Tko zapravo može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak jedno je od najčešćih pitanja kada se govori o novim oblicima potpore za osobe s invaliditetom. Budući da je ova naknada zamijenila nekoliko ranijih prava, jasno je da mnogi žele znati tko točno ulazi u krug korisnika i pod kojim uvjetima.
Pravo na inkluzivni dodatak imaju odrasle osobe i djeca s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen određeni stupanj težine invaliditeta, a visina potpore ovisi o razini razvrstanoj prema težini oštećenja.
Ono što ovu temu čini posebno važnom jest činjenica da se ne radi samo o financijskoj pomoći, već i o načinu kako država prepoznaje i podupire sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Upravo zato vrijedi detaljno pogledati kako se prava ostvaruju, koje razine potpore postoje i na što treba obratiti pozornost prije podnošenja zahtjeva.
Osnovne informacije o inkluzivnom dodatku
Inkluzivni dodatak u Hrvatskoj uveden je kao oblik financijske potpore osobama s invaliditetom. Njegova svrha povezana je s uklanjanjem prepreka u svakodnevnom životu i osiguravanjem ravnopravnog sudjelovanja u društvu. Upravlja se kroz jasno definirane zakonske okvire i provodi putem nadležnih institucija.
Što je inkluzivni dodatak
Inkluzivni dodatak predstavlja mjesečnu novčanu naknadu za osobe s invaliditetom. Visina naknade određuje se prema razini potpore, a osnovica iznosi 120 eura. Na temelju te osnovice izračunava se iznos koji može varirati od oko 138 do više od 700 eura mjesečno, ovisno o stupnju invaliditeta i potrebama korisnika.
Dodjeljivanje prava uređeno je Zakonom o inkluzivnom dodatku, koji je donio Hrvatski sabor. U zakonu su jasno propisani uvjeti, kriteriji i razine potpore. Postoji pet razina potpore koje obuhvaćaju različite stupnjeve tjelesnih, intelektualnih, mentalnih i osjetilnih oštećenja.
Pravo na dodatak ne mogu ostvariti osobe koje već primaju određene druge naknade, poput osobne invalidnine ili doplatka za pomoć i njegu, osim u posebnim slučajevima. Time se sprječava preklapanje socijalnih prava i osigurava pravednija raspodjela sredstava.
Svrha i ciljevi inkluzivnog dodatka
Glavni cilj dodatka jest omogućiti osobama s invaliditetom ravnopravnije sudjelovanje u društvu. Naknada pomaže pokriti troškove koji proizlaze iz invaliditeta, poput dodatnih medicinskih potreba, prilagodbi u kućanstvu ili troškova prijevoza.
Zakon o inkluzivnom dodatku usmjeren je na smanjenje socijalne isključenosti. Financijska potpora nije zamišljena kao zamjena za druge oblike pomoći, već kao nadopuna koja korisnicima olakšava svakodnevni život.
Kroz sustav razina potpore nastoji se osigurati da oni s većim oštećenjima dobiju višu naknadu. Time se postiže individualizirani pristup, jer potrebe nisu jednake kod svih korisnika. Na taj način dodatak ne djeluje kao jednokratna pomoć, već kao dugoročno rješenje.
Tko upravlja inkluzivnim dodatkom
Za provedbu prava nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad. On zaprimа zahtjeve građana, provodi postupak i donosi rješenja o priznavanju prava. U procesu sudjeluje i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji daje nalaze i mišljenja o stupnju oštećenja.
Postupak je jasno definiran: građanin podnosi zahtjev, stručna tijela provode procjenu, a zatim se donosi odluka o razini potpore. U pojedinim slučajevima, poput korisnika koji su već primali određena prava do kraja 2023. godine, postupak se provodi po službenoj dužnosti, bez potrebe za podnošenjem novog zahtjeva.
Upravljanje dodatkom temelji se na zakonskim propisima koje je usvojio Hrvatski sabor. Time se osigurava transparentnost i jednak pristup svim potencijalnim korisnicima. Sustav je zamišljen tako da povezuje socijalnu politiku i prava osoba s invaliditetom u jedinstven i održiv okvir.
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak
Pravo na inkluzivni dodatak odnosi se na osobe s invaliditetom kojima je zbog oštećenja funkcionalnih sposobnosti potrebna dodatna podrška. Iznos i pravo ovise o stupnju invaliditeta, dobi korisnika te ispunjavanju uvjeta vezanih uz državljanstvo i prebivalište.
