Usklađivanje mirovina 2025: Saznajte za koliko rastu mirovine!

Koliko će mirovine porasti 2025. godine jedno je od najčešćih pitanja među umirovljenicima. Vlada je već donijela novu formulu usklađivanja koja kombinira rast plaća i inflaciju u omjeru 85:15, a prve promjene osjetit će se već od srpnja. U 2025. mirovine se usklađuju dvaput – u siječnju za 3,03 % i u srpnju za dodatnih 6,48 %, što znači da većina umirovljenika može očekivati vidljivo povećanje primanja.

Ova godina donosi i širi paket reformi. Uz redovno usklađivanje, novi Zakon o mirovinskom osiguranju uvodi trajni godišnji dodatak, povoljnije priznavanje staža za roditelje te ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje nakon 70. godine. Sve to mijenja način na koji se mirovine izračunavaju i isplaćuju, a izravno utječe na financijsku sigurnost starijih građana.

Kako će se nova pravila primijeniti na različite vrste mirovina, što znači nova formula i koliko točno iznosi povećanje, postaje ključno pitanje za svakoga tko već prima ili tek planira ostvariti mirovinu. Upravo zato vrijedi nastaviti pratiti detalje jer iza brojki stoje odluke koje oblikuju svakodnevni život.

Što je usklađivanje mirovina i zašto je važno

Usklađivanje mirovina osigurava da primanja umirovljenika prate promjene u gospodarstvu i troškovima života. Time se štiti kupovna moć mirovina i održava stabilnost mirovinskog sustava.

Definicija i zakonska osnova

Usklađivanje mirovina je postupak kojim se mirovine redovito prilagođavaju promjenama cijena i plaća u zemlji. U Hrvatskoj se ono provodi dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku.

Zakonski okvir za usklađivanje propisan je Zakonom o mirovinskom osiguranju. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima ključnu ulogu jer donosi odluke o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM). AVM predstavlja osnovicu za izračun svih mirovina i mijenja se sukladno usklađivanju.

Od srpnja 2025. uvedena je nova formula usklađivanja u omjeru 85:15, gdje se u obzir uzima rast plaća i potrošačkih cijena, ovisno o tome koja je varijanta povoljnija za umirovljenike. Ovaj model zamijenio je prijašnji sustav i ima cilj osigurati pravedniju prilagodbu.

Time se jasno definira pravni temelj i metodologija, što jamči transparentnost i predvidljivost cijelog procesa.

Ciljevi usklađivanja mirovina

Glavni cilj usklađivanja je očuvanje životnog standarda umirovljenika. Kako plaće zaposlenih rastu, a cijene se mijenjaju, bez redovnih prilagodbi mirovine bi gubile vrijednost i njihov udio u prosječnoj plaći bi se smanjivao.

Usklađivanje također pridonosi socijalnoj sigurnosti. Starije osobe, koje većinom ovise o mirovini kao jedinom izvoru prihoda, time dobivaju stabilniju financijsku osnovu. To je posebno važno u razdobljima kada troškovi stanovanja, hrane i energenata rastu.

Povećanje mirovina kroz usklađivanje ne znači samo više novca u džepovima umirovljenika. Ono smanjuje rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a istodobno održava povjerenje građana u mirovinski sustav.

Na taj način usklađivanje djeluje kao zaštitni mehanizam koji povezuje sadašnje i buduće generacije korisnika sustava.

Utjecaj inflacije na mirovine

Inflacija ima izravan učinak na realnu vrijednost mirovina. Kada cijene rastu, a mirovine ostanu iste, umirovljenici mogu kupiti manje nego prije. Zato je usklađivanje vezano i uz indeks potrošačkih cijena.

U praksi to znači da se mirovine povećavaju kako bi se ublažio pad kupovne moći. Primjerice, ako inflacija u jednom polugodištu iznosi 5 %, a plaće rastu za 7 %, nova formula usklađivanja daje prednost rastu plaća jer to donosi veću stopu povećanja.

HZMO koristi službene statističke podatke kako bi izračunao stopu usklađivanja. Time se osigurava objektivnost i sprječava proizvoljno donošenje odluka.

Za umirovljenike to znači da njihova primanja nisu potpuno zaštićena od inflacije, ali su barem djelomično prilagođena stvarnim promjenama na tržištu. Upravo zato je usklađivanje jedno od najvažnijih pravila u mirovinskom sustavu.

