaki email, svaki poziv, svaki pokušaj kontakta mora biti zabilježen.
Praktičan savjet: napravite Excel tablicu s kolonama:
- Datum
- Vrsta kontakta (poziv, email, SMS)
- Sadržaj komunikacije
- Odgovor radnika (ili nedostatak odgovora)
- Svjedok (ako postoji)
Jedan odvjetnik iz Splita kaže: “Vidio sam predmete gdje je poslodavac imao pravo, ali je izgubio jer nije mogao dokazati svoje tvrdnje. Dokumentacija je sve.”
Savjet iz prakse: fotografirajte prazan radni stol radnika koji ne dolazi. Zvuči glupo, ali slika govori tisuću riječi u sudnici.
Korak 2: Utvrđivanje Posljedica za Radnika
Prestanak Prava na Plaću
Ovo je najjednostavniji i najbrži način da se radnik “probudi”. Radnik koji ne izvršava svoje obveze gubi pravo na plaću za dane nepridolaženja. Jednostavno kao što dan slijedi noć.
Pažnja – ne možete mu oduzeti plaću za dane koje je već odradio, ali za svaki dan kada se ne pojavi na poslu, njegova plaća se proporcionalno smanjuje.
Primjer: Radnik ima mjesečnu plaću od 6.000 kuna i 30-dnevni otkazni rok. Ako ne dođe 10 dana, gubi 2.000 kuna. To često bude dovoljan “argument” da se vrati na posao.
Mogućnost Naplate Štete
Ali što ako gubitak plaće nije dovoljan? Što ako radnikovo nepridolaženje stvara veću štetu od njegove plaće?
Ovdje ulazimo u složeniju materiju. Štetu možete naplatiti ako možete dokazati:
- Konkretnu štetu (ne teorijske gubitke)
- Uzročnu vezu između radnikova izostanka i štete
- Visinu štete s dokazima
Realna situacija: IT tvrtka izgubila je veliki projekt jer je ključni programer prestao dolaziti tijekom otkaznog roka. Šteta od 50.000 kuna bila je veća od tri mjesečne plaće radnika.
No budite realni – teško ćete dokazati da je receptionist koji ne dolazi prouzrokovao štetu od 100.000 kuna. Sud neće “kupiti” pretjerane tvrdnje.
Korak 3: Traženje Zamjenske Radne Snage
Angažiranje Privremenih Radnika
Kada vam radnik “pobjegne” usred otkaznog roka, ne možete čekati da se vrati kao da se ništa nije dogodilo. Posao mora ići dalje.
Agencije za privremeno zapošljavanje postaju vaš najbolji prijatelj u ovakvim situacijama. Da, košta više od redovne plaće, ali je bolje platiti 30% više nego zaustaviti proizvodni proces.
Savjeti za brže rješavanje:
- Već unaprijed istražite agencije u vašoj branši
- Napravite “emergency plan” s kontaktima
- Vodite računa o potrebnim kvalifikacijama
Preraspoređivanje Postojećih Zaposlenika
Ponekad je najbrže rješenje pred nosom. Možda netko od postojećih zaposlenika može preuzeti najkritičnije zadatke?
Ali pažnja – ne možete jednostrano mijenjati ugovorne obveze drugih radnika. Ako tražite od nekoga da radi duplu smjenu ili preuzme dodatne odgovornosti, to mora biti dogovorno i dodatno plaćeno.
Jedan vlasnik manje tvrtke kaže: “Kada nam je računovođa nestala pred kraj godine, svi smo se ‘bacili’ na računovodstvo. Bilo je kaotično, ali smo završili godinu. Naučili smo da uvijek moramo imati plan B.”
Ne zaboravite – postojeći zaposlenici već rade svoj posao. Dodatno opterećenje može dovesti do “domino efekta” gdje će i drugi početi tražiti posao drugdje.
Korak 4: Pravne Mjere i Postupci
Kada Kontaktirati Pravnika
Ne morate čekati da se stvari zakomplikuju do kraja. Pravnika kontaktirajte čim:
- Šteta prelazi 10.000 kuna
- Radnik je ključan za poslovne operacije
- Sumnjate da radnik krši i druge obveze (konkurencija, povjerljivost)
- Situacija se proteže duže od tjedan dana
Dobar odvjetnik neće samo voditi spor – pomoći će vam da izbjeganete spor pametnim postupanjem. Ponekad jedan pismo odvjetnika riješi ono što tjedni pregovaranja nisu mogli.
