Suočavanje s nepotrebnim zabilježbama u službenim registrima može biti pravi pravni labirint, posebno kada te zabilježbe ograničavaju vašu slobodu ili nanose štetu reputaciji. Mnogi se ljudi osjećaju bespomoćno kad shvate da njihovi podaci “žive” u sustavima koji možda više nisu relevantni za njihovu situaciju.
Zahtjev za brisanje zabilježbe je formalni dokument koji se podnosi nadležnim tijelima s ciljem uklanjanja određenih podataka iz službenih registara, osobito kada su ti podaci postali zastarjeli, netočni ili su zabilježeni protivno zakonu.
Kroz godine rada s klijentima koji su se borili s ovim izazovima, naučio sam da uspješno rješavanje ovakvih situacija ovisi o preciznome pristupu, detaljnome razumijevanju procedure i… pa, da budem iskren, o tome koliko dobro znate “razgovarati” službenim jezikom koji državni službenici razumiju.
Što Je Zahtjev za Brisanje Zabilježbe i Kada Se Koristi
Zahtjev za brisanje zabilježbe predstavlja vaš službeni “reset gumb” u situacijama kada određeni podaci u javnim registrima više ne služe svojoj svrsi ili vas nepotrebno ograničavaju. Jednostavno rečeno, to je vaša prilika da “počistite” svoj službeni dosje.
Ovaj instrument postoji jer zakonodavac prepoznaje da ljudi mijenjaju okolnosti, da greške se događaju, i da ponekad sistem zadržava informacije koje su izgubile svoju relevantnost. Ali pažnja – ovo nije magični štapić koji briše sve što vam se ne sviđa.
Pravni Temelj za Brisanje Zabilježbe
U Hrvatskoj, pravo na brisanje zabilježbi regulirano je kroz nekoliko ključnih zakona:
- Opći uredba o zaštiti podataka (GDPR) – daje vam “pravo na zaborav”
- Zakon o zaštiti osobnih podataka – definira kada i kako podaci trebaju biti obrisani
- Kazneni zakon – uređuje brisanje podataka iz kaznenih registara
- Zakon o prekršajima – regulira brisanje prekršajnih podataka
Najvažniji princip? Podaci se čuvaju samo dok je to potrebno za ostvarivanje svrhe zbog koje su prikupljeni. Kad ta svrha prestane postojati – podaci trebaju nestati.
Najčešći Razlozi za Podnošenje Zahtjeva
Iz mog iskustva, ljudi najčešće traže brisanje zbog:
Zastarjelih prekršajnih podataka – kad je prošao zakonski rok čuvanja (obično 2-5 godina)
Pogrešno unesenih informacija – kad netko napravi grešku pri upisu pa se podaci ne odnose na vas
Rehabilitacije – nakon što su ispunjeni uvjeti za brisanje kaznenih zabilježbi
Promjene okolnosti – kada razlog zabilježbe više ne postoji (npr. otklonjen je razlog zabrane)
Nezakonitih upisa – kad je zabilježba nastala kršenjem procedure
Jednom sam imao klijenta koji je dvije godine pokušavao objasniti bankama zašto ima “sumnjive” financijske zabilježbe – ispostavilo se da su podaci pripali njemu zbog greške u sustavu. Jedan dobro napisan zahtjev riješio je problem za koji su bankovni službenici tvrdili da je “nerazrješiv”.
Priprema Prije Pisanja Zahtjeva
Prije nego što sjednete pisati zahtjev, morate obaviti nešto što nazovem “detektivski posao”. Bez pravilne pripreme, vaš zahtjev ima otprilike iste šanse za uspjeh kao pokušaj objašnjavanja TikToka baki od 85 godina.