Osobe s invaliditetom i stupnjevi invaliditeta
Inkluzivni dodatak temelji se na razvrstavanju prema razinama potpore, koje proizlaze iz utvrđenog stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Postoji pet razina potpore, a svaka određuje postotak osnovice od 120 eura.
Prve tri razine potpore (600 %, 400 % i 360 % osnovice) priznaju se osobama s težim oblicima invaliditeta. To uključuje odrasle s trećim ili četvrtim stupnjem težine invaliditeta te djecu s drugim, trećim ili četvrtim stupnjem.
Četvrta i peta razina potpore (135 % i 115 % osnovice) namijenjene su osobama s blažim, ali ipak značajnim oštećenjima. U tim slučajevima dovoljno je da je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta.
Važno je naglasiti da se pravo ne priznaje osobama koje već koriste određene druge oblike pomoći, primjerice osobnu invalidninu ili smještaj u ustanovi socijalne skrbi. Time se sprječava preklapanje socijalnih naknada.
Dobne skupine korisnika
Pravo na inkluzivni dodatak mogu ostvariti i odrasle osobe i djeca, ali kriteriji se razlikuju. Kod djece se pravo priznaje već od drugog stupnja težine invaliditeta, dok je za odrasle uvjet viši stupanj invaliditeta za ostvarivanje viših razina potpore.
Djeca s invaliditetom ostvaruju pravo bez obzira imaju li formalno status osobe s invaliditetom u registru. Odrasli, s druge strane, moraju imati upisan status u Registru osoba s invaliditetom kako bi im se priznala viša razina potpore.
Ovakva razlika postoji jer se kod djece invaliditet i razvojne teškoće često mijenjaju kroz vrijeme, dok se kod odraslih radi o trajnim ili dugotrajnim stanjima. Time se osigurava fleksibilniji pristup mlađim korisnicima.
Uvjeti državljanstva i prebivališta
Pravo na inkluzivni dodatak vezano je uz državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Korisnik mora imati hrvatsko državljanstvo ili zakoniti status boravka, uz prijavljeno prebivalište ili stalni boravak u zemlji.
Osobe koje žive u inozemstvu dulje od šest mjeseci gube pravo na isplatu jer se smatra da nemaju stalnu povezanost s hrvatskim sustavom socijalne skrbi. U tim slučajevima pravo miruje dok se osoba ne vrati.
Ovaj uvjet osigurava da se naknada usmjerava onima koji žive u Hrvatskoj i kojima je podrška nužna za ravnopravno uključivanje u društvo. Time se održava pravednost i održivost sustava.
Razine potpore i iznosi inkluzivnog dodatka
Inkluzivni dodatak određuje se prema pet razina potpore, a svaka razina povezana je s težinom oštećenja zdravlja i potrebama osobe. Iznosi se kreću od nekoliko stotina eura mjesečno pa sve do viših iznosa za one kojima je potrebna najintenzivnija podrška.
Prva razina potpore
Prva razina potpore namijenjena je osobama s najtežim oblikom invaliditeta. To uključuje one koji zahtijevaju stalnu pomoć druge osobe u gotovo svim aspektima svakodnevnog života.
Mjesečni iznos u ovoj razini iznosi oko 720 eura, što je najviši predviđeni iznos u sustavu inkluzivnog dodatka. Time se pokrivaju troškovi dodatne njege, asistencije i drugih usluga koje su nužne za osnovno funkcioniranje.
Ova razina potpore osigurava da osobe s najvećim potrebama imaju stabilan izvor financijske sigurnosti. Naglasak je na tome da se nadoknade troškovi koji nastaju zbog potpune ovisnosti o tuđoj pomoći.
Druga razina potpore
Druga razina potpore odnosi se na osobe s teškim, ali ne i najtežim oblikom invaliditeta. Oni mogu obavljati dio aktivnosti samostalno, ali i dalje trebaju stalnu ili čestu podršku.
Naknada u ovoj razini kreće se oko oko 600 eura mjesečno. To je značajno manje od prve razine, ali i dalje predstavlja visoku potporu za pokrivanje troškova asistencije, prilagodbi u kućanstvu ili specijalizirane opreme.