Nova formula usklađivanja mirovina 2025.

Od srpnja 2025. uvedena je nova formula za usklađivanje mirovina. Promjena se odnosi na način na koji se kombiniraju rast plaća i inflacija, a odluku je donijelo Upravno vijeće HZMO-a. Time se mijenja dugogodišnji model i izravno utječe na aktualnu vrijednost mirovine.

Promjene u omjerima (85:15 naspram 70:30)

Prijašnji sustav koristio je omjer 70:30, gdje je 70 % povećanja ovisilo o povoljnijem pokazatelju (inflacija ili rast plaća), a 30 % o drugom pokazatelju. Nova formula iz 2025. promijenila je taj odnos na 85:15.

To znači da sada 85 % usklađivanja prati povoljniji parametar, dok se preostalih 15 % dodaje iz drugog izvora. Ako je, primjerice, rast plaća veći od inflacije, tada se 85 % povećanja računa na temelju plaća, a 15 % na temelju inflacije.

Prema riječima mirovinskog analitičara Željka Šempera, ovakva promjena jače veže mirovine uz kretanje plaća, što je u ovom trenutku povoljnije za većinu umirovljenika. Time se smanjuje rizik da inflacija sama diktira rast, ali ostavlja prostor i za njezin utjecaj.

Kako funkcionira nova formula

Formula za usklađivanje računa se dvaput godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja. U obzir se uzima polugodišnja promjena prosječnog indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće.

Ako udio inflacije u ukupnoj stopi rasta padne ispod 50 %, tada se primjenjuje 85 % plaće + 15 % inflacije. Ako inflacija premaši 50 %, tada se omjeri zamjenjuju i prednost se daje cijenama.

Upravno vijeće HZMO-a u srpnju 2025. izračunalo je usklađivanje od 6,48 %, što je treće najveće povećanje od 1999. godine. Time je aktualna vrijednost mirovine porasla s 13,57 € na 14,45 €. Najniža mirovina po godini staža sada iznosi 15,32 €.

Prednosti i ograničenja nove formule

Prednost nove formule je veća povezanost mirovina s rastom plaća, što znači da umirovljenici mogu brže osjetiti učinke gospodarskog rasta. Kada plaće rastu, mirovine se usklađuju u većem postotku, čime se smanjuje razlika između radno aktivnih i umirovljenih građana.

Međutim, ograničenje se vidi u razdobljima visoke inflacije. Ako cijene rastu brže od plaća, mirovine neće u potpunosti pratiti realni trošak života jer samo 15 % formule tada uzima u obzir inflaciju. To može smanjiti kupovnu moć, osobito kod onih s nižim mirovinama.

Mirovinski analitičari ističu da će dugoročni učinak ovisiti o kretanju gospodarstva. Ako plaće nastave stabilno rasti, ova formula može pružiti sigurniju osnovu. No, u kriznim razdobljima s naglom inflacijom, sustav bi mogao zahtijevati dodatne prilagodbe.

Izračun i primjena usklađivanja mirovina 2025.

Usklađivanje mirovina u 2025. godini donosi najveće promjene u zadnjem desetljeću. Nova formula više naglašava rast plaća i inflaciju, a cilj je očuvati kupovnu moć umirovljenika i smanjiti razliku između prosječne mirovine i prosječne plaće. Promjene se odnose na sve korisnike, uključujući starosne i invalidske mirovine.

Kada i kako se primjenjuje usklađivanje

Usklađivanje se provodi dva puta godišnje – u siječnju i srpnju. Međutim, stvarna isplata dolazi s odgodom, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) mora pričekati službene podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu plaća i inflaciji.

Za srpanj 2025. primjenjuje se nova formula 85:15. To znači da se u obzir uzima viši faktor između rasta plaća i inflacije, s većim ponderom od 85 posto, dok preostali dio čini slabiji faktor. Time se povećanje mirovina više usklađuje s realnim životnim troškovima i kretanjem prosječnih plaća.

Isplata usklađenih iznosa obično slijedi u kolovozu ili rujnu, kada se utvrdi konačna stopa. Na taj način svi umirovljenici dobivaju pravo na retroaktivnu isplatu od datuma primjene, iako novac stiže nešto kasnije.