Potrebna Dokumentacija
Prikupite sve što može podržati vaš slučaj:
Osobni dokumenti:
- Kopija osobne iskaznice ili putovnice
- Dokaz o prebivalištu (potvrda o prebivalištu)
- Izvadak iz matične knjige rođenih (ako je relevantan)
Dokazi o zabilježbi:
- Službeni izvadak koji prikazuje spornu zabilježbu
- Kopije odluka ili rješenja povezanih sa zabilježbom
- Korespondenciju s tijelom koje je napravilo zabilježbu
Pravni dokazi:
- Presude, rješenja ili druge odluke koje potkrepljuju vaš zahtjev
- Dokaze o promjeni okolnosti
- Potvrde o ispunjenim uvjetima (ako se odnose na rehabilitaciju)
Svjedočanstva i izjave:
- Pismene izjave svjedoka (ovjerene kod javnog bilježnika)
- Stručna mišljenja (ako su potrebna)
Savjet iz iskustva: Fotokopije nikad nisu dovoljne. Uvijek tražite ovjerene kopije ili originale koji se mogu fotokopirati na licu mjesta.
Provjera Postojanja Zabilježbe
Prije nego što krenete u “napad”, provjerite točno što postoji u registrima:
- Zatražite izvadak iz relevantnog registra (kaznenog, prekršajnog, sudskog)
- Analizirajte sadržaj – što točno piše, kada je upisano, tko je napravio upis
- Provjerite rokove – kad ističu zakonski rokovi za čuvanje podataka
- Identificirajte nadležno tijelo – tko je odgovoran za taj registar
Pamtite: ne možete obrisati ono što ne znate da postoji, a također ne možete argumentirati brisanje ako ne razumijete pravni temelj postojanja te zabilježbe.
Jedan kolega me naučio: “Polovina borbe je znati protiv čega se boriš, a druga polovina je znati s kim se boriš.” U ovom slučaju – što želite obrisati i tko to može odobriti.
Struktura Zahtjeva za Brisanje Zabilježbe
Dobro strukturiran zahtjev je kao dobro skrojen odijelo – sve mora biti na svome mjestu da bi ostavilo pravi dojam. Službena tijela vole red, proceduru i jasnoću. Dajte im to.
Zaglavlje i Naslovnica
Vaš zahtjev mora početi kao prava službena korespondencija:
PRIMA: [Naziv institucije]
[Puna adresa]
[Poštanski broj i mjesto]
OD: [Vaše ime i prezime]
[Vaša adresa]
[Poštanski broj i mjesto]
[Telefon i e-mail]
DATUM: [Današnji datum]
PREDMET: Zahtjev za brisanje zabilježbe [kratki opis]
Nikad ne podcjenjujte važnost pravilno formatiranog zaglavlja – to je vaš prvi dojam, a znate kako kažu…
Tijelo Zahtjeva
Ovdje počinje “meso” vašeg zahtjeva. Struktura mora biti logična:
Uvodni dio:
“Poštovani, ovim putem podnosim zahtjev za brisanje zabilježbe…”
Identifikacija:
- Vaši osobni podaci (ime, OIB, adresa)
- Precizna identifikacija zabilježbe (broj predmeta, datum, vrsta)
- Reference na registar ili bazu podataka
Opis situacije:
“Dana [datum] u [registar] je zabilježeno [što točno]. Ta zabilježba se odnosi na [objašnjenje situacije].”
Razlozi za brisanje:
Ovdje morate biti konkretni i pravno utemeljeni. Ne pišite “jer mi smeta” – objasnite ZAŠTO zakon nalalaže brisanje.
Pravno Obrazloženje
Ovo je srce vašeg zahtjeva. Ovdje pokazujete da razumijete zakon:
Pozovite se na konkretne zakone:
- “Sukladno članku [broj] Zakona o [naziv]…”
- “Na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka…”
- “U skladu s pravilnikom o [naziv]…”
Objasnite pravne razloge:
- Zašto je zakonski rok istekao
- Kako je nestala svrha čuvanja podataka
- Zašto je zabilježba nezakonita ili netočna
Povežite činjenice s prawom:
Ne ostavljajte službenika da “pogađa” zašto imate pravo na brisanje – eksplicitno mu objasnite vezu između vaše situacije i pravne norme.