Osobe u ovoj kategoriji često imaju ograničenja u kretanju ili komunikaciji, ali uz odgovarajuću podršku mogu sudjelovati u društvenim i obiteljskim aktivnostima. Upravo zato je ova razina potpore ključna za održavanje njihove samostalnosti.
Treća razina potpore
Treća razina potpore namijenjena je osobama s umjerenim stupnjem invaliditeta. Oni se mogu brinuti za osnovne potrebe, ali im je potrebna dodatna pomoć u složenijim situacijama, primjerice pri kretanju izvan kuće ili obavljanju administrativnih poslova.
Iznos naknade u ovoj razini iznosi oko 480 eura mjesečno. Taj iznos omogućuje pokrivanje troškova povremenih asistencija, specijalnih pomagala ili terapija koje nisu u potpunosti pokrivene drugim sustavima.
Ova razina potpore često se smatra prijelaznom jer osobe imaju određenu razinu samostalnosti, ali bez dodatne financijske pomoći teško bi mogle održati kvalitetu života i ravnopravno sudjelovati u društvu.
Četvrta razina potpore
Četvrta razina potpore odnosi se na osobe s blažim, ali trajnim invaliditetom. Oni u većini slučajeva mogu živjeti samostalno, ali im je potrebna povremena podrška u određenim aktivnostima.
Naknada u ovoj razini iznosi oko 360 eura mjesečno. Iznos je manji nego u prethodnim razinama jer se pretpostavlja da osobe imaju veći stupanj samostalnosti, no sredstva su i dalje važna za pokrivanje specifičnih potreba.
Potpora u ovoj kategoriji često se koristi za prilagodbu radnog mjesta, nabavu tehničkih pomagala ili pokrivanje dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. Time se osigurava da osobe ostanu aktivne i uključenije u svakodnevni život.
Peta razina potpore i posebnosti
Peta razina inkluzivnog dodatka predviđena je za osobe s blažim oblicima invaliditeta. Iznos potpore je najmanji, ali i dalje predstavlja važnu pomoć jer pokriva troškove prilagodbi i povremene podrške koje su korisnicima potrebne u svakodnevici.
Tko ostvaruje petu razinu
Korisnici pete razine potpore najčešće su osobe koje imaju manja funkcionalna ograničenja. To mogu biti blaža oštećenja vida ili sluha, kronična zdravstvena stanja koja povremeno ograničavaju aktivnosti ili lakše motoričke teškoće.
Za razliku od viših razina, osobe u ovoj skupini uglavnom obavljaju životne zadatke samostalno. Podrška im je potrebna samo u specifičnim situacijama, primjerice pri kretanju u nepoznatom prostoru ili pri obavljanju složenijih aktivnosti.
Mjesečni iznos za ovu razinu iznosi 138 eura, odnosno 115% osnovice. Iako je riječ o najmanjoj svoti u sustavu inkluzivnog dodatka, ona ipak pruža financijsku sigurnost i pokriva dodatne troškove koji proizlaze iz blažih ograničenja.
Specifični uvjeti za petu razinu
Za ostvarivanje prava potrebno je dokazati postojanje blažeg invaliditeta ili dugotrajnog zdravstvenog oštećenja koje ipak stvara određene prepreke u svakodnevnom životu. Procjena se temelji na medicinskoj dokumentaciji i službenoj evaluaciji funkcionalnih sposobnosti.
Bitno je naglasiti da se kod pete razine gleda koliko ograničenja stvarno utječe na život, a ne samo sama dijagnoza. Primjerice, osoba s kroničnom bolešću koja povremeno onemogućava normalno funkcioniranje može ostvariti ovu potporu, čak i ako je u većini situacija samostalna.
Zahtjev se podnosi u nadležnom centru za socijalnu skrb ili putem sustava e-Građani. Uz obrazac, potrebno je priložiti nalaze ne starije od šest mjeseci te potvrdu o prihodima kućanstva, jer i kod pete razine vrijedi imovinsko-financijski cenzus.
Ograničenja i izuzeci u ostvarivanju prava
Pravo na inkluzivni dodatak nije univerzalno i ne priznaje se svakoj osobi s invaliditetom. Postoje jasno definirane okolnosti u kojima se pravo ograničava ili potpuno isključuje, a najčešće se odnose na status korisnika drugih socijalnih naknada, uvjete smještaja te imovinsku situaciju.
