Što zapravo znači “trajni dodatak na mirovinu” i zašto se o njemu toliko govori posljednjih mjeseci? Tema je važna jer se odnosi na više od milijun umirovljenika u Hrvatskoj, a odluke koje se sada donose oblikovat će njihova primanja u godinama koje dolaze.
Trajni dodatak na mirovinu je godišnja isplata koja se računa prema godinama mirovinskog staža i od 2026. godine postaje zakonsko pravo za sve umirovljenike, bez obzira na visinu mirovine.
Ono što mnoge zanima jest koliki će iznos točno biti, tko ga dobiva i hoće li postojati ograničenja poput poreza ili cenzusa. Upravo zato vrijedi ući dublje u temu i sagledati kako će nova mjera izgledati u praksi i kakav će učinak imati na život umirovljenika.
Što je trajni dodatak na mirovinu
Trajni dodatak na mirovinu uveden je kako bi se umirovljenicima osigurao stabilan godišnji prihod uz redovitu mirovinu. Njegova vrijednost temelji se na duljini radnog staža, a pravo na isplatu imaju svi korisnici mirovina bez obzira na visinu primanja.
Osnovne značajke trajnog dodatka
Ova mjera prvi put se primjenjuje 2025. godine, a od 2026. postaje trajno pravo zajamčeno zakonom. Iznos dodatka računa se prema godinama mirovinskog staža. Prema trenutnim procjenama, kreće se između 7 i 8 eura po godini staža.
Primjerice, osoba s 20 godina staža može očekivati oko 150 eura godišnjeg dodatka, dok bi netko s 40 godina staža mogao primiti približno 320 eura. Taj se iznos isplaćuje jednom godišnje, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) automatski obračunava pravo svakom umirovljeniku.
Važno je naglasiti da dodatak ne ovisi o visini mirovine, nego isključivo o duljini staža. Time se postiže jednostavan i transparentan model koji ne zahtijeva dodatne prijave ili administraciju od strane korisnika.
Razlika između trajnog dodatka i jednokratnih pomoći
Prijašnjih godina Vlada je umirovljenicima isplaćivala jednokratne novčane pomoći, obično u sklopu paketa mjera za ublažavanje rasta cijena. Te isplate nisu bile redovite, a njihov iznos ovisio je o tadašnjoj ekonomskoj situaciji i političkim odlukama.
Trajni dodatak razlikuje se jer je zakonski zajamčen i ne ovisi o kratkoročnim odlukama Vlade. Umirovljenici ga dobivaju svake godine, bez obzira na gospodarske prilike. Na taj se način zamjenjuje nesigurnost jednokratnih pomoći stabilnim, predvidljivim modelom.
Ipak, važno je razumjeti da ovaj dodatak nije isto što i „trinaesta mirovina“. On ne odgovara visini mjesečne mirovine, već se radi o godišnjem iznosu koji se računa prema stažu. Stoga se ne može smatrati punopravnom dodatnom mirovinom, već dopunom postojećem sustavu.
Povijest i razvoj mjere
Ideja o trajnom dodatku razvila se nakon višegodišnjih zahtjeva umirovljeničkih udruga koje su upozoravale na rastuće troškove života i nedovoljnu visinu prosječne mirovine. Vlada je 2025. godine kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju uvela ovu mjeru kao dio šire mirovinske reforme.
Prva isplata predviđena je krajem 2025. godine, a od 1. siječnja 2026. dodatak postaje trajno pravo. Time se po prvi put u hrvatskom mirovinskom sustavu uvodi redoviti godišnji dodatak koji se ne vezuje uz krizne mjere.
Mjera je izazvala različite reakcije. Umirovljeničke udruge pozdravile su stabilnost, ali su upozorile na problem jednakog tretmana svih umirovljenika, bez obzira na visinu mirovine. Kritičari smatraju da model ne uzima u obzir socijalne razlike, dok Vlada ističe da je jednostavnost ključna prednost.
Očekuje se da će se u nadolazećim godinama raspravljati o mogućim korekcijama iznosa i kriterija, ovisno o gospodarskim kretanjima i pritisku javnosti.
Tko ima pravo na trajni dodatak
Pravo na trajni dodatak na mirovinu ne ostvaruju svi korisnici jednako. Ključni kriteriji su duljina radnog staža, vrsta mirovine te posebni propisi koji se odnose na određene skupine umirovljenika.
Uvjeti za ostvarivanje prava
Trajni dodatak pripada korisnicima mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO). To uključuje starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine. Pravo imaju i oni čija je mirovina određena uz primjenu međunarodnih sporazuma, ali samo ako je osnovni dio priznanja mirovine vezan uz ZOMO.