Mogućnost Tužbe za Naknadu Štete
Tužba je “nuklearna opcija” – koristite je kad ostale metode ne pomažu. Ali budite svjesni da tužba znači:
- Troškove od 5.000-20.000 kuna (minimum)
- Vremensko trajanje od 1-3 godine
- Neizvjestan ishod
- Potencijalnu štetu glasa tvrtke
Primjer iz prakse: Tvrtka je tužila radnika za 80.000 kuna štete. Dobila je spor, ali radnik je bio “gol kao pištolj”. Troškovi postupka bili su 15.000 kuna, a naplatili su tek 3.000 kuna.
Zlatno pravilo: Tužite samo ako šteta značajno prelazi troškove postupka i ako imate razumne šanse za naplatu.
Jedna činjenica koju mnogi ne znaju: možete tražiti i privremene mjere kojima sud može naložiti radniku da se vrati na posao do konačne presude.
Posebne Situacije i Iznimke
Kada Radnik Ima Opravdane Razloge
Nije sve crno-bijelo. Ponekad radnik ima opravdane razloge za nepridolaženje:
- Bolest (s liječničkim opravdanjem)
- Smrti u obitelji
- Sudski postupci
- Mobing ili nesigurno radno mjesto
U takvim slučajevima ne možete aplicirati standardne sankcije. Štoviše, pokušaj kažnjavanja radnika koji ima opravdane razloge može se obiti o glavu.
Jedan slučaj iz sudske prakse: Poslodavac je pokušao naplatiti štetu od radnice koja nije dolazila jer je imala problema s nasiljem u obitelji. Sud je ne samo odbio zahtjev, već je naložio poslodavcu da plati troškove postupka.
Sporazumni Prekid Radnog Odnosa
Ponekad je najbolje rješenje – dogovor. Radnik ne želi raditi, a vi ne želite probleme. Zašto se ne dogovorite?
Sporazumni prekid može uključivati:
- Skraćivanje otkaznog roka
- Oslobađanje od rada uz zadržavanje plaće
- Kompenzaciju za nekorištene dane godišnjeg odmora
- Pozitivnu preporuku
Realna situacija: Menadžer jedne tvrtke našao je novi posao koji je počinjao odmah. Dogovorili su se da radnik odmah prestane raditi, ali da primi punu plaću za otkazni rok u zamjenu za smooth transition svojih obveza.
Ponekad je bolje platiti radnika da ne radi nego se boriti s problemima koje stvara.
Najbolje Prakse za Prevenciju Problema
Jasno Definiranje Obveza u Ugovoru
Prevencija je najbolji lijek. Umjesto da rješavate probleme, bolje ih je spriječiti jasnim ugovornim odredbama.
Vaš ugovor o radu mora sadržavati:
- Preciznu duljinu otkaznog roka
- Obveze radnika tijekom tog perioda
- Konkretne sankcije za kršenje obveza
- Pravo poslodavca na naknadu štete
- Mogućnost sporazumnog skraćivanja otkaznog roka
Jedan HR stručnjak savjetuje: “Nemojte se oslanjati na ‘džentlmenske dogovore’. Ono što nije u ugovoru, teško ćete provoditi.”
Redovita Komunikacija s Zaposlenicima
Radnici koji se osjećaju uvaženo i informirano rjeđe stvaraju probleme kada odlaze. Redoviti razgovori, jasne povratne informacije i otvorena komunikacija mogu spriječiti mnoge probleme.
Praktični savjeti:
- Mjesečni “check-in” razgovori s međusobnom povratnom informacijom
- Exit intervjui kada radnik daje otkaz
- Jasno objašnjavanje razloga otkaza (ako ga daje poslodavac)
- Mogućnost fleksibilnog rada tijekom otkaznog roka
Jedan primjer dobre prakse: Tvrtka omogućava radnicima koji daju otkaz da koriste radni broj za traženje novog posla. Zauzvrat, ti radnici odrade svoj otkazni rok bez problema i često preporučuju tvrtku kao dobrog poslodavca.
Zapamtite – uglед se gradi godinama, a može se uništiti jednim lošim postupanjem s radnikom koji odlazi.