Osobe koje ne mogu ostvariti pravo
Određene skupine automatski su isključene iz mogućnosti ostvarivanja prava. To se prije svega odnosi na osobe kojima je već osigurana usluga smještaja u ustanovi socijalne skrbi ili organiziranog stanovanja. Ako država već pokriva troškove smještaja, pravo na dodatnu novčanu potporu se ne priznaje.
Također, pravo ne pripada onima koji već koriste osobnu invalidninu prema posebnim propisima. Slično vrijedi i za korisnike doplatka za pomoć i njegu, osim ako je to pravo ostvareno prema starim propisima mirovinskog i invalidskog osiguranja koji su bili na snazi do kraja 1998. godine.
Važno je napomenuti i da pravo miruje u posebnim okolnostima. Ako korisnik boravi u inozemstvu duže od šest mjeseci, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora ili je smješten u zdravstvenu ustanovu, isplata se privremeno obustavlja.
Utjecaj drugih socijalnih naknada
Sustav je postavljen tako da se izbjegne preklapanje različitih socijalnih naknada. Osoba koja već prima određene oblike pomoći ne može istovremeno ostvarivati i inkluzivni dodatak, jer bi to značilo dvostruko financiranje istih potreba.
Najčešći primjeri su:
- osobna invalidnina
- doplatak za pomoć i njegu (s izuzetkom korisnika iz starog sustava do 1998.)
U praksi to znači da korisnici moraju birati između postojećih naknada i novog prava, ovisno o tome što im je povoljnije. Hrvatski zavod za socijalni rad u postupku odlučuje koji oblik potpore pripada pojedincu na temelju zakonskih kriterija i nalaza Zavoda za vještačenje.
Takvo pravilo sprječava zlouporabe, ali i osigurava pravedniju raspodjelu sredstava. Na taj način se dodatak usmjerava prema onima koji nemaju druge izvore socijalne potpore.
Imovinski i stambeni uvjeti
Kod nižih razina potpore (četvrta i peta) posebnu ulogu imaju imovinski i stambeni kriteriji. Ako osoba posjeduje drugi stan ili kuću osim one u kojoj živi, a taj se prostor može prodati ili iznajmiti, pravo na dodatak se ne priznaje. Država očekuje da korisnik prvo iskoristi vlastite resurse.
Slično vrijedi i za poslovne prostore. Ako osoba ima u vlasništvu prostor koji ne koristi za registriranu djelatnost, to se smatra imovinom kojom može osigurati sredstva za život.
Također, pravo se ne priznaje ako je korisniku već osiguran dugoročni smještaj u ustanovi socijalne skrbi, kod drugih pružatelja socijalnih usluga ili u organiziranom stanovanju. U tim slučajevima država već pokriva osnovne životne potrebe, pa dodatna novčana naknada nije opravdana.
Ovi uvjeti jasno pokazuju da je inkluzivni dodatak namijenjen prvenstveno onima koji nemaju imovinske mogućnosti sami podmiriti troškove sudjelovanja u društvu.
Postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak
Da bi osoba ostvarila pravo na inkluzivni dodatak, mora proći kroz nekoliko jasno propisanih koraka. Ključni elementi uključuju pravilno podnošenje zahtjeva, dostavu valjane medicinske dokumentacije te službeno vještačenje kojim se procjenjuju funkcionalne sposobnosti.
Podnošenje zahtjeva
Zahtjev za inkluzivni dodatak podnosi se Hrvatskom zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta. Postoje dvije mogućnosti: osobno predavanje u nadležnom centru ili korištenje sustava e-Građani. Digitalni način predaje sve je češći jer smanjuje potrebu za odlascima u ured i ubrzava postupak.
Obrazac zahtjeva sadrži tri ključna dijela: osobne podatke, opis invaliditeta i funkcionalnih ograničenja te imovinsko-financijsku izjavu. Važno je da svi podaci budu potpuni i točni jer nepotpune prijave često dovode do odgoda ili odbijanja.
Pravo na dodatak priznaje se od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon što je predan potpun zahtjev s priloženom dokumentacijom. To znači da svako kašnjenje ili nedostatak papira može pomaknuti datum početka isplate.
Potrebna medicinska dokumentacija
Medicinska dokumentacija jedan je od najvažnijih dijelova postupka. Bez nje nije moguće utvrditi stupanj invaliditeta ni razinu oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Dokumentacija mora biti novija od šest mjeseci i izdana od strane specijalista relevantnih za zdravstveno stanje podnositelja.
Najčešće se prilažu nalazi neurologa, ortopeda, psihijatra ili drugih specijalista, ovisno o vrsti oštećenja. Uz to, potrebno je priložiti i otpusna pisma iz bolnica, nalaze o korištenju pomagala te potvrde o kroničnim bolestima.
Česta pogreška podnositelja jest dostavljanje zastarjelih nalaza ili nepotpune medicinske dokumentacije. Takvi slučajevi završavaju vraćanjem zahtjeva na dopunu, što produžuje cijeli postupak i odgađa početak ostvarivanja prava.
Vještačenje i procjena funkcionalnih sposobnosti
Nakon predaje zahtjeva i dokumentacije, slijedi vještačenje koje provode stručna tijela nadležna za procjenu invaliditeta. Vještačenje ne ocjenjuje samo dijagnozu već i funkcionalne sposobnosti osobe u svakodnevnom životu.
Procjenjuju se područja poput kretanja, samostalnog hranjenja, održavanja higijene, komunikacije i potrebe za tuđom njegom. Na temelju tih kriterija određuje se razina prava, odnosno kojoj skupini dodatka osoba pripada.
Rezultat vještačenja izravno utječe na visinu mjesečnog iznosa. Primjerice, osobe koje ne mogu samostalno obavljati osnovne životne aktivnosti svrstavaju se u najvišu razinu, dok osobe s blažim ograničenjima pripadaju nižim razinama.
U praksi, vještačenje predstavlja ključni trenutak postupka jer upravo ono određuje konačni iznos i trajanje prava na inkluzivni dodatak.
Često postavljana pitanja
Inkluzivni dodatak namijenjen je osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju kako bi im se olakšalo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Visina naknade, uvjeti i postupak ostvarivanja prava ovise o stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti te zakonskim odredbama koje su stupile na snagu posljednjih godina.
Koje su osnovne uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak?
Pravo na dodatak imaju odrasle osobe i djeca s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem. Potrebno je da im je utvrđen određeni stupanj invaliditeta prema propisima o vještačenju.
Ne ostvaruju pravo osobe koje već primaju osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu, osim u posebnim slučajevima definiranima zakonom.
Kako se može podnijeti zahtjev za inkluzivni dodatak?
Zahtjev se podnosi u nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Postupak uključuje nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, na temelju kojeg se određuje razina potpore.
Ako osoba već prima određena prava iz sustava socijalne skrbi, postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti bez potrebe za novim zahtjevom.
Koja je dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak?
Potrebna je osobna dokumentacija korisnika, medicinska dokumentacija koja potvrđuje oštećenje zdravlja te nalaz i mišljenje nadležnog tijela za vještačenje.
U praksi, službenici zavoda često traže i dokaz o prebivalištu te druge podatke koji potvrđuju imovinsko stanje, osobito kod nižih razina potpore.
Kakva su prava djece s teškoćama u razvoju na inkluzivni dodatak?
Djeca s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem imaju pravo na dodatak već od utvrđenog drugog stupnja težine invaliditeta. Za razliku od odraslih, kod djece se ne traži poseban status osobe s invaliditetom u registru.
Ovo pravo omogućuje roditeljima ili skrbnicima dodatnu financijsku podršku za troškove koji proizlaze iz djetetovih potreba.
Na koji način se izračunava visina inkluzivnog dodatka?
Osnovica iznosi 120 eura, a visina dodatka računa se kao postotak te osnovice. Postoji pet razina potpore — od 600 % osnovice za najvišu razinu do 115 % osnovice za najnižu.
Na primjer, korisnik prve razine ostvaruje 720 eura mjesečno, dok korisnik pete razine ostvaruje 138 eura.
Koje su promjene u zakonodavstvu utjecale na pravo na inkluzivni dodatak?
Inkluzivni dodatak uveden je 2024. godine kao jedinstvena naknada koja je zamijenila četiri ranija oblika pomoći: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak te naknadu za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Ova promjena pojednostavila je sustav i uvela jasnije razine potpore, ali je istovremeno postavila i strože uvjete vezane uz imovinsko stanje korisnika kod nižih razina.