Završni Dio i Potpis
Završite profesionalno, ali decidno:
S obzirom na navedeno, molim da se:
1. Zabilježba [opis] obriše iz [registar]
2. Dostavi pisana potvrda o provedenom brisanju
3. Obavijesti sva tijela koja su koristila tu zabilježbu
U prilozima dostavljam [popis dokumenata].
Za dodatne informacije stojim na raspolaganju.
S poštovanjem,
[Potpis]
[Ime i prezime - tiskanim slovima]
Detalj koji mnogi zaborave: uvijek navedite što očekujete kao odgovor i u kojem roku. Službena tijela vole kad im jasno definišete što trebaju napraviti.
Primjer Zahtjeva za Brisanje Zabilježbe
Ništa ne govori tisuću riječi kao dobar primjer. Evo konkretnog obrasca koji možete prilagoditi svojoj situaciji:
Kompletni Obrazac Zahtjeva
PRIMA: Ministarstvo unutarnjih poslova
Glavni ureda za prekršaje
Savska cesta 61
10000 Zagreb
OD: Marko Marković
Ilica 15
10000 Zagreb
Tel: 099/123-4567
E-mail: marko.markovic@email.com
DATUM: 27. rujna 2025.
PREDMET: Zahtjev za brisanje prekršajne zabilježbe
Poštovani,
ovim putem podnosim zahtjev za brisanje prekršajne zabilježbe koja se odnosi na moju osobu.
OSOBNI PODACI:
Ime i prezime: Marko Marković
OIB: 12345678901
Datum rođenja: 15. ožujka 1985.
Adresa prebivališta: Ilica 15, 10000 Zagreb
OPIS ZABILJEŽBE:
Dana 10. ožujka 2020. godine zabilježen je prekršaj protiv javnog reda i mira prema članku 6. stavku 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90), broj predmeta: PP-123/2020.
PRAVNO OBRAZLOŽENJE:
Sukladno članku 89. Zakona o prekršajima (NN 107/07), prekršajne zabilježbe brišu se po proteku roka od tri godine od dana pravomoćnosti rješenja. S obzirom da je rješenje postalo pravomoćno 25. ožujka 2020. godine, navedeni rok je istekao 25. ožujka 2023. godine.
Nadalje, prema članku 17. Opće uredbe o zaštiti podataka (EU) 2016/679, imam pravo zahtijevati brisanje osobnih podataka kada oni više nisu potrebni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni.
S obzirom da je zakonski rok čuvanja istekao prije više od dvije godine, molim da se:
1. Prekršajna zabilježba broj PP-123/2020 trajno obriše iz svih registara
2. Dostavi pisana potvrda o provedenom brisanju
3. Obavijesti sva nadležna tijela koja mogu koristiti tu zabilježbu
U prilogu dostavljam:
- Ovjerenu kopiju osobne iskaznice
- Kopiju rješenja o prekršaju PP-123/2020
- Potvrdu o prebivalištu
Za eventualne dodatne informacije stojim na raspolaganju na gore navedenim kontaktima.
S poštovanjem,
_________________
Marko Marković
Objašnjenje Ključnih Dijelova
Precizna identifikacija – Primijetite kako je točno naveden broj predmeta, datum i pravni temelj. To službenicima omogućuje brzu identifikaciju slučaja.
Pravna argumentacija – Kombiniraju se domaći zakon (Zakon o prekršajima) i europska regulativa (GDPR). Ovo pokazuje da razumijete širinu svojih prava.
Konkretni zahtjevi – Ne tražite samo brisanje, već i potvrdu i obavještavanje drugih tijela. To sprječava situacije gdje se podaci “zaborave” obrisati iz svih sustava.
Profesionalnost – Ton je formalan, ali ne servilan. Postavljate zahtjev kao pravo, ne kao molbu za uslugu.
Jedan savjet iz vlastitog iskustva: uvijek stavite datum kad očekujete odgovor (obično 30 dana). Ako ga ne stavite, vaš zahtjev može “ležati” mjesecima bez odgovora.
Postupak Podnošenja Zahtjeva
Sad kad imate savršeno napisan zahtjev, vrijeme je da ga “lansiramo” u birokracijski svemir. Ali pažnja – način kako ga podnesete može biti jednako važan kao i sadržaj.