Stopa usklađivanja i povećanje mirovina

Prema odluci Upravnog vijeća HZMO-a, stopa usklađivanja od 1. srpnja 2025. iznosi 6,48 %. To je treća najveća stopa od kada se provodi sustav usklađivanja još od 1999. godine. Takav rast rezultat je kombinacije povećanja prosječnih plaća i kretanja inflacije u prvoj polovici godine.

Aktualna vrijednost mirovine (AVM) povećana je na temelju tih pokazatelja. Povećanje znači da će prosječna mirovina, koja je u lipnju 2025. iznosila oko 510 eura, porasti za više od 30 eura mjesečno. Kod viših mirovina, rast je izraženiji u apsolutnom iznosu, iako svi imaju istu postotnu stopu povećanja.

Važno je naglasiti da nova formula 85:15 donosi veće povećanje nego što bi to bilo po staroj formuli 70:30. Prema procjenama stručnjaka, razlika u srpnju 2025. iznosila je oko dvije postotne točke u korist umirovljenika.

Primjeri izračuna za različite iznose mirovina

Kako bi se lakše razumio učinak usklađivanja, korisno je pogledati konkretne primjere. Kod mirovine od 400 eura, povećanje od 6,48 % donosi dodatnih 25,92 eura, pa nova mirovina iznosi 425,92 eura.

Za prosječnu mirovinu od 510 eura, usklađivanje znači rast od 33,05 eura, što podiže iznos na 543,05 eura. Kod viših mirovina, primjerice 1.000 eura, povećanje iznosi 64,80 eura, pa nova mirovina doseže 1.064,80 eura.

Tablica prikazuje pregled:

Ovi primjeri jasno pokazuju da se rast mirovina u 2025. godini osjeti u svim kategorijama, ali najveću korist u apsolutnom iznosu imaju oni s većim mirovinama.

Vrste mirovina i utjecaj usklađivanja

Usklađivanje ne utječe jednako na sve korisnike mirovina. Povećanja se razlikuju ovisno o vrsti mirovine, zakonskim pravilima i posebnim odredbama koje vrijede za određene skupine umirovljenika. Najveće razlike uočavaju se kod najnižih mirovina, invalidskih i obiteljskih te braniteljskih i povlaštenih mirovina.

Najniža i najniže mirovine

Najniža mirovina ima posebnu ulogu jer osigurava minimalnu razinu primanja za one s kraćim radnim stažem ili niskim doprinosima. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje redovito je usklađuje, a od 2025. godine povećanja su izraženija zbog nove formule 85:15.

Ova promjena posebno je važna jer korisnici najnižih mirovina najčešće spadaju u skupinu s najnižim životnim standardom. Svako povećanje, pa i ono od nekoliko eura, osjetno utječe na njihovu kupovnu moć.

U praksi to znači da će najniže mirovine rasti brže nego prije, što je oblik socijalne zaštite. Time se nastoji spriječiti da stariji građani s malim primanjima ostanu ispod granice siromaštva.

Invalidske i obiteljske mirovine

Invalidske mirovine dodjeljuju se osobama koje zbog bolesti ili ozljede ne mogu raditi. Njihovo usklađivanje prati opći model, ali država povremeno uvodi dodatne korekcije kako bi zaštitila ovu ranjivu skupinu.

Obiteljske mirovine, koje primaju supružnici i djeca preminulih osiguranika, također se usklađuju prema istoj formuli. No, u posljednjim izmjenama zakona uvedene su mogućnosti da članovi obitelji zadrže veći postotak mirovine preminulog, što izravno povećava njihov prihod nakon usklađivanja.

Posebno je značajno da se kod ovih mirovina gleda ne samo ekonomski pokazatelj, već i socijalna uloga. Cilj je omogućiti dostojanstven život kućanstvima koja ovise o jednoj mirovini.

Braniteljske mirovine i posebne kategorije

Braniteljske mirovine čine posebnu kategoriju jer se izračunavaju prema posebnim zakonima. Usklađivanje se i ovdje provodi, ali povećanja su često veća u odnosu na opći sustav. Prema procjenama za 2025., prosječna braniteljska mirovina mogla bi porasti za više od 80 eura.