Nije obuhvaćen svaki umirovljenik. Primjerice, korisnici mirovina ostvarenih po posebnim propisima (vojne, saborske i slične mirovine) uglavnom su isključeni. Isto vrijedi i za one koji primaju najviše mirovine jer se dodatak računa na temelju radnog staža, a ne samo na iznos mirovine.
Važno je naglasiti da se dodatak ne određuje prema cenzusu dohotka, kao što je bio slučaj s jednokratnim pomoćima. On je sastavni dio mirovine i isplaćuje se redovito, jednom godišnje. Time se uvodi stabilnost i predvidljivost u primanja umirovljenika.
Uloga godina staža
Godine staža glavni su faktor kod određivanja visine dodatka. Vlada svake godine odlučuje kolika će biti vrijednost jedne godine staža. Primjerice, ako se odredi 5 eura po godini, osoba s 30 godina staža dobit će 150 eura, dok će netko s 45 godina primiti 225 eura.
Prosječan radni staž u Hrvatskoj iznosi oko 31 godinu. Kod tog prosjeka, dodatak bi iznosio približno 155 eura ako se primjenjuje spomenuti model. To pokazuje da kraći staž znači manji iznos, dok dulji staž donosi veći godišnji dodatak.
Ovaj sustav nagrađuje duži ostanak u svijetu rada. Međutim, kritičari ističu da se zanemaruje činjenica da iznos mirovine ne ovisi samo o stažu, nego i o visini plaće i uplaćenim doprinosima. Time se dodatak više oslanja na duljinu rada nego na stvarnu vrijednost mirovinskog doprinosa.
Posebne skupine korisnika
Neke skupine umirovljenika imaju posebne uvjete. Na primjer, korisnici najnižih mirovina ostvaruju pravo na dodatak, ali njihov iznos često ostaje manji zbog kraćeg staža. To znači da su upravo oni, iako među najugroženijima, u nepovoljnijem položaju.
Žene s djecom mogu imati dodatnu korist jer se za svako rođeno dijete majci priznaje 12 mjeseci staža. Time se povećava broj godina koje ulaze u izračun dodatka, što može značajno utjecati na konačan iznos.
Umirovljenici koji su ostvarili mirovinu prema međunarodnim sporazumima također mogu imati pravo na dodatak, ali samo za onaj dio staža koji je priznat u Hrvatskoj. To je važno za one koji su dio radnog vijeka proveli u inozemstvu.
Ove razlike pokazuju da trajni dodatak nije jednako povoljan za sve. Dok nekima donosi značajnu nadopunu, drugi ga primaju u skromnijem iznosu, unatoč sličnim životnim okolnostima.
Kako se izračunava trajni dodatak na mirovinu
Trajni dodatak temelji se prije svega na godinama staža, a iznos se određuje prema vrijednosti koju Vlada utvrđuje za svaku godinu. Iznos se isplaćuje jednom godišnje i dodaje se na mirovinu, neovisno o cenzusu ili visini primanja.
Formula izračuna
Osnovna logika izračuna vrlo je jednostavna: broj godina staža × vrijednost godine staža. Vrijednost godine staža određuje Vlada i može se mijenjati iz godine u godinu. U prvim najavama spominjalo se 5 eura, dok se kasnije govorilo i o 7–8 eura.
Na primjer, umirovljenik s 30 godina staža dobiva iznos koji se računa tako da se 30 pomnoži s aktualno važećim iznosom po godini. Ako je vrijednost 5 eura, rezultat je 150 eura. Ako Vlada poveća vrijednost na 8 eura, isti umirovljenik dobiva 240 eura.
Važno je napomenuti da se ovaj dodatak računa odvojeno od redovitog usklađivanja mirovina koje se provodi dvaput godišnje, prema formuli 85:15 u korist rasta plaća. Dakle, dodatak je stalna godišnja isplata, a ne zamjena za redovita povećanja.
Primjeri izračuna prema godinama staža
Kako bi se lakše razumjelo, pogledajmo konkretne primjere. Pretpostavimo da je vrijednost godine staža 7 eura:
- 20 godina staža → 140 €
- 31 godina staža (prosjek u Hrvatskoj) → 217 €
- 40 godina staža → 280 €
- 45 godina staža → 315 €
Ovi iznosi isplaćuju se jednom godišnje, obično u prosincu. To znači da će oni s duljim radnim vijekom imati osjetno veći dodatak.
U praksi, dodatak može činiti između jedne petine i jedne trećine prosječne mirovine, ovisno o duljini staža i vrijednosti koju Vlada odredi. Time se nagrađuje duži radni vijek, ali se ne uzimaju u obzir plaće i uplaćeni doprinosi, što su stručnjaci već istaknuli kao ograničenje ovog modela.
Uloga Vlade i zakonodavni okvir
Trajni godišnji dodatak na mirovinu nije samostalna mjera, već dio šireg paketa koji Vlada Republike Hrvatske provodi kroz izmjene zakona i odluke usmjerene na stabilnost mirovinskog sustava. Ključnu ulogu imaju odluke Vlade te novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji zajedno određuju pravila, iznose i način isplate dodatka.
Odluke Vlade Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se uvede trajni godišnji dodatak na mirovinu, poznat i kao svojevrsna „13. mirovina“. Odluka predviđa da će se dodatak obračunavati prema godinama staža, a iznos po godini rada određivat će Vlada svake godine.
Visina dodatka neće biti jednaka za sve, već će ovisiti o duljini radnog staža. Primjerice, ako Vlada odredi 10 eura po godini, osoba s 40 godina staža može računati na 400 eura dodatka. Ako se iznos povisi na 15 eura, isti umirovljenik dobiva 600 eura.
Isplata je predviđena u prosincu, što znači da će umirovljenici jednom godišnje primati dodatni iznos uz redovnu mirovinu. Plan je da dodatak raste zajedno s redovnim usklađivanjem mirovina, čime se osigurava da ne gubi vrijednost u odnosu na inflaciju ili rast plaća.
Ovakva odluka Vlade ima dvostruku svrhu: kratkoročno povećava primanja umirovljenika, a dugoročno jača povjerenje u sustav. Time se šalje jasna poruka da država aktivno brine o održivosti mirovina i socijalnoj sigurnosti.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
Kako bi se trajni dodatak mogao provoditi, nužne su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Novi zakon uvodi pravnu osnovu za godišnji dodatak, ali i niz drugih promjena koje mijenjaju način obračuna i isplate mirovina.
Najvažnija novost je nova formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 u korist rasta plaća, umjesto dosadašnjih 70:30. Time se osigurava da mirovine prate rast životnog standarda zaposlenih.
Zakon također predviđa povećanje najniže mirovine za oko 3 posto i invalidske za 10 posto. Ukinuta je penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon 70. godine, a umirovljenicima starijim od 65 godina omogućeno je puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine.
Važna izmjena odnosi se i na obiteljske mirovine. Povećava se cenzus za ostvarivanje prava, a fleksibiliziraju se pravila za ponovno određivanje mirovine nakon dodatnog staža. To znači da korisnici imaju više mogućnosti prilagoditi primanja svojoj radnoj i obiteljskoj situaciji.
Sve ove promjene objedinjene su u zakonskom okviru koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor, s planom stupanja na snagu 1. srpnja. Portal mirovina.hr redovito prati proces donošenja zakona i objavljuje praktične upute za umirovljenike.
Učinci trajnog dodatka na umirovljenike
Trajni dodatak na mirovinu donosi stabilniji prihod za sve umirovljenike i uvodi jasniji sustav nagrađivanja radnog staža. Njegovi učinci najviše se vide kroz povećanje ukupnih mirovina i smanjenje razlika između onih s najnižim i prosječnim primanjima.
Povećanje mirovina
Uvođenje trajnog dodatka znači da se svaka godina radnog staža izravno pretvara u više novca na računu umirovljenika. Prema dosadašnjim izračunima, iznos se kreće između 7 i 10 eura po godini staža, dok su ranije spominjane i više vrijednosti, ali manje izgledne.
Primjerice, osoba s 40 godina staža može očekivati dodatak od 320 do 400 eura godišnje, ovisno o konačnoj odluci Vlade. Kod prosječnog staža od 33 godine, dodatak bi iznosio oko 264 eura.
Ova mjera razlikuje se od jednokratnih pomoći koje su se ranije isplaćivale. Umjesto privremenog rasterećenja, dodatak postaje trajno pravo i ulazi u redovitu mirovinu. Time se stvara dugoročnija sigurnost i predvidljivost prihoda za umirovljenike.
Utjecaj na najniže i prosječne mirovine
Najveću korist od dodatka imat će oni s najnižim mirovinama. Budući da se iznos temelji na godinama staža, a ne na visini mirovine, umirovljenici s malim primanjima dobit će proporcionalno značajnije povećanje.
Za prosječnog korisnika s 33 godine staža, 264 eura godišnje predstavlja više od jedne mjesečne mirovine u nižem razredu. Kod onih s minimalnim mirovinama, dodatak može značiti pokrivanje osnovnih troškova poput režija ili lijekova.
S druge strane, umirovljenici s višim mirovinama također će primiti dodatak, ali će njegov udio u ukupnim primanjima biti manji. Time se dodatak pretvara u oblik socijalne ravnoteže, jer relativno više pomaže onima kojima je to najpotrebnije.
Pitanja poreza, cenzusa i budućnosti dodatka
Trajni dodatak na mirovinu uveden je kao stalno pravo i ne ovisi o cenzusu, što ga razlikuje od prijašnjih jednokratnih pomoći. Ipak, ostaju otvorena pitanja o poreznom tretmanu i o tome kako će Vlada Republike Hrvatske u budućnosti prilagođavati njegov iznos.
Oporezivanje dodatka
Dodatak se isplaćuje kao dio mirovine, pa se tretira jednako kao i osnovna mirovina. To znači da ulazi u ukupni iznos mirovinskih primanja i može biti podložan porezu na dohodak, ovisno o visini ukupnih primanja umirovljenika. Oni s nižim mirovinama u pravilu neće osjetiti promjene jer su već ispod poreznog praga.
Za umirovljenike s višim mirovinama situacija je drukčija. Ako dodatak poveća ukupni iznos iznad neoporezivog dijela, dio primanja može biti oporezovan. U praksi to znači da će neto iznos dodatka biti manji od bruto vrijednosti koju Vlada odredi po godini staža.
Važno je naglasiti da porezni tretman ne ovisi o samom dodatku, već o ukupnoj mirovini. Umirovljenici koji već plaćaju porez na dohodak trebaju računati da će im se dodatak pridodati u istu poreznu osnovicu. Time se osigurava jednak tretman svih mirovinskih primanja.
Moguće promjene i usklađivanja u budućnosti
Visina dodatka nije trajno fiksirana. Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi odluku o vrijednosti jedne godine staža. U prvim procjenama spominjalo se 5 eura, dok se kasnije govorilo i o 7 do 8 eura. To znači da će iznos ovisiti o gospodarskim prilikama i političkim odlukama.
Osim same vrijednosti godine staža, važnu ulogu ima i formula usklađivanja mirovina. Ako se nastavi primjenjivati omjer 85:15 u korist rasta plaća, umirovljenici mogu očekivati nešto brži rast osnovnih mirovina, dok će dodatak ostati odvojen i posebno određivan.
Postoji i mogućnost da se u budućnosti dodatak redefinira. Analitičari predlažu modele koji bi uzimali u obzir ne samo godine staža, nego i visinu doprinosa ili postotak osobne mirovine. Takva rješenja bila bi povoljnija za one s nižim mirovinama, jer bi im se osigurao veći relativni prirast.
Drugim riječima, iako je dodatak zamišljen kao trajno pravo, njegova visina i način izračuna ostaju otvoreni za promjene. To znači da će svaka nova odluka Vlade imati izravne posljedice na kućni budžet umirovljenika.
Često postavljana pitanja
Trajni dodatak na mirovinu uveden je kao stalno pravo za sve umirovljenike. Njegova visina ovisi o godinama staža, a Vlada svake godine određuje vrijednost po godini staža. U nastavku su objašnjeni ključni uvjeti, postupci i moguće promjene vezane uz ovo pravo.
Kako se može ostvariti pravo na trajni dodatak na mirovinu?
Pravo se ostvaruje automatski, bez posebne prijave. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje dodatak zajedno s redovitom mirovinom.
Koje su kategorije osoba opravdane za primanje trajnog dodatka na mirovinu?
Dodatak pripada svim korisnicima mirovine prema općem ili posebnom propisu. To uključuje starosne, prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine.
Koji su uvjeti potrebni za ostvarivanje trajnog dodatka na mirovinu?
Uvjet je da osoba već prima mirovinu. Nije važno radi li se o najnižoj, invalidskoj ili starosnoj mirovini. Visina dodatka računa se prema ukupnim godinama staža.
Kakav je postupak prijave za trajni dodatak na mirovinu?
Nema posebne prijave. Zavod dodatak obračunava i isplaćuje automatski na temelju podataka o stažu i mirovini.
Postoji li mogućnost promjene iznosa trajnog dodatka na mirovinu i pod kojim okolnostima?
Da. Vlada svake godine donosi odluku o vrijednosti jedne godine staža. Iznos se može povećavati ili prilagođavati ovisno o gospodarskim uvjetima i proračunskim mogućnostima.
Kako se trajni dodatak na mirovinu odražava na poreznu obvezu?
Dodatak se smatra dijelom mirovine i ulazi u ukupni iznos mirovinskih primanja. Ako ukupna mirovina prelazi porezni prag, tada se i dodatak uključuje u oporezivi dohodak.