Gdje i Kako Predati Zahtjev
Osobno predavanje:
Najsigurniji način, posebno za importante zahtjeve. Idite na šalter, predajte zahtjev i OBAVEZNO zatražite potvrdu primitka s datumom i pečatom. Bez toga, vaš zahtjev službeno “ne postoji”.
Preporučena pošta s povratnicom:
Klasična metoda kada ne možete osobno. Postavite poštu da vam vrati potvrdu dostave – to vam je dokaz da je zahtjev stigao. Troški: oko 30-40 kuna, ali vrijednost je neprocjenjiva.
Elektroničko predavanje:
Sve popularniji način, ali PAŽNJA – morate imati digitalnu kvalificiranu potvrdu ili pristup e-Građani portalu. Obični email NIJE valjan način predavanja službenih zahtjeva.
Putem odvjetnika:
Ako je slučaj kompleksan ili ako imate loša iskustva s tijelom, razmislite o profesionalnoj pomoći. Ponekad “odvjetnički zaglavlja” otvaraju vrata brže.
Pro savjet: Uvijek napravite nekoliko kopija zahtjeva. Jednu zadržite za sebe, jednu predate, a jednu stavite na sigurno miejsce. Birokracija ponekad “proguta” dokumente kao crna rupa.
Rokovi i Procedure
Zakonski rokovi za odgovor:
- Opći upravni postupak: 30 dana od predavanja
- Prekršajni postupci: 15-30 dana (ovisno o složenosti)
- GDPR zahtjevi: 1 mjesec (može se produljiti na 3 mjeseca)
Što ako nema odgovora:
Šutnja uprave nakon 30 dana smatra se odbacivanjem zahtjeva. To znači da možete pokrenuti upravni spor ili žalbu nadležnom tijelu.
Procedure nakon predavanja:
- Primitak zahtjeva – tijelo mora potvrditi primitak
- Provjera nadležnosti – provjeravaju jesu li oni pravi adresat
- Analiza zahtjeva – provjera pravnih temelja i dokumenata
- Donošenje odluke – odobravanje ili odbacivanje s obrazloženjem
- Provedbeni postupci – ako je odobreno, brisanje i obavještavanje
Mogući ishodi:
- Odobravanje – dobijete rješenje o brisanju i potvrdu
- Djelomično odobravanje – brišu se neki podaci, drugi ostaju
- Odbacivanje – s obrazloženjem zašto zahtjev nije osnovan
- Odgađanje – trebaju dodatne provjere ili dokumenti
Jedna klijentica čekala je odgovor 6 mjeseci, a onda smo saznali da je zahtjev “završio” u pogrešnom odjelu. Lek iz te situacije: uvijek provjerite jeste li poslali zahtjev pravom tijelu i odjelu.
Česte Greške i Kako Ih Izbjeći
Nakon godina rada s ljudima koji se “boksaju” s birokracijom, skupio sam katalog grešaka koje se ponavljaju kao loša TV reklama. Evo top-liste onog što NE treba raditi:
Greška #1: Emocionalnost umjesto argumenata
Što rade: “To je nepravedno, osjećam se diskriminirano.”
Što trebaju: Konkretne pravne argumente s referencama na zakone.
Zašto ne radi: Službenici nisu psiholozi – oni traže pravnu osnovu, ne empatiju.
Greška #2: Nepotpuna dokumentacija
Što rade: Pošalju samo zahtjev bez ikakvih priloga
Što trebaju: Sve potrebne dokumente ovjerene i kompletne
Lek: Napravite check-listu prije slanja.
Greška #3: Pogrešno tijelo
Najgora greška ikad. Šaljete zahtjev MUP-u za brisanje sudske zabilježbe, ili sudu za prekršajnu zabilježbu. Rezultat: mjeseci čekanja i preusmjeravanje između ureda.
Rješenje: Istražite TOČNO tko vodi taj registar.
Greška #4: Generički zahtjevi
Što rade: Kopiraju obrazce s interneta ne mijenjajući ništa
Što trebaju: Prilagoditi zahtjev svojoj specificnoj situaciji
Zašto bitno: Svaki slučaj je jedinstven – generički zahtjevi izgledaju kao spam.