Ova skupina broji oko 51 tisuću korisnika, a dodatno povećanje od 10% podiže prosječnu braniteljsku mirovinu iznad prosječne neto plaće u Hrvatskoj. To izaziva rasprave u javnosti jer se radi o znatno povoljnijem položaju u odnosu na ostale hrvatske umirovljenike.

Osim branitelja, posebne kategorije uključuju saborske zastupnike, članove Vlade i ustavne suce. Njihove mirovine također rastu kroz usklađivanje, a iznosi povećanja mogu doseći 60 do 70 eura po isplati, što ih svrstava među najpovoljnije korisnike mirovinskog sustava.

Financijski i društveni utjecaj usklađivanja

Usklađivanje mirovina 2025. godine donosi veća izdvajanja iz državnog proračuna, ali i stabilnija primanja za umirovljenike. Pitanje održivosti sustava, raspodjele proračunskih sredstava i poreznih obveza postaje ključno za razumijevanje šireg učinka ovih promjena.

Utjecaj na državni proračun

Povećanje mirovina izravno se odražava na rashodovnu stranu državnog proračuna. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) mora osigurati isplatu viših iznosa, što znači da se proračunske stavke za mirovine povećavaju za stotine milijuna eura godišnje.

Najveći dio tereta snosi državni proračun jer doprinosi zaposlenih ne pokrivaju ukupne potrebe. Primjerice, siječanjsko usklađivanje 2025. povećalo je rashode za više od 3%, a srpanjsko čak za dodatnih 6,5%. Takvi iznosi u praksi znače da država mora preraspodijeliti sredstva ili povećati zaduženje.

Ovaj pritisak posebno dolazi do izražaja u godinama s visokom inflacijom i rastom plaća, jer formula usklađivanja sada snažnije prati upravo te pokazatelje. Time se jača socijalna sigurnost, ali smanjuje prostor za druge javne politike.

Proračunska sredstva i održivost

Održivost sustava ovisi o odnosu između broja zaposlenih i broja umirovljenika. Hrvatska već sada ima nepovoljan omjer – na jednog umirovljenika dolazi manje od 1,5 zaposlenog. To znači da doprinosi ne mogu dugoročno pokriti sve isplate.

Država nadoknađuje manjak kroz proračunska sredstva, što stvara trajni fiskalni pritisak. Ako se trend rasta mirovina nastavi, a broj zaposlenih ne poraste, udio mirovinskih rashoda u BDP-u mogao bi doseći razine koje ograničavaju ulaganja u obrazovanje, zdravstvo ili infrastrukturu.

Jedna od mjera ublažavanja pritiska je poticanje duljeg ostanka u svijetu rada. Novi zakon predviđa dodatne beneficije za one koji rade nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Time se povećava baza doprinosa i smanjuje pritisak na proračun.

Porezni prag i obveze za umirovljenike

Rast mirovina ima i porezne posljedice. Dio umirovljenika prelazi porezni prag, što znači da im se na mirovinu počinje obračunavati porez na dohodak. To se posebno odnosi na one s višim mirovinama, uključujući povlaštene kategorije poput bivših saborskih zastupnika ili članova Vlade.

Za prosječnog umirovljenika, povećanje od nekoliko desetaka eura mjesečno još uvijek ne znači ulazak u porezni sustav. Međutim, za one s mirovinama većim od 1.200 eura, porezna obveza postaje realnost.

HZMO automatski dostavlja podatke Poreznoj upravi, pa umirovljenici nemaju dodatne administrativne obveze. Ipak, važno je razumjeti da neto iznos može biti manji od očekivanog, jer rast mirovine povlači i rast poreznog opterećenja u određenim slučajevima.

Dodatne naknade i posebne odredbe

Umirovljenici u Hrvatskoj ne primaju samo osnovnu mirovinu. Postoje i posebne naknade koje se odnose na tjelesna oštećenja ili bolesti nastale zbog rada. Ove mjere imaju cilj nadoknaditi gubitak sposobnosti i osigurati dodatnu financijsku sigurnost.

Naknada zbog tjelesnog oštećenja

Naknada zbog tjelesnog oštećenja isplaćuje se korisnicima koji su pretrpjeli trajno oštećenje organizma. To se najčešće odnosi na ozljede na radu ili posljedice bolesti koje su ostavile trajne funkcionalne smetnje.

Iznos naknade ne ovisi o visini mirovine, već o stupnju tjelesnog oštećenja izraženom u postocima. Primjerice, osoba s 50% oštećenja ima pravo na veći iznos od one kojoj je priznato 30%. Time se nastoji osigurati pravednost i proporcionalnost u raspodjeli sredstava.

Naknada se isplaćuje mjesečno, uz redovnu mirovinu. Ona nije jednokratna pomoć, već trajno pravo sve dok postoje uvjeti propisani zakonom. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi postupak utvrđivanja, a korisnici ne moraju podnositi zahtjev kod svakog novog usklađivanja.

Profesionalne bolesti i prava iz rada

Profesionalne bolesti imaju poseban status jer se izravno povezuju s obavljanjem posla. Radi se o oboljenjima koja nastaju dugotrajnim izlaganjem štetnim uvjetima na radnom mjestu, poput azbesta, kemikalija ili teškog fizičkog rada.

Osobe kojima se prizna profesionalna bolest stječu pravo na invalidsku mirovinu ili naknadu, ovisno o težini posljedica. U nekim slučajevima priznaje se i pravo na dodatke, poput rehabilitacije ili posebnih pomagala.

Važno je naglasiti da se profesionalne bolesti utvrđuju prema službenoj listi koju propisuje država. Tek nakon potvrde specijaliziranih liječničkih komisija moguće je ostvariti pravo. Time se smanjuje rizik zlouporabe, a istovremeno se štite radnici koji su zbog posla izgubili dio radne sposobnosti.

Za mnoge obitelji upravo ova prava čine razliku između osnovne sigurnosti i ozbiljnih financijskih problema.

Često postavljana pitanja

U 2025. godini donijete su značajne promjene u načinu usklađivanja mirovina. Novi model, datumi isplata i posebne odredbe za određene skupine umirovljenika izravno utječu na visinu primanja i stabilnost mirovinskog sustava.

Koje su glavne promjene u usklađivanju mirovina u 2025. godini?

Najvažnija promjena odnosi se na novu formulu usklađivanja. Od srpnja 2025. primjenjuje se omjer 85:15, pri čemu 85% povećanja ovisi o rastu plaća, a 15% o inflaciji.

Ova promjena zamijenila je raniji omjer 70:30 i donosi veća povećanja u odnosu na prethodna razdoblja.

Kako će usklađivanje mirovina utjecati na iznose primanja umirovljenika?

U siječnju 2025. mirovine su povećane za 3,03%. Od srpnja iste godine uslijedilo je dodatno povećanje od 6,48%.

Za umirovljenike to znači osjetno veća mjesečna primanja u odnosu na prethodne godine, posebno zbog nove formule koja stavlja veći naglasak na rast plaća.

Koji su datumi važni za proces usklađivanja mirovina ove godine?

Redovno usklađivanje provodi se dvaput godišnje. Prvo povećanje stupilo je na snagu 1. siječnja 2025., a drugo 1. srpnja 2025.

Isplata usklađenih iznosa obično slijedi u mjesecima nakon donošenja službenih odluka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Postoje li posebne odredbe za usklađivanje mirovina za određene kategorije umirovljenika?

Da. Minimalne mirovine često rastu po nešto višim stopama kako bi se zaštitila najranjivija skupina. Invalidske i obiteljske mirovine također mogu imati posebne korekcije.

Mirovine iz posebnih sustava, poput vojnih ili policijskih, prate vlastite propise i ponekad se usklađuju prema drugačijim pravilima.

Kako se izračunava postotak usklađivanja mirovina?

Postotak se određuje kombinacijom dvaju pokazatelja: prosječne plaće i indeksa potrošačkih cijena. U novom modelu rast plaća ima najveću težinu (85%), dok inflacija sudjeluje s 15%.

HZMO koristi službene podatke Državnog zavoda za statistiku kako bi izračun bio utemeljen na stvarnim ekonomskim kretanjima.

Na koji način umirovljenici mogu provjeriti informacije o usklađivanju svojih mirovina?

Najpouzdaniji izvor podataka su službene objave HZMO-a na njihovoj mrežnoj stranici i u medijima.

Umirovljenici informacije mogu provjeriti i putem korisničkih stranica HZMO-a ili u poslovnicama Zavoda gdje se pružaju detaljna objašnjenja i izračuni.