Greška #5: Preuranjeni zahtjevi
Pokušavaju obrisati zabilježbu prije nego što je istekao zakonski rok. Automatski odbacivanje.
Check before you wreck: Provjerite rokove PRIJE pisanja zahtjeva.
Greška #6: Zaboravljanje roka za žalbu
Kad im zahtjev bude odbačen, čekaju mjesecima prije žalbe. Problem? Rok za žalbu je obično samo 15-30 dana.
Savjet: Označite si datume u kalendaru.
Greška #7: DIY pristup u složenim slučajevima
Pokušavaju sami riješiti situacije koje zahtijevaju stručno znanje (npr. brisanje kaznenih zabilježbi, kompleksni GDPR slučajevi).
Iskreno: Ponekad se isplati platiti stručnjaka umjesto trošiti godine na pokušaje.
Greška #8: Loše formatiran zahtjev
Pošalju nešto što izgleda kao SMS poruka umjesto službenog dokumenta.
Reality check: Birokracija voli forme i procedure – dajte im ih.
Bonus greška: Odustajanje nakon prvog “ne”
Mnogi misle da je prva odluka konačna. Nije. Postoje žalbe, upravni sporovi, ponovni zahtjevi…
Jedan moj klijent je tri puta dobio odbacivanje zahtjeva. Četvrti put smo dodali jedan novi dokument i – bingo. Odobreno. Ustrajnost se (ponekad) isplati.
Što Učiniti Ako Zahtjev Bude Odbačen
Odbacivanje zahtjeva nije kraj svijeta – to je samo signal da trebate promijeniti strategiju. Kao što kažu tenisači: “Nije važno koliko puta padneš, već koliko puta se digneš.”
Korak 1: Analizirajte razloge odbacivanja
Pažljivo pročitajte obrazloženje. Često se krije “mapa blaga” – točno objašnjenje što nedostaje ili što je pogrešno.
Tipični razlozi:
- Nepotpuna dokumentacija
- Nenadležnost tijela
- Zakonski rok još nije istekao
- Netočna identifikacija zabilježbe
- Nedostatak pravnog temelja
Korak 2: Žalba u upravnom postupku
Imate pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka odluke. Žalbu šaljete nadležnome tijelu (obično ministarstvu ili višoj instanci).
Struktura žalbe:
- Identifikacija odluke protiv koje se žalite
- Razlozi zašto smatrate odluku neispravnom
- Zahtjev za ukidanje ili izmjenu odluke
- Nova činjenice ili dokazi (ako ih imate)
Korak 3: Popravljanje nedostataka
Ako je problem tehnički (nedostaju dokumenti, pogrešan format), jednostavno “popravite” zahtjev i pošaljite ponovno.
Korak 4: Traženje drugog mišljenja
Konsultirajte se s odvjetnikom specijaliziranim za upravno pravo ili zaštitu podataka. Ponekad treći pogled uoči ono što vi ne vidite.
Korak 5: Upravni spor
Ako su iscrpljena sva žalbena sredstva, možete pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. To je “teška artiljerija”, ali ponekad jedini put.
Kada vrijedi rizikovati:
- Kad je očito da je tijelo pogrešno protumačilo zakon
- Kad postoji jasna pravna osnova koja je zanemarena
- Kad je na kocki važan interes (posao, kredit, reputacija)
Alternativni pristup: Ponovni zahtjev
Ponekad je lakše sačekati, pripremiti bolju dokumentaciju i poslati novi zahtjev nego se žaliti. Ovisi o situaciji.
Praktični savjeti:
- Čuvajte SVU korespondenciju
- Vodite dnevnik komunikacije s datumima
- Ne gubite živce – birokracija testira strpljenje
- Razmislite o troškovima vs. koristima prije pokretanja spora
Realno govoreći, oko 60% odbačenih zahtjeva se može “oživiti” ispravkom grešaka ili dodatnom dokumentacijom. Ne odustajte